Connect with us

Pregled

Pravobraniteljica za djecu: Učite strane jezike i bježite glavom bez obzira!

Published

on

Pravobraniteljica za djecu: Učite strane jezike i bježite glavom bez obzira!

“Učite strane jezike i bježite glavom bez obzira, to bih mogla poručiti ” (djeci), ustvrdila je u petak aktualna pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić na saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport koji je glasovima opozicije Hrvatskom saboru predložio da prihvati pravobraniteljičino izvješće o radu za prošlu godinu.

Milas Klarić, koja je na odlasku, nije se, naime, javila na natječaj za izbor pravobranitelja raspisan temeljem novog zakona, prozvala je saborsku većinu da je na Vladin prijedlog (novim zakonom) uništila neovisnu instituciju pravobranitelja.

“Pravobranitelj za djecu u Hrvatskoj više nije neovisno tijelo”, rekla je s puno gorčine pravobraniteljica i poručila da ne zavidi onome tko će ju naslijediti.

“Kad te vlast smjeni znači da dobro radiš!”

Kazala je i kako u ombdusmanskim krugovima vrijedi pravilo – “kad te vlast smijeni znači da dobro radiš”!

O sadržaju samog Izvješća nije puno govorila, navela je da su ga zastupnici dobili prije šest mjeseci, pa su ga imali vremena proučiti, da se ono, neovisno kako će se o njemu glasovati, neće promijeniti, kao ni činjenica da je stanje prava djece, loše.

“Sadržaj izvješća godinama je (od 2003.) sličan, po njima se u svim vladama, u pravilu, ne napravi ništa, osim što poneka struktura odluči napraviti presedan, uništiti neovisnu instituciju, diskriminirati djecu i pogoršati im položaj”, rekla je Milas Klarić navodeći i kako u civiliziranim državama, “što Hrvatska nije”, nema glasovanja o izvješću. “Kod nas, pak, ono služi da se smjeni pravobranitelj koji ne odgovara vladajućoj strukturi”, ustvrdila je Milas Klarić.

S njezinim su se ocjenama suglasile zastupnice oporbenih SDP-a i Glasa.

Pravobraniteljicu se miče, jer nekome ne odgovara”, kaže Ana Komparić Devčić (SDP), “vladajući je nisu imali hrabrosti smjeniti, pa su kreirali novi zakon”, dodaje Nada Turina Đurić (GLAS), “ona je medijski najeksponiranija žrtva HDZ-ove metle, presedan je da se pravobraniteljicu smjenjuje usred mandata, novi je zakon donijet da se Milas Klarić “politički sahrani”, dodaje Sabina Glasovac (SDP).”

Mrak Taritaš: Tko je slijedeći?

Anka Mrak Taritaš (GLAS) smatra da se radi “ozbiljan” korak natrag, da se djecu koristi kao politički instrument. Instituciju pravobranitelja za djecu smo apsolutno uništili, poručujemo da nam djeca nisu važna, a pitam se i koji je slijedeći pravobranitelj na redu, rekla je Mrak Taritaš.

Oporbene su zastupnice žestoko kritizirale Vladu i zbog prijedloga novog Obiteljskog zakona koji je povučen iz javne rasprave, a Glasovac je imala i poruku za premijera.

To što je taj skandalozan prijedlog povučen ne znači da je premijer riješio problem, riješit će ga tek ako ljudima koji su ga kreirali više “ne dozvoli ni blizu kod kreiranja novog prijedloga”, preporučila je zastupnica.

Odbor, na kojemu nije bilo pozicijskih članova, je sa pet (oporbenih) glasova ‘za’ podržao Izvješće za 2016., suzdržani su bili HDZ-ova Željka Jozić, koja je deponirala glas, i neovisni Marin Škibola.

Odbor će idući tjedan saslušati pet kandidata za novog pravobranitelja i potom odlučiti koga će predložiti Saboru. Moramo dati najmanje dva imena, a koliko ćemo ih dati odlučit ćemo nakon što ih saslušamo, rekla je Turina Đurić.

SDP, najavila je Glasovac, neće sudjelovati u “tom igrokazu”, jer ne želi snositi odgovornost ta pretvaranje neovisne institucije u političku.

Komparić Devčić: Hrvoje Jukić je novi pravobranitelj

U javnosti se već priča da će novi pravobranitelj biti Hrvoje Jukić, pa tim više nema smisla sudjelovati u ovom igrokazu, zaključila je Komparić Devčić.

Petero je kandidata za novog pravobranitelja pravnici Hrvoje Jukić, Tatjana Holjevac, Zdravko Miočević, Helenca Pirnat Dragičević i liječnica Vanja Slijepčević Saftić.

Mandat dječjeg pravobranitelja traje osam godina, a novi se bira slijedom novog Zakon o pravobranitelju za djecu koji je donijet ljetos nakon što je prethodni Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika. Novi je zakon proces izbora pravobranitelja iz Vlade ‘preselio’ u Sabor, a od njegova prijedloga oporba proziva vlast da ga je donijela samo da bi smjenila Milas Klarić, koja je na dužnost izabrana u mandatu lijeve koalicije, prije nešto više od tri godine.

facebook komentari

Advertisement
Comments

Pregled

Tribina o Istanbulskoj konvenciji

Published

on

By

Građanska inicijativa ”Istina o Istanbulskoj” u suradnji sa Sisačkom biskupijom održala je u petak, 23. veljače u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu, tribinu o Istanbulskoj konvenciji.

Na tribini su govorili: Ladislav Ilčić, dopredsjednik udruge Glas roditelja za djecu – GROZD, Tonka Jozić Novinc, liječnica iz Siska i Ivan Mihanović, izvršni direktor udruge Vigilare.

Predavači su svatko iz svoga iskustva progovorili o sadržaju Istanbulske konvencije, pojasnivši što je sve u tom dokumentu sporno i neprihvatljivo. Naglasili su kako se na razne načini kroz institucije i udruge Hrvatska zauzima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, ali su ukazali da se pod krinkom zaštite žena od nasilja tom konvencijom uvodi pojmove ‘rod’ i rodna ideologija koja je znanstveno potpuno neutemeljena.

Istaknuli su i kako bi primjena rodne ideologije izazvala nepotrebni pravni kaos i široki prostor za različita tumačenja i manipulaciju te upozorili da konvencija obvezuje potpisnice da svoju kulturu, vjeru i tradiciju podčine ciljevima iste.

Na početku, okupljenima se obratio Ladislav Ilčić progovorivši o tendencijama u zapadnim zemljama te što konkretno znači pojam rodne ideologije i kakve bi posljedice za hrvatsko društvo imala njegova ratifikacija.

– U mnogim zemljama su na snazi ili će biti izglasani zakoni prema kojima će promjena spola biti moguća na temelju izjave. Zakon u Kaliforniji zabranjuje riječ ”mama” i ”tata”, već koristi pojmove ”roditelj 1” i ”roditelj 2”. U Americi postoji tzv. ‘gender switch day’ kada učenici moraju doći u školu odjeveni u osobu suprotnog spola. U Švedskoj djeca sudjeluju na ‘gay prideu’ u sklopu predškolske seksualne edukacije. U svijetu mahnito raste broj klinika za promjenu spola. Neke države ozakonile su mogućnost promjene spola već u dječjoj dobi, npr. u Velikoj Britaniji od 9. godine života, a u Norveškoj od 7. godine života – rekao je Ilčić.

Dodao je kako je to sve nametnuto kao posljedica rodne ideologije u društvu.

– Rodna ideologija nema znanstvenu notu koja bi ju držala već se širi kao politička paradigma. Ona se pokušava ispod radara ugurati u novi dokument, a jedan od njih je Istanbulska konvencija. Ova konvencija sadrži u sebi popriličan broj pozitivnih stvari jer se njome zaista bori protiv nasilja nad ženama i baš je zato jako je teško biti protiv takvog dokumenta. Upravo zato je trikom unutra ubačena rodna ideologija – dodaje Ladislav Ilčić.

Također, objasnio je da je Istanbulska konvencija međunarodni ugovor i kao takva je pravno jača od zakona pojedinih zemalja, što znači da bi se naši zakoni trebali prilagoditi i podrediti Istanbulskoj konvenciji.

– Države koje ga ratificiraju obavezne su kontroli međunarodne skupine – upozorio je Ilčić.

Dodao je kako ipak ima zemalja, poput nedavno Slovačke, koje su odbile ratificirati konvenciju.

– Mi svi trebamo raditi na tome da informacija i istina o ovome dođe do svih. Treba reći ne! Neprihvatljivo je u Istanbulskoj konvenciji da definira ‘rod’ kao društveni konstrukt i varijablu neovisnu o spolu, o biološkoj stvarnosti. Ovo je borba za naš identitet. Za hrvatski narod – zaključio je Ilčić.

Liječnica Tonka Jozić Novinc progovorila je o biološkoj strani problematike rodne ideologije, istaknuvši kako smo mi muško ili žensko te kako treći spol ne postoji.

– To ima svoje uporište u biologiji i medicina je vrlo jasno definirala: xx kromosomi su žena, a xy su muškarci. Nemoguće je ne odrediti osobi kojeg je spola. Naravno da postoje određeni poremećaji kada se kod muškaraca dogodi da se poveća broj x kromosoma, no on je i dalje muškarac. Isto tako, postoji niz poremećaja koji se ne odnose na kromosome nego na hormone, kada također muškarac može pokazivati ženske osobine, što nazivamo kromosomopatija. Upravo se takvi poremećaji najaviše koriste za promicanje rodnih ideologije – rekla je Jozić Novinc.

Pojasnila je kako je spol biološki jasno definiran i ne može se promijeniti.

– Može se stvoriti samo privid, a biološki poremećaj spolne diferencijacije treba liječiti i pomoći takvoj osobi da razvije spolni identitet kao muško ili žensko. Neprihvaćanje vlastitog spola kod biološki zdravih osoba je poremećaj koji treba liječiti psihijatrijski a ne sakaćenjem zdravog tijela – zaključila je Jozić Novinc.

S pravne strane o konvenciji je govorio Ivan Mihanović. On je rekao kako je Istambulska konvencija na stalnom dnevnom redu Hrvatskog sabora iako se zbog pritisaka njezina ratifikacija odgađa.

– Mi se nadamo da će se odgoditi i trajno. Ono što je bitno za naglasiti jest da, iako je Hrvatska potpisnica, ona nije obvezna ratificirati ovaj dokument u Hrvatskom saboru. Ovim dokumentom pojavljuje se čimbenik naddržavne razine Europske unije koji bi potpisivanjem potpuno nadišao Hrvatski sabor. Ovaj dokument predstavlja i kršenje načela supsidijarnosti. Radi se o tome da je dokument donesen na potpuno nedemokratski način i to odozgo, a ne odozdo. Naime, oformljena je stručna radna skupina koja je kreirala sadržaj koji imamo. On je dan na izglasavanje ministrima vanjskih poslova država Vijeća Europe, oni su to izglasali te nam on danas dolazi na nacionalnu razinu – kazao je Mihanović.

Smatra da petljanje dokumenta s europske razine u domicijalno zakonodavstvo predstavlja i kršenje Lisabonskog ugovora. Također, dodao je kako je ovo pokušaj ideološke kolonizacije koju vidimo sve češće zadnjih godina na djelu, a na što je upozorio i papa Franjo.

Nakon tribine uslijedila je zanimljiva rasprava s prijedlozima prisutnih za građanski i kršćanski doprinos u osvješćivanju javnosti o ovoj konvenciji i njezinoj štetnosti te nastojanju da ne bude ratificirana radi općega dobra društva i zaštite naše djece.

Na kraju riječima ohrabrenja tribinu je zaključio biskup Košić, poručivši da nam je dužnost kao vjernicima razmišljati i rasti u spoznaji kakve nam sve opasnosti prijete, ali i biti svjesni koliko je bitan svako od nas kako bi se dogodile pozitivne promjene.

facebook komentari

Continue Reading

Pregled

Nina Obuljen Koržinek u NU2: Kako zadovoljiti i ljevicu i desnicu?

Published

on

Gošća emisije “Nedjeljom u dva” bila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Lijeva i desna kultura, sloboda u umjetnosti te širenje mržnje na internetu i u medijima neke su od tema emisije. “Trudim se raditi tako da iza mog mandata ostanu neka poboljšanja. Ako ne koristite poziciju za osobne dobitke i radite u općem dobru, onda rezultati neće izostati”, poručila je.

Vaš tata je znao govoriti da ako se ljudi vesele vidjeti te i nakon funkcije, onda je to uspjeh – hoće li se veseliti i nakon Vašeg mandata?

“Ja se trudim da ostanu neki uspjesi, da će kasnije ljudi imati takav dojam. Ako ne koristite bilo koju poziciju za osobne probitke, onda to mora doći”, rekla je Obuljen.

Kako zadovoljiti i ljevicu i desnicu? Kako Vam je rekao Hasanbegović – ‘znamo iz kakvih krugova dolazite’?

“To je samo jedna njegova izjava, koja meni nije baš jasna i koju se nije potrudio objasniti. Područje kulture je područje uključivosti, slobode, gdje treba biti mjesta za svakoga. Oni koji zazivaju obračune, cenzure, ne znaju da je naš posao omogućiti umjetnicima da stvaraju, kao što se drugi ministri brinu recimo da profesori mogu raditi. Nije posao ministra kulture obračunavati se s istomišljenikom ili neistomišljenikom”.
Jeste li ušli u HDZ zbog Andreja Plenkovića?

“Stavila sam mu se na raspolaganje i rekla da ako mogu, na bilo koji način, biti dio njegovog tima – da to želim, jer doista mislim da on u hrvatsku politiku donosi jedan duh uključivosti i uvažavanja. Ja sam godinama surađivala s Božom Biškupićem i jednom sam ga u šali pitala kako me nikada nije pozvao da se uključim u HDZ, a on je rekao da će to doći kada osjetim potrebu”.

“Voljela bih postaviti dva temelja za razvoj hrvatske kulture u budućnosti – reformirati naš kulturni sustav, može zvučati nezanimljivo, ali mi smo ostali negdje na pola puta u tranziciji i voljela bih taj sklop cijeli prilagoditi današnjem vremenu. Druga stvar je – Hrvatskoj se sada pruža prilika povući velika sredstva iz fondova Europske unije, a tu smo nedovoljno definirali potrebe kulturnog sektora”, objasnila je NIna Obuljen koja su joj dva temeljna cilja.

Mnoge je iznenadilo kada ste izdali priopćenje oko izdavanja umjetničkih djela – kada ste rekli da umjetnik mora uzeti u obzir vjerske i nacionalne osjećaje? Jeste li pogriješili?

“Tražila se u subotu ujutro reakcija, vrlo brzo. U demokratskoj državi svatko ima pravo na slobodno izražavanje. Ono na što sam ja tada mislila, paralelno s tom situacijom i prosvjedima zbog Olivera Frljića, Frljić je u jednom intervjuu nazvao nas fašistima. I na to sam ja mislila”, rekla je ministrica Obuljen i dodala kako je u brojnim situacijama pokazala kako stoji iza slobodnog govorničkog prostora.

Mislite li da bi posljednja Frljićeva predstava ‘Šest lica traži autora’ mogla biti na neki način sponzorirana i od Ministarstva kulture?

“Pogledajte, ono što me u ovoj raspravi ljuti kao ministricu, je da cijelo hrvatsko kazalište svodimo na jednog redatelja, Olivera Frljića”, rekla je Obuljen.

Bi li ta predstava mogla biti prikazana u HNK?

“To pitajte intendanta HNK. Svatko mora snositi odgovornost za ono što radi”, rekla je ministrica kulture.

Upitana je i o HRT-u – “Nadzorni odbor imenuje i smjenjuje Sabor, a ne ministrica. Razlog su objasnili, a mišljenje Ministarstva kulture došlo je nakon što je NO razriješen zbog kršenja zakona”, rekla je Obuljen i naglasila kako nitko ništa ne zataškava.

Je li netko iz Vlade tražio smanjivanje plaća zaposlenicima HRT-a?

“Ja sam bila i predsjednica Vijeća i uvijek me čudila količina tih paušalnih ocjena. Tko se u Vladi time bavi? Pa vi imate svoju upravu”, rekla je Obuljen.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da će nastavak njezina ministarskoga mandata označiti nastojanje da postavi dva temelja za razvoj hrvatske kulture, a to su reforma kulturnoga sustava i kvalitetna priprema za novu financijsku perspektivu povlačenja novca iz europskih fondova.

Smatra da “smo u tranziciji ostali negdje na pola puta i nismo do kraja izašli iz SIZ-ovskog (samoupravne interesne zajednice) sustava organiziranja i financiranja kulture”. Istaknula je kako bi voljela u svome ministarskom mandatu taj cijeli zakonodavno-institucionalni sklop prilagoditi današnjem vremenu kako bi današnji umjetnici mogli puno bolje komunicirati sa svojim kolegama u Europi i stvarati u okruženju primjerenom današnjem vremenu.

Uz napomenu kako je i drugi temelj zapravo vezan institucionalno, minsitrica je rekla kako Hrvatska ima velike mogućnosti da već sada povuče puno novca iz europskih fondova za kulturu što, rekla je, ne znači da ne treba inzistirati i na povećanju izdvajanja za kulturu iz državnoga proračuna što sada iznosi 0,91 posto BDP-a. Ocijenila je da u prvoj financijskoj perspektivi nismo dovoljno dobro definirali potrebe kulturnoga sektora.

“Sve što ću raditi u sljedeće dvije godine, a radimo i na boljem povlačenju financijskih sredstava, jest stvoriti temelj da kultura – ne samo kulturna baština, već i kulturne i kreativne industrije, te svi naši poduzetnici koji rade u kulturi mogu povući taj novac”, najavila je Obuljen Koržinek.

S tim u vezi, dodala je kako su nacionalna financijska sredstva uvijek ograničena, ali svakako tebaju i rasti.

Ministrica kulture istaknula je kako je ove godine u središtu planiran zakon o elektroničkim medijima, odnosno najavila je da izmjene toga zakona ‘idu’ u četvrtom kvartalu ove godine. Ponovila kako je već rečeno da će se iduće godine raditi na zakonu o medijima, a otvorit ćemo i dva propisa Zakona o HRT-u i Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) koji će, dodala je, vjerovatno trebati samo izmjene i dopune.

Na pitanje treba li vlasnicima portala i društvenih mreža “nametati zakonske odredbe”, ministrica je podsjetila kako su zakoni i etička načela za područje elektroničkih medija koji su urednički oblikovani, što se odnosi i na portale, jasni i definirani s razmjerno visokim etičkim načelima, a da je druga tema ako se zakoni ne provode onako kako su napisani i ako se ne poštuju utvrđena etička načela.

Podsjetila je također kako za sadržaje koji se distribuiraju putem društvenih mreža ne postoje zakoni ni na europskoj razini i dodala kako su se sada “veliki globalni igrači na području društvenih mreža udružili u platformu i kroz proces samoregulacije podižu standarde”.

Na tvrdnju novinara tjednika “Novosti” Igora Lasića, iz priloga emitiranoga u emisiji ‘Nedjeljom u dva” kako je “ministrica potrošila godinu i četiri mjeseca mandata da bi izigrala europske propise o neprofitnim medijima”, ministrica kulture je podsjetila kako je “Lasić i 2. studenoga prošle godine postavio isto pitanje i istim tonom”.

Naglasivši kako nije osoba koja se razmeće velikim riječima, Obuljen Koržinek podsjetila je da je, kada je došla u Ministarstvo kulture, zatekla popis četiriju natječaja iz Europskoga socijalnog (ESF) fonda koje je trebalo raspisati  – redom “Umjetnost i kultura za mlade”, “Kultura 54+”, “Kultura u centru” i “Mediji zajednice”.

Istaknula je kako “smo sva četiri natječaja uspjeli pripremiti u prvoj godini mandata”, te objasnila kako je upravo namjera ESF-a koja se tiče natječaja “Mediji zajednice” da se financiraju marginalizirani mediji i omogući njihova bolja vidljivost i prisutnost, te edukacija novinara kako bi o tim skupinama bolje izvještavali.

Izvijestila je da je taj natječaj sada u proceduri u Ministarstvu rada, a nakon toga će o finalnom tekstu natječaja biti provedena javna rasprava i natječaj će biti raspisan, a primjedbe su, smatra, “dio folklora”.

U emitiranom prilogu bio je i komentar predsjednika Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Saše Lekovića na izmjene medijskoga zakonodavstva koji smatra “kako se ponovno ne čini jasnim redoslijed kojim će se mijenjati medijsko zakonodavstvo, a za sada se pokušava jedino skupiti radna skupina koja rad na donošenju zakona o elektroničkim medijima”.

Leković pak smatra kako bi bilo logično da se najprije napravi medijska strategija, a osvrnuo se i na Zakon o HRT-u, odnosno na odredbu da se ravnatelj HRT-a bira u Saboru što je, dodao, od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, slučaj još jedino u Latviji. Dodao je i kako je čuo da je u Ministarstvu kulture osnovan Odbor za medije, ali da ne zna tko je u tome odboru.

Uz napomenu kako “gospodin Leković dobro zna tko je u Odboru za medije”, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako ju je “prilično zasmetao komentar o načinu biranja ravnatelja HRT-a i strašno je kada Leković, kao predsjednik HND-a, na ovakav način inputira kako smo mi odgovorni što se ravnatelj HRT-a bira u Saboru”.

Podsjetila je da je 2009. i 2010. bila državna tajnica u Ministarstvu kulture i da su tada u širokoj javnoj raspravi u procesu pregovora o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju doneseni zakoni o HRT-u i o eletroničkim medijima koji su utvrdili vrlo demokratičnu proceduru izbora glavnog ravantelja HRT-a, a Milanovićeva Kukuriku Vlada je 2012. bez ikakve javne rasprave u nekoliko tjedna izmijenila taj zakon da bi donijela odluku o tome da se glavni ravnatelj HRT-a bira u Hrvatskom saboru.

Što se pak tiče njezina stajališta o tome treba bi ratificirati Istanbulsku konvenciju, Obuljen Koržinek, rekla je da ne može o tome dati meritornu ocjenu, ali smatra kako je glavnina rasprave o toj konvenciji ideologizirana kao što su, smatra, ideologizirana i brojna pitanja u kulturi.

Na pitanje i konstataciju novinara “kako surađuje sa svojim savjetnikom Ladislavom Ilčićem koji joj je nametnut”, ministrica je odgovorila da se s Ilčićem ne slaže u mnogim stavovima koje on iznosi kao predsjednik HRAST- a, ali da s njim surađuje u onim pitanjima za koja je Ilčić zadužen u Ministarstvu kulture.

facebook komentari

Continue Reading