Pratite nas

BiH

Pred Sudom BiH počelo suđenje za ratni zločin protiv Hrvata u Križančevu selu

Objavljeno

na

Pred raspravnim vijećem Suda Bosne i Hercegovine u petak je počelo suđenje osmorici bivših pripadnika Armije Bosne i Hercegovine koje optužnica tereti za ratne zločine počinjene 1993. nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Križančeva sela, kod Viteza u središnjoj Bosni.

Tužitelj Ivan Matešić u uvodnoj je riječi kazao kako će tužiteljstvo dokazati da je prvooptuženi Ibrahim Purić zapovijedio napad na vojnike i civile u Križančevu selu, Šafradinu i Dubravici kod Viteza te da je drugooptuženi Nijaz Sivro osobno izdao nalog za strijeljanje najmanje dvanaest zarobljenih pripadnika HVO a.

Uz Purića i Sivru optuženi su i Ibrahim Tarahija, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćiru Omanović te Kasim Kavazović.

Optužnica ih tereti za zločine počinjene 22. prosinca 1993. na širem području Križančevog sela, kada su to područje napali pripadnici Armije BiH.

Purić je tada bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH i taktičke skupine Sjever. On je izdao nalog za napad na Križančevo selo, a optužnica navodi kako nije istražio i kaznio izravne počinitelje ratnoga zločina odnosno strijeljanja zarobljenih pripadnika HVO i počinitelje ubojstva najmanje dvije žene hrvatske nacionalnosti, Kate Alilović i Matilde Pranjoković.

Prema riječima tužitelja Matešića, pomoćnik zapovjednika 325.brdske brigade za sigurnost Nijaz Sivro je izravno zapovijedio strijeljanje dvanaest zatočenih pripadnika HVO koji su se predali, umjesto da je, sukladno svojim ovlastima, zajamčio njihovu sigurnost, jer je imao na raspolaganju vojni zatvor nedaleko od mjesta njihovoga zarobljavanja.

Kako je u uvodnoj riječi naveo tužitelj Matešić, zatočene pripadnike HVO su, u blizini obiteljske kuće Nike Šafradina, strijeljali iz automatskoga oružja Almir Sarajlić zvani „Roki“ te Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović.

Posmrtni ostaci strijeljanih pripadnika HVO te još sedamnaest ubijenih vojnika hrvatske nacionalnosti koji su ranije stradali, predana su hrvatskim vlastima i obiteljima 1. veljače 1994.godine.

Optužnica protiv Purića i ostalih pripadnika ABiH je potvrđena je 5.veljače ove godine.

“Dokazat ćemo svaki navod iz optužnice. Cilj nam je istina jer smo svjesni osjetljivosti slučaja, različitih izjava i doživljavanja zločina u Križančevom selu, koji je za Hrvate jedno od najvećih stratišta, a za Bošnjake čista vojna pobjeda, ali želimo utvrđivanjem istine doprinijeti i pomirenju i suživotu na tom području“, poručio je tužitelj Matešić i najavio u dokaznom postupku saslušanje brojnih svjedoka, bivših pripadnika HVO i Armije BiH te članova obitelji žrtava.

Jedan od svjedoka biti će i Nikica Šantić, jedini preživjeli u tom pokolju. Svi optuženi su ranije pred Sudom BiH izjavili kako se ne osjećaju krivim po navodima optužnice.

Prvooptuženi Purić je odbacio navode iz optužnice da je izdao zapovijed o napadu na civile u Križančevu selu tvrdeći da je izdao samo zapovijed o napadu na vojnike HVO, u sklopu šire akcije deblokade Viteza koju je pokrenuo 3. korpus ABiH čije je središte bilo u Zenici.

Purić je optužnicu nazvao “monstruoznom” i “nedokazivom”.

Odvjetnica Nijaza Sivre, Lejla Čović, tvrdi kako je optužnica neutemeljena, jer njen branjenik navodno kao pomoćnik zapovjednika brigade nije mogao izdavati zapovijedi ostalim pripadnicima brigade.

Optužnica navodi kako su okrivljeni postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.

Zločin u Križančevu selu jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u proteklome ratu.

(Hina)

 

Potvrđena optužnica za pokolj u Križančevom selu

 

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

UN pozvao bh. vlasti da odmah zatvore kamp za migrante u Vučjaku

Objavljeno

na

Objavio

Ujedinjene nacije izrazile su zabrinutost nakon prebacivanja migranata i tražitelja azila na područje Vučjaka, apelirajući na nadležne bosanskohercegovačke institucije da rade na pronalasku alternativnog smještaja.

U zajedničkoj izjavi UN-a u BiH podsjetili su da na lokalitetu Vučjaka postoje veliki sigurnosni i zdravstveni rizici, a ta lokacije nije u skladu s međunarodnim humanitarnim standardima zbog čega nije adekvatna za smještanje ljudi.

Ovi nedostaci su već istaknuti u zajedničkoj izjavi tima UN-a 14. lipnja koja je dana nakon odluke Gradskog vijeća Grada Bihaća da se dislociraju migranti, uključujući i tražitelje azila, koji borave van prihvatnih centara na područje Vučjaka.

Specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata Felipe González Morales istaknuo je da je ovaj lokalitet apsolutno neprimjeren i nehuman za smještaj ljudskih bića, apelirajući na bh. vlasti da rade na obustavljanju prakse prisilnog dovođenja migranata tamo te iznalaženju alternativne lokacije za smještaj.

Tim UN-a u BiH podržao je ovaj izvještaj specijalnog izvjestitelja UN-a i pozivao vlasti da odmah zatvore kamp i osiguraju humaniju lokaciju za smještaj migranata.

– Vlasti su upoznate s činjenicom da je Vučjak lociran u blizini miniranih područja kao i da postoji velika opasnost od požara i eksplozija zbog mogućeg prisustva metana u tlu. Nije opskrbljen električnom energijom, vodom niti medicinskom njegom, te posjeduje veoma mali broj sanitarnih čvorova – podsjećaju iz UN-a u BiH.

Izjava gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića da će Grad Bihać i lokalni Crveni križ obustaviti pružanje pomoći migrantima koji su prisilno premješteni na lokalitet Vučjaka je posebno zabrinjavajuća s obzirom na to da je ta pomoć bila nedovoljna i prije nego što je posljednja grupa migranata tu prebačena.

– Ako se ova odluka provede, a prebacivanje migranata bude nastavljeno, raste i opasnost od moguće izvanredne situacije na lokalitetu Vučjaka – upozoravaju iz UN-a.

Stoga UN poziva vlasti u BiH da pojačaju napore i pronađu, što je prije moguće, siguran alternativni smještaj koji će biti u skladu s državnim i međunarodnim zakonima i obavezama, humanitarnom praksom i načelima, a sve to uz zagarantirano poštivanje prava migranata, izbjeglica i tražitelja azila.

Ovo je također, upozoravaju, nužno kako bi se smanjio i pritisak na lokalno stanovništvo Unsko-sanske županije zbog sve većeg broja migranata, tražitelja azila i izbjeglica.

UN u BiH i partneri spremni su odmah aktivirati raspoloživa sredstva da bi pružili podršku vlastima u uspostavljanju novog smještaja u skladu s humanitarnim standardima i/ili povećanju kapaciteta već postojećih mjesta za smještaj.

U priopćenju napominju da je osiguranje smještaja migrantima u što kraćem vremenskom roku od ključnog značaja, a to uključuje momentalno prebacivanje migranata koji se trenutno nalaze na lokaciji Vučjak.

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Stanje u migrantskom kampu Vučjak sve gore, Crveni križ se povlači

Objavljeno

na

Objavio

U kampu za ilegalne migrante Vučjak kod Bihaća stanje izmiče kontroli jer je tamo sada smješteno više od dvije i pol tisuće ljudi, a Crveni križ je iz sigurnosnih razloga odlučio povući svoje osoblje koje je do sada skrbilo o migrantima i osiguravalo im prehranu i najnužniju zaštitu, objavili su u četvrtak mediji u Bosni i Hercegovini.

Tajnik Crvenog križa u Bihaću Selam Midžić izjavio je kako se u kampu, koji je planiran za prihvat 800 do 1000 izbjeglica, sada našlo njih gotovo tri puta više, nakon što je policija provela racije i iz središta Bihaća odvela ka Vučjaku sve migrante koji su boravili na otvorenome odnosno nosi imali smještaj u kampovima Miral i Bira, koji su za to predviđeni.

On je kazao kako je policija samo u srijedu dovela u Vučjak oko 1700 migranata, a tamo ih je već bilo najmanje 700. Zbog toga je i prostor predviđen za blagovanu morao biti prenamijenjen u smještajni. Zalihe hrane mogu potrajati samo iduća tri do četiri dana i to pod uvjetom da se migrantima daje samo po jedan obrok.

Kamp Vučjak opsluživali su isključivo volonteri Crvenog križa, a gradske vlasti Bihaća osiguravale su logistiku, jer u kampu nema tekuće vode niti električne energije, a svi migranti borave u šatorima.

Europska unija odbila je dopustiti da se njena sredstva koriste za financiranje rada kampa Vučjak, jer smatraju da ima neodgovarajuće uvjete za boravak, a problematičnom drže i činjenicu da je isuviše blizu granice s Hrvatskom što migranti učestalo koriste kako bi pokušali nastaviti put.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić najavio je kako će od početka idućeg tjedna biti obustavljena svaka pomoć za Vučjak.

“Sada imamo veliki broj migranata koje moramo opslužiti ni sa čim jer nemamo više nikakve pomoći”, kazao je Midžić za portal uskinfo.ba.

Upozorio je kako je stoga sigurnost volontera Crvenog križa dovedena u pitanje, a pozvao je lokalnu policiju da preuzme odgovornost za stanje u kampu, jer ono vrlo lako može izmaknuti svakoj kontroli. Pojasnio je kako će migranti sigurno krenuti ka Bihaću kada ga Crveni križ napusti jer neće imati ni hrane niti vode.

“Ovdje nema upravitelja kampa i nitko ne želi preuzeti odgovornost”, kazao je Midžić. (Hina)

 

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari