Pratite nas

Pregled

Predaja 21. krajiškog korpusa u Gornjem Viduševcu označila kraj Oluje

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predajom 21. krajiškog korpusa neprijateljske vojske, prije 23 godine u Gornjem Viduševcu pokraj Gline, i formalno su završile borbene operacije u sklopu vojno redarstvene akcije Oluja, a sam čin predaje s vojnog se stanovišta smatra i konačnom pobjedom Hrvatske vojske, poručeno je u srijedu sa svečanog obilježavanja te obljetnice.

Nakon što je kao izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, položio vijenac uz spomen obilježje na samom mjestu predaje, brigadir Drago Horvat je naglasio kako je predajom 21. korpusa u Glini stavljena točka na “i” velikosrpskoj agresiji u Republici Hrvatskoj.

“Danas mogu reći da smo mi bili vojnici svjetla, a oni drugi vojnici tame. Naše branitelje je krasio slogan hrvatske pobjedničke vojske ‘Nikad nema odustajanja’. Zahvaljujući našem odgoju da volimo svoje, a poštujemo tuđe, mi smo ’91. zaustavili četvrtu vojnu silu tadašnje Europe.

Moram spomenuti generale Ivana Basarca i Petra Stipetića, velikana novije hrvatske vojne povijesti. Mladima poručujem da zajedno s nama starijima izgrade zemlju kakvu su sanjali naša braća po oružju, naši prijatelji i naši suborci koji više nisu s nama. Vjerujem da će za 23 godine naša domovina biti uspješna i u gospodarskom smislu, kao što su naši branitelji bili uspješni u Domovinskom ratu”, rekao je brigadir Horvat.

O samom činu predaje 21. korpusa govorio je brigadni general Vlado Hodalj, član komisije HV-a u postupku pregovora o predaji, koju je predvodio general Stipetić. Nakon što su 7. kolovoza postrojbe HV-a već ušle u Glinu, i nakon što je najavljeno okruživanje neprijateljskog korpusa, najavljena je predaja.

Idućeg dana, 8. kolovoza u sjedištu UNPROFOR-a u Jukincu nadomak Gline, navečer su dogovoreni uvjeti predaje, kao i pravac izvlačenja neprijateljske vojske Glina – Petrinja – Sisak – autocesta. Zapisnik o predaji oko 5.000 vojnika s 15 tenkova 13 teških topova i drugom mehanizacijom, potpisan je 9. kolovoza u Gornjem Viduševcu kod motela Brioni.

Postupak primopredaje, kako je rekao general Hodalj, proveden je dostojanstveno i humano, sukladno svim međunarodnim konvencijama, a zapisnik su potpisali general Stipetić i pukovnik Čedo Bulat, koji je predao korpus i čestitao Hrvatskoj vojsci na pobjedi. Svojom osobnom ulogom, general Stipetić je dao golem doprinos časti i ugledu Hrvatske vojske, zaključio je general Hodalj.

O značaju uspjeha oslobodilačke Oluje u kojoj je oko 200.000 branitelja oslobodilo oko 10.400 četvornih kilometara, govorili su sisačko-moslavački župan Ivo Žinić i glinski gradonačelnik Stjepan Kostanjević.

Svečanosti su, uz ostale, još bili nazočni izaslanik ministra unutarnjih poslova Dubravko Smolčić, izaslanik MORH-a i načelnika Glavnog stožera Boris Šerić, izaslanik ministra branitelja Dinko Tandara, izaslanik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić, predstavnici braniteljskih udruga te članovi obitelji poginulih branitelja.

(Hina)

 

8. kolovoza 1995. – Predaja 21. Kordunskog korpusa (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrast poziva predsjednicu RH da zatraži raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je u četvrtak predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da od premijera Andreja Plenkovića zatraži raspisivanje referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i promjeni izbornog sustava, ističući kako se ne smije zanemariti jasna volja građana izražena u referendumskim inicijativama.

“S obzirom da je nepobitna činjenica da postoji volja građana da se referendumi raspišu, preko 350 tisuća građana prema ministru Kuščeviću reklo je da želi referendum, pozivam predsjednicu Republike Hrvatske koja ima ustavne i zakonske mogućnosti za raspisivanje referenduma neka zatraži od premijera Plenkovića da se referendumi raspišu”, kazao je Zekanović na konferenciji za novinare u Saboru.

Naglasio je kako je krajnje vrijeme da se predsjednica uključi u cijeli proces.

Zekanović: Plenković i Kuščević su pristrani i ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa

Zekanović je ocijenio da su Plenković i ministar uprave Lovro Kuščević pristrani te ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa, optuživši ih da su od početka imali strategiju diskreditacije referendumskih inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

U prilog tim optužbama naveo je da su potpisi oko tri mjeseca ležali u Ministarstvu uprave, dok su s druge strane pregledani za samo 20 dana. Nadalje, dodao je, konstantno su curile informacije od navodnim mrtvima i tek rođenima koji su potpisivali za referendumske inicijative.

“Kako inače objasniti to što je partnerica od kolege Pupovca mogla znati neke informacije puno prije od svih drugih ako je sve bilo u strogo kontroliranim uvjetima”, zapitao se Zekanović.

Sumnjiv mu je i tajming objave Ivana Vrdoljaka o HNS-ovoj kaznenoj prijavi protiv organizatora inicijativa zbog krivotvorenja potpisa, i to samo par sekundi nakon sjednice Vlade.

“Nedopustivo je da vlast koristi svoju poziciju i napada legitimno izražavanje volje građana u referendumskim inicijativama”, naglasio je Zekanović.

Ilčić: Zašto APIS nije provjerio potpise odmah nakon što su predani?

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić upitao je zašto APIS nije provjerio potpise 21. lipnja, odmah nakon što su predani. Sporna mu je i brzina kojom je APIS provjerio potpise, u samo 20 dana. “Jedan zaposlenik je pregledavao i preko 2000 potpisa dnevno, što je oko 11 sekundi po potpisu”, kazao je.

Ilčić je najavio da će predstavnici obiju inicijativa pregledati eliminirane potpise te zaključio kako će i dalje ostati sumnja u to što se događalo s potpisima ranije.

(Hina)

BITKA ZA REFERENDUM JOŠ NIJE IZGUBLJENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja mještani srijemskog mjesta Lovasa prisjetili su se 18. listopada 1991., kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje na ulazu u Lovas, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za taj zločin dosad nitko nije odgovarao.

“Danas je jedan od najtužnijih dana u Lovasu. I pored ratnih strahota, žvot se u Lovas vratio i žrtva nije bila uzaludna. No, ono što s velikom žalošću ističemo i što nas boli je činjenica da za brojne lovaške žrtve nitko nije odgovarao, jer znamo da je prvostupanjska presuda protiv 14 osoba kojima je na beogradskom suđenju bilo dosuđeno ukupno 128 godina zatvora poništena i suđenje je vraćeno na početak. To već traje godinama, a da još uvijek nitko nije odgovarao, dok se istodobno zločinci brane sa slobode”, naglasila je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

Vukovarsko-srijemski župana Božo Galić rekao je kako su u Lovasu stradale nevine žrtve, kao simbol mukotrpnog stvaranja neovisne hrvatske države čija je neovisnost i samostalnost plaćena krvlju.

“Mislimo da je suđenje pred Specijalnim sudom u Beogradu jedan od načina povrjeđivanja žrtava, njihovog daljnjeg ponižavanja jer puno je dokaza da se ovaj slučaj zatvori”, poručila je Staša Zajović iz beogradske nevladine udruge “Žene u crnom”, dodajući kako zločin u Lovasu ima sva obilježja stravičnoga.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen-obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Molilo se i kod spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na mjesnom groblju, dok će u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela navečer biti služena misa zadušnica.

U spomen na lovaške žrtve, u srijedu navečer u Lovasu je upriličeno molitveno bdijenje.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora. Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno suđenje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

U agresiji i okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca.

(Hina)

 

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari