Pratite nas

Naši u svijetu

Predizborna poruka hrvatske dijaspore

Objavljeno

na

Izbori u Republici Hrvatskoj, koji će se održati ovog tjedna (8.11.2015.) za Saborske zastupnike, imaju presudno povijesno značenje, jer nije u pitanju samo promjena ili izmjena vlasti, nego temeljita promjena nakaradnih zakona koji su unakazili Hrvatsku u svakom pogledu: nacionalnom, socijalnom, moralnom, gospodarskom, vjerskom, kulturnom i vanjskom rating-u.

[ad id=”68099″]

Hrvatska dijaspora, na žalost neće imati u ovim, kao i onim predhodnim izborima mogućnost dati svoj glas za promjenu vlasti i izmjenu samoubitačnih zakona, koje su nametnuli premijer Ivica Račan i premijer Ivo Sanader a osnažili predsjednik SDP-a Zoran Milanović i privremena predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor. Saborski zastupnici u Vladi i u oporbi, koji su izglasali takve zakone suodgovorni su za katastrofalne posljedice.

Hrvatska politička emigracija bila je u najtežim vremenima glas hrvatskog naroda u slobodnom svijetu za slobodnu i samostalnu Hrvatsku, kad se u Hrvatskoj nije moglo ni glasno misliti o državotvornosti. Tko se je smio i mogao proturiječiti Titu koji je rekao ”da će Sava prije teći uzvodno nego će Hrvatska biti samostalna”?

Došli smo u situaciju, i pored ”proročanstva” jednog zločinca, da smo izborili izborili samostalnost, ostvarili slobodu i demokraciju u Republici Hrvtskoj. Doduše, još nisu oslobođeni svi hrvatski teritoriji koje je RH imali u republičkim granicama bivše države! Isto tako, hrvatski narod nije još osjetio slobodu govora i rada, jer su za cijelo ovo vrijeme – od oslobođenja do danas na vlasti ljudske spodobe koji su bili politički čimbenici u poraženom jugokomunističkom režimu.

Hrvatska dijaspora, koje je danas mnogo brojčanija nego što je ikada bilo, politički rečeno, postali smo nepoželjni, odnosno spušteni na iseljeništvo – na status non grate! Za takav status hrvatske dijaspore najzaslužniji su bivša privremena predsjednica Vlade Jadranka Kosor i vođa oporbene partije Zoran Milanović koji su višemilijunsku hrvatsku dijasporu sveli na stupanj ravan srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj. Još i gore! Naime, srpska nacionalna manjina, odnosno Pupovčevi četnici, uz tri garantirana zastupnika u saboru, mogu birati još i druge dodate zastupnike srpske nacionalnosti u Hrvatski sabou, dočim hrvatska dijaspora nema takve mogućnosti! Očevidna je apsurdnost antihrvatske politike u RH gdje živi 4% Srba, a u Milanovićevoj vladi imali su 40% vlasti u svojim rukama!!! Pupovac se i dalje žali o ”velikoj ugroženosti Srba u RH”, kako bi dobio još jedan mandat da može varati Srbe i ucjenjivati Hrvate.

Hrvati iz BiH također predstavljaju dijasporu stoga će kandidati iz redova Hrvatskog nacionalnog vijeća BiH – biti birani u sabor, i zbog činjenice bliže su biralištima od nas koji smo raštrkani u Kanadi, Americi i Australiji, i tisuće kilometara udaljeni od birališta (malobrojnih veleposlanstava i konzulata). Današnja Vlada u RH ne skida glave sa ramena nama u ”ustaškoj” političkoj emigraciji, ali nam je oduzela glas i začepila usta za bilo kakav utjecaj na zbivanja u Hrvatskoj.

Izlaznost birača je sudbonosna za Hrvatsku

Kad je već nama u dijaspori oduzet glas na parlamentarnim izborima u RH, onda je dužnost svih građana koji imaju pravo glasa, a takvih službeno ima 3, 780.000, da ispune svoju građansku, ljudsku i hrvatsku dužnost; da se odazovu pozivu za spas Hrvatske koja se nalazi na rubu gospodarske propasti i na putu balkanske integracije. U ovoj borbi nije potrebno vatreno oružje, mada Milanović nudi ”vodene pištolje”, nego treba uzeti glasački listići i zaokružiti najboljeg na listi, a ne prektižiti, kako to neki ”dobronamjerni” sugeriraju.

”Kad je riječ o dolazećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ljute me ”dobronamjerne sugestije” nekih od vas, posebice kad me pozivate na bojkot izbora i/ili križanje glasačkih listića, što energično odbacujem i ne dozvoljavam da mi itko od vas u ovoj dobnoj starosti ‘soli pamet’.

Vaš argumenat neodlučnosti ja uspoređivam sa pričom o Buridanovom magarcu. Radi se o nesretnom (iliti neodlučnom) magarcu koji se ne može odlučiti između dvaju jednakih plastova sijena i ugiba od gladi zbog svoje neodlučnosti. Buridanov magarac u filozofiji argumenat je za tezu da volja nije određena vanjskim motivima.”, napisao je dr. Tomislav Djurasović, publicist i politički emigrant.

Veliko je pitanje manipuliranja s viškom birača, mada je izvršena revizija biračkih spiskova, još uvijek ima 350.000 birača više nego punoljetnih osoba! Taj višak birača vjerojatno ima ”ime i prezime” nas iz dijaspore, koji imamo pravo glasa, ali su nam uskraćene mogućnosti glasovanja. Drugim riječima, koliko je god bitna izlaznost na birališta, toliko je važna autentičnost listića.

Rješavanje izbornih rezultata iza zatvorenih vrata

Vjekoslav Krsnik, poznati novinar u domovini i dijaspori, koji je pratio u DIP-u nekoliko izbora koji se po pristiglim rezultatima nisu mogli pratiti na monitorima u novinskoj sobi, jer je sve rješavano iza zatvorenih vrata Državnog izbornog povjerenstva na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom. Stoga je trebalo za ove izbore inzistirati da europska komisija evidentira glasačke listiće.

”Za opredjeljenje nestranačkih birača bilo je primarno glasovanje ”protiv” a ne ”za”, da bi se kaznila dotadašnja vladajuca koalicija. Prevedeno na sadašnje političko stanje sasvim je sigurno da će veći odziv birača na idućim izborima prije svega biti motivirana glasom ”protiv”. Može se Zoran Milanović uz pomoć skupo plaćenog američkog marketinškog stručnjaka truditi kolikogod hoće, ali hrvatski narod nije toliko glup da ga se dvaput uzastopce može povući za nos. SDP-ova Kukuriku koalicija jednostavno nije bila dorasla izazovima pred kojima se našla Hrvatska, pa se njezin ”Plan 21” ispuhao kao balon. Zato smješno, da ne kažem tragično. djeluju uvjeravanja Zorana Milanovića kako Hrvatska raste i kako nema povratak na staro, iako u svemu u čemu je Hrvatska rasla za njegovog mandata bilo je u negativnom smjeru, pa u stvari kad kaže da nema pčovratka na staro on radi u korist Domnoljubne koalicije koja nudi nešto novo. Tomislav Karamarko za razliku od Milanovića nije najmio stručnjaka da mu podigne osobni rejting nego ugledni njemački institut da mu napravi gospodarski program”, V. Krsnik, ”Živa istina” (24.10.2015.)

Milanovića čeka sudbina Ive Sanadera

Zorana Milanović, sada bivšeg premijera HR, čeka sudbina također bivšeg premijera Ive Sanadera, samo je razlika u krivičnom djelu. Premijer Ivo Sanader je bio prvi osuđeni ratni profiter i u zatvoru na izdržavanju kaznu. Sanadera su odrekli u stanci i oprali ruke od njegovih prljavština. Zoran Milanović je također prvi premije koji je osuđen na Zagrebačkom procesu HNES-e (31.10.2015.) uz zločinca Tita i uskoro će biti Sanaderom sustanar u Remetinci.

Hrvati u dijaspori čvrsto vjeruje, da su ovo posljedni izbori u Hrvatskoj u kojima nam je oduzeto pravo glasa, te da će nova vlada izmijeniti zakon o prebivalištu i ustoličiti ministarstvo za useljeništvo kako bi se mnogi od nas stariji mogli vratiti u svoju domovinu, i naša djeca i unučad kojima smo usadili u srce i dušu Lijepu našu!

Datum 8. 11. 2015. treba biti zapisan u povijest hrvatskog naroda – uz plebiscit i Oluju, jer će tog dana Domoljubna koalicija skrhati petu kolonu u Hrvatskoj. Hrvati su priznati u svijetu kao veoma pametan narod, pa se nadam da će hrvatski naroda u domovini na ovim sudbonosnim izborima pokazati svijetu ne samo domoljiblje nego i politički razum.

Rudi Tomić / Toronto/Hrsvijet.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

Objavljeno

na

Objavio

„ Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli „ poručio premijer Plenković na prvoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U ponedjeljak, 18.prosinca 2017., u Zagrebu je započela prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

„Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god oni živjeli – to je naša ključna zadaća“ izjavio je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske odlučna rješavati sve otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili ali i razmotrili gdje stojimo ” Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donesemo zaključak što želimo postići u narednom razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas.

U nastavku sjednice, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta.

Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“ – poručio je Grbešić.

Miljana Glamuzina, izabrana je za potpredsjednicu Savjeta – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“- poručila je Glamuzina.

Ivan Gugan, iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine „ Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom doprinijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine ali i uopće Hrvata izvan RH“ – rekao je Gugan.

Luka Budak, iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“ – rekao je Budak.

Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“ – rekla je Studer,

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari