Pratite nas

Događaji

Predrag Matić: Ako i budem na listi izdajnika, bit će mjesta i negdje drugdje za mene

Objavljeno

na

Zlatko Komadina, jedan od kandidata za predsjednika stranke, smatra da će odluke Glavnog odbora biti na tragu jačanja vjerodostojnosti, nažalost od danas oporbene stranke.

[ad id=”68099″]

Glavni Odbor SDP-a sastao se u subotu kako bi analizirao rezultate proteklih parlamentarnih izbora i raspisao izbore za čelnog čovjeka stranke u narednom četverogodišnjem mandatu, ali i utvrdilo pravila po kojima će se odvijati izbori delegata za izbornu konvenciju.

HRT javlja kako Predsjedništvo SDP-a predlaže da se izbori za predsjednika stranke održe 12. ožujka. Dok bi 2. travnja trebala biti izborna konvencija, koja će izabrati ostala stranačka tijela.

Predsjednik stranke Zoran Milanović Sukladno zaključcima Predsjedništva, predlaže i izmjenu izbornih pravila za delegate, koji bi se trebali birati preferencijalnim glasovanjem, a kandidirat će se moći svaki član svih lokalnih organizacija. Time se, po riječima člana Predsjedništva stranke Arsena Bauka, onemogućuje “šalabahter demokracija”, u kojoj o delegatima odlučuju vodstva lokalnih organizacija, te eliminacija nepoćudnih članova.

Očekuje se da će se o toj, ali i o drugim točkama voditi duga rasprava, s obzirom na to da je Milanovićev protukandidat za mjesto predsjednika SDP-a Zlatko Komadina na sjednici Predsjedništva zatražio odgađanje izbora predsjednika za travanj, a usprotivio se novim pravilima za izbor delegata, upozorivši da se “pravila ne mijenjaju usred utakmice”.

Zlatko Komadina, jedan od kandidata za predsjednika stranke, smatra da će odluke Glavnog odbora biti na tragu jačanja vjerodostojnosti, nažalost od danas oporbene stranke.

Kazao je da će se njegova kampanja temeljiti na razgovoru s članstvom na tragu okupljanja i jačanja uloge članstva i socijaldemokratskih politika. Komadina smatra da je 12. ožujka, kao datum prvog kruga izbora za predsjednika stranke, preran te mu je bolja opcija da se izbori održe u travnju. Dodao je da ne treba brzati i da on nije za ubrzavanje izbornog procesa.

Ivo Baldasar je kazao da na sjednici očekuje žučljivu raspravu, objašnjavanja i “napade”, ali ne i dramatiku. “Mislim da ćemo raspravit i dogovoriti se oko izborne procedure”, rekao je. Istaknuo je kako sadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović nema njegovu potporu jer nikom nije drago kada se izgubi pet izbora za redom.

“Ako izgubite pet izbora zaredom, bez obzira koji su tome razlozi i ako ne možete na sudu dokazati da se radi o krađi, onda trebate razmisliti da prepustite nekom drugom vođenje stranke, pomognete mu u tome i pričekate drugi perod za ponovno kandidiranje. Inzistiranje na odmah istome kandidiranju zato što “nismo izgubili izbore” samo zamagljuje situaciju i sprečava nas da sami sa sobom rasčistimo gdje smo pogriješili i zašto smo pogriješili”, kazao je. Napominjući kako podržava Zlatka Komadinu za predsjednika stranke, Baldasar se založio za daljnju demokratizacuju stranke, posebice decentralizaciju, te djelom i regionalizaciju.

Baldasar drži i da će biti više kadidata za predsjednika stranke, a da će se u drugom krugu natjecati Milanović i Komadina. Potporu Komadini daje i Tonino Picula koji je rekao kako se SDP mora pogledati u ogledalo i sagledati što je radio u zadnje četiri godine.

“SDP-u trebaju promjene, ali ne bih volio da se rasprava o tome što sutra očekuje SDP svede samo na raspravu o političkoj sudbini jednog čovjeka. Međutim, od nečega moramo krenuti. Procjenio sam da Komadina ima kapacitet, kao političar i čovjek, da da  zamah inicijalnoj raspravi u SDP-u”, kazao je. Komadinu podržava i Davor Bernardić koji očekuje izbornu kampanju u demokratskoj atmosferi. “SDP mora izabrati promjene, moramo se promjeniti da bi mogli mjenjati zemlju te osigurati da se možemo vratiti na vlast”, poručio je.

Ne želeći se javno izjašanjavati tko ima njegovu potporu Arsen Bauk je rekao da u izboru za predsjednika SDP-a ne očekuje ništa što bi miglo oslabiti stranku jer se znaju kandidati i procedura izbora. Smatra kako će članovi stranke na izborima odabrati najboljeg kandidata i ono što je najbolje za SDP.  Gordana Sobol, koja podupire Milanovića, rekla je kako svaka promjena na čelu stranke ne znači i veću demokratizaciju.

Milanovića podržava i Ingrid Antinović Marinović jer drži da je Milanovič kao premijer Hrvatsku sa svojim timom izvukao iz provalije. “Smatram da treba nastaviti i dalje demokratizirati SDP”, kazala je.  Potporu sadašnjem predsjedniku SDP-a daje i Gordan Maras jer smatra da stranka treba ostati jaka. Drži kako sadašnja vlada ima krhku većinu u Saboru te treba biti spreman u svakom trenutku preuzeti odgovornost za upravljanje zemljom a “Milanović konstantno drži SDP na potpori od 30 posto”.

Potporu Milanoviću dao je i Predrag Matić. Najavio je da će novom ministru branitelja Miji Crnoji svoje ministarstvo predati u ponedjeljak. Poželio mu je sve najbolje i da ostvari sve što je naveo u svom programu te izrazio je nadu da neće biti na listi izdajnika Domovine. “Ako i budem, Hrvatska je u EU, bit će mjesta i negdje drugdje za mene”, kazao je Matić.

Na samom početku sjednice predsjednik SDP-a Zoran Milanović održao je kratki govor i napustio sjednicu. Rajko Ostojić ga je iskritizirao, dok je Ranko Ostojić je sa Milanovićem izašao iz prostorije. Ranko Ostojić je zatražio da se ne prihvati izvještaj, već da se napravi nova radna grupa koja će izradii novi izvještaj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na svečanom prijamu u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poštovani Predsjedniče Hrvatskoga sabora, potpredsjednici i zastupnici,

Poštovani Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednici i ministri,

Poštovani Predsjedniče Ustavnoga suda, ustavni suci te dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti Republike Hrvatske,

Poštovani načelniče Glavnoga stožera i časnici Oružanih snaga, Ravnatelju policije i policijski časnici,

Poštovani predstavnici braniteljskih udruga,

Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni nadbiskupi, i biskupi, poštovani predstavnici kršćanskih crkvi te islamske i židovske vjerske zajednice, Vaše ekscelencije,

Poštovani predstavnici političkih stranaka, županija, gradova i općina, gospodarstvenici, predstavnici akademske, kulturne i sportske zajednice, javnih ustanova, medija i udruga,

Cijenjeni uzvanici, gospođe i gospodo,

Ponosno i radosno čestitam vam Dan državnosti Republike Hrvatske! U povijesti hrvatskoga naroda 25. lipnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Donošenje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske značio je ne samo konačan državnopravni raskid veza s republikama bivše države nego i izlaz iz višestoljetne vezanosti Hrvatske za složene državne zajednice.

Ime Hrvatske konačno je i zauvijek upisano na politički zemljovid svijeta! Hrvatska je tu: ne samo lijepa nego doista i naša.

S posebnim poštovanjem spominjemo se danas našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u krajnje složenim unutarnjim i međunarodnim okolnostima odlučno poveo hrvatski narod i sve domoljube na put hrvatske neovisnosti. Unatoč tome što je demokratski izabrana hrvatska vlast ustavno zajamčila sva ljudska i manjinska prava, bili smo izloženi otvorenoj velikosrpskoj agresiji, koju smo zaustavili i svladali hrabrošću hrvatskih branitelja te odlučnom i mudrom državničkom politikom pod vodstvom predsjednika Tuđmana. Ujedno smo pomogli obraniti Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su Hrvati državotvorni i konstitutivni narod.

Povijest je to kojom se ponosimo. Pobjeda u Domovinskom ratu označila je konačno dovršenje povijesne borbe za suverenu i samostalnu hrvatsku državu. A temelj toj pobjedi bila je politika pomirbe predsjednika Tuđmana, koji je znao da samo jedinstven narod može ostvarivati svoje povijesne ciljeve.

Nedvojbeno, prisutnost hrvatskoga imena, himne, grba i zastave u sjedištima međunarodnih foruma i na sportskim natjecanjima danas je najvidljiviji znak našeg povijesnog uspjeha. Ali to nije samo po sebi razumljivo.

Država nije samo ponos, ona je i obveza. Drugim riječima, da bismo imali državu kao trajno i sigurno okrilje ostvarivanja svojih osobnih i nacionalnih potencijala i ispunjenja životnih potreba, moramo što djelotvornije povezivati i iskoristiti naše prednosti: geopolitički i geoprometni položaj naše domovine, njezina prirodna bogatstva, našu iznimno važnu nacionalnu povijesnu ulogu u Europi i sjajne duhovne odlike našega naroda.

To su temeljni čimbenici naše unutarnje kohezije, našeg zajedništva. Na tim temeljima moramo materijalno, organizacijski i duhovno snažiti našu suverenost i samostalno odlučivanje o nacionalnim i državnim interesima.

A tu nam se, nakon što smo postali članicom Ujedinjenih naroda, NATO-saveza i Europske unije, otvaraju nove mogućnosti, kako kroz bilateralne odnose s pojedinim državama, tako i kroz vanjskopolitičke iskorake kao što je inicijativa Triju mora. Na njoj ću čvrsto ustrajati jer hrvatskim narodu u zajedništvu s drugim narodima država srednje Europe omogućuje najsolidnije vrednovanje vlastitih političkih, gospodarskih i kulturnih stremljenja.

Proteklih godina u ovoj sam prigodi često govorila o raznim konkretnim zadaćama našeg unutarnjeg razvoja. Danas ću samo podsjetiti na demografski problem kao na pitanje svih pitanja. A to nije pitanje bilo čijeg mandata niti problem jedne generacije, već problem koji traži trajno sustavno, sveobuhvatno i postojano djelovanje svih društvenih snaga, od politike i gospodarstva, do kulture i vjerskih zajednica.

No ne dvojim da ćemo ga riješiti. Mnoge smo velike, pa i epohalne uspjehe već postigli na brojnim područjima. Imamo sjajne ljude, narod smo mnogih odlika i vrlina, koje znamo pokazati kada je najvažnije i najpotrebnije.

Narod – to je za mene drugo ime za optimizam. Zato čvrsto vjerujem u budućnost naše Hrvatske. Zaslužili smo je!

Bio nam svima sretan Dan državnosti sa željom: za još bolju Hrvatsku!

Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Otkriveno spomen obilježje u Uzdolu – Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga.

Objavljeno

na

Objavio

foto: Zorica gregurić

U nedjelju, 23. lipnja 2019. na Dvanaestu nedjelju kroz godinu u župi sv. Ivana Krstitelja Uzdol upriličeno je otkrivanje i blagoslov spomen obilježja braniteljima koji su svoje živote na oltar domovine položili u nekadašnjoj zoni odgovornosti Treće boje brigade Rama HVO-a.  Program je započeo svečanim euharistijskim slavljem u župnom dvorištu.

Svetu misu uz koncelebraciju desetorice svećenika predvodio je i tijekom njega propovijedao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Tijekom prigodne propovijedi kardinal Puljić između ostaloga izrekao je promišljanja o značenju žrtve, važnosti pamćenja prošlosti, znaku Kristova križa, javnom mnijenju, kompleksu krivnje, podijeljenosti i neslozi, svetosti rodne grude … U završnom dijelu propovijedi kardinal Puljić je pozvao nazočne da budućim generacijama predaju svjetlo vjere, križ Kristov i korijene iz kojih su niknuli kako bi oni mogli nastaviti tamo gdje sadašnji naraštaji stanu.

Riječi dobrodošlice, obavijesti i zahvale izrekao je mjesni župnik Ivo Tomić.

Tijekom slavlja Svete mise nazočnima su se obratile i dvije časne sestre: s. Vedrana Ljubić i s. Paskaziu Bushemere, koje su predstavile svoje djelovanje u afričkoj državi Uganda.

Euharistijsko slavlje animirale su članice etno skupine Čuvarice pod ravnanjem Biljane Glibo.

Nakon Misnog slavlja u Memorijalnom centru kardinal Puljić predmolio je molitvu Opijela za pokojne.

Prema predviđenom protokolu, nazočni su nakon postroja u svečanoj koloni predvođeni članovima orkestra OS BiH i nositeljima zastava postrojbi i udruga proisteklih iz Domovinskog rata uputili do lokaliteta Cer odnosno do novoizgrađenog spomenika.

Na početku ceremonije blagoslova i otkrivanja pozdrave je u ime domaćina uputio Josip Prskalo, a nazočnima su se još obratiili predstavnici društevno-političkog života: Zvonko Milas i Dragan Čović.

Spomen obilježje blagoslovio je kardinal Puljić, a vrpcu su zajednički presjekli: Kazmir Zelenika i gore spomenuti Zvonko Milas i Dragan Čović.

U ovome dijelu programa, tekst pjesme Poruka hrvatskih palih branitelja pročitala je Jana Vlajčić.

Nakon što su brojne delegacije i pojedinci položili vijence i zapalili svijeće, unatoč kišnom vremenu uslijedio je kulturno-zabavni program, pa je tako u ranim večernjim satima upriličeno paljenje svitnjaka.

Cjelodnevni program upriličen je povodom obilježavanja Dana udruge Treće bojne brigade Rama i branitelja Uzdol te Drugog susreta iseljenih i sadašnjih župljana župe Uzdol koji se organizirao pod nazivom Ivadanski svitnjaci. Spomen obilježje na Ceru biti će trajni spomen na 134 poginula hrvatska branitelja koji su za obranu doma i obitelji dali ono najvrjednije – život. Ovom prilikom treba podsjetiti i to da je 2016. godine kardinal Puljić, Uzdol proglasio mjestom posebnog pijeteta žrtvama Domovinskog rata. (kta/m.r.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari