Pratite nas

Događaji

Predrag Matić: Ako i budem na listi izdajnika, bit će mjesta i negdje drugdje za mene

Objavljeno

na

Zlatko Komadina, jedan od kandidata za predsjednika stranke, smatra da će odluke Glavnog odbora biti na tragu jačanja vjerodostojnosti, nažalost od danas oporbene stranke.

[ad id=”68099″]

Glavni Odbor SDP-a sastao se u subotu kako bi analizirao rezultate proteklih parlamentarnih izbora i raspisao izbore za čelnog čovjeka stranke u narednom četverogodišnjem mandatu, ali i utvrdilo pravila po kojima će se odvijati izbori delegata za izbornu konvenciju.

HRT javlja kako Predsjedništvo SDP-a predlaže da se izbori za predsjednika stranke održe 12. ožujka. Dok bi 2. travnja trebala biti izborna konvencija, koja će izabrati ostala stranačka tijela.

Predsjednik stranke Zoran Milanović Sukladno zaključcima Predsjedništva, predlaže i izmjenu izbornih pravila za delegate, koji bi se trebali birati preferencijalnim glasovanjem, a kandidirat će se moći svaki član svih lokalnih organizacija. Time se, po riječima člana Predsjedništva stranke Arsena Bauka, onemogućuje “šalabahter demokracija”, u kojoj o delegatima odlučuju vodstva lokalnih organizacija, te eliminacija nepoćudnih članova.

Očekuje se da će se o toj, ali i o drugim točkama voditi duga rasprava, s obzirom na to da je Milanovićev protukandidat za mjesto predsjednika SDP-a Zlatko Komadina na sjednici Predsjedništva zatražio odgađanje izbora predsjednika za travanj, a usprotivio se novim pravilima za izbor delegata, upozorivši da se “pravila ne mijenjaju usred utakmice”.

Zlatko Komadina, jedan od kandidata za predsjednika stranke, smatra da će odluke Glavnog odbora biti na tragu jačanja vjerodostojnosti, nažalost od danas oporbene stranke.

Kazao je da će se njegova kampanja temeljiti na razgovoru s članstvom na tragu okupljanja i jačanja uloge članstva i socijaldemokratskih politika. Komadina smatra da je 12. ožujka, kao datum prvog kruga izbora za predsjednika stranke, preran te mu je bolja opcija da se izbori održe u travnju. Dodao je da ne treba brzati i da on nije za ubrzavanje izbornog procesa.

Ivo Baldasar je kazao da na sjednici očekuje žučljivu raspravu, objašnjavanja i “napade”, ali ne i dramatiku. “Mislim da ćemo raspravit i dogovoriti se oko izborne procedure”, rekao je. Istaknuo je kako sadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović nema njegovu potporu jer nikom nije drago kada se izgubi pet izbora za redom.

“Ako izgubite pet izbora zaredom, bez obzira koji su tome razlozi i ako ne možete na sudu dokazati da se radi o krađi, onda trebate razmisliti da prepustite nekom drugom vođenje stranke, pomognete mu u tome i pričekate drugi perod za ponovno kandidiranje. Inzistiranje na odmah istome kandidiranju zato što “nismo izgubili izbore” samo zamagljuje situaciju i sprečava nas da sami sa sobom rasčistimo gdje smo pogriješili i zašto smo pogriješili”, kazao je. Napominjući kako podržava Zlatka Komadinu za predsjednika stranke, Baldasar se založio za daljnju demokratizacuju stranke, posebice decentralizaciju, te djelom i regionalizaciju.

Baldasar drži i da će biti više kadidata za predsjednika stranke, a da će se u drugom krugu natjecati Milanović i Komadina. Potporu Komadini daje i Tonino Picula koji je rekao kako se SDP mora pogledati u ogledalo i sagledati što je radio u zadnje četiri godine.

“SDP-u trebaju promjene, ali ne bih volio da se rasprava o tome što sutra očekuje SDP svede samo na raspravu o političkoj sudbini jednog čovjeka. Međutim, od nečega moramo krenuti. Procjenio sam da Komadina ima kapacitet, kao političar i čovjek, da da  zamah inicijalnoj raspravi u SDP-u”, kazao je. Komadinu podržava i Davor Bernardić koji očekuje izbornu kampanju u demokratskoj atmosferi. “SDP mora izabrati promjene, moramo se promjeniti da bi mogli mjenjati zemlju te osigurati da se možemo vratiti na vlast”, poručio je.

Ne želeći se javno izjašanjavati tko ima njegovu potporu Arsen Bauk je rekao da u izboru za predsjednika SDP-a ne očekuje ništa što bi miglo oslabiti stranku jer se znaju kandidati i procedura izbora. Smatra kako će članovi stranke na izborima odabrati najboljeg kandidata i ono što je najbolje za SDP.  Gordana Sobol, koja podupire Milanovića, rekla je kako svaka promjena na čelu stranke ne znači i veću demokratizaciju.

Milanovića podržava i Ingrid Antinović Marinović jer drži da je Milanovič kao premijer Hrvatsku sa svojim timom izvukao iz provalije. “Smatram da treba nastaviti i dalje demokratizirati SDP”, kazala je.  Potporu sadašnjem predsjedniku SDP-a daje i Gordan Maras jer smatra da stranka treba ostati jaka. Drži kako sadašnja vlada ima krhku većinu u Saboru te treba biti spreman u svakom trenutku preuzeti odgovornost za upravljanje zemljom a “Milanović konstantno drži SDP na potpori od 30 posto”.

Potporu Milanoviću dao je i Predrag Matić. Najavio je da će novom ministru branitelja Miji Crnoji svoje ministarstvo predati u ponedjeljak. Poželio mu je sve najbolje i da ostvari sve što je naveo u svom programu te izrazio je nadu da neće biti na listi izdajnika Domovine. “Ako i budem, Hrvatska je u EU, bit će mjesta i negdje drugdje za mene”, kazao je Matić.

Na samom početku sjednice predsjednik SDP-a Zoran Milanović održao je kratki govor i napustio sjednicu. Rajko Ostojić ga je iskritizirao, dok je Ranko Ostojić je sa Milanovićem izašao iz prostorije. Ranko Ostojić je zatražio da se ne prihvati izvještaj, već da se napravi nova radna grupa koja će izradii novi izvještaj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Marko Ljubić: Bleiburg i križni put su bili obračun s državnošću hrvatskog naroda…

Objavljeno

na

Objavio

Predavanje pod nazivom „Bleiburg u Hrvatskoj?“ održao je u srijedu 20. ožujka u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu kolumnist i politički komentator Marko Ljubić.

Predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Govoreći o Bleiburgu i križnom putu koji je slijedio Ljubić je istaknuo kako se tu dogodilo najveće stradanje Hrvata, ali i u svjetskim razmjerima jedan od najvećih pokolja i zločina prema nekom narodu.

„Nekoliko stotina tisuća pobijenih ljudi na križnom putu na veličinu od četiri ili pet milijuna stanovnika je užasna tragedija. Posebno kada znamo da su većina stradalih bili intelektualci i srednji sloj koji su, kako intelektualno i gospodarski, a tako i demografski, trebali biti nositelji budućih generacija i ovladavanja našeg naroda slobodom.

Zbog ove istine se devedesetih umiralo i zbog te istine pokušavalo se sve prikazati kao osveta i obračun s ideološkim neprijateljem, a što nije točno. Bleiburg i križni put su bili obračun s državnošću hrvatskog naroda… Priča o Bleiburgu je priča o slobodi hrvatskog naroda. Onaj koji ovlada tom slobodom može reći da je slobodan čovjek i zato je bilo za očekivati udar na misu, komemoraciju te simboliku Bleiburga.

Iz tog razloga mi 30 godina nakon obnove hrvatske državnosti nemamo točnu brojku stradalih, ni iz bliza istražena grobišta, zbog toga u Hudoj jami otkrivene kosti tri godine nisu imale adresanti iz hrvatske države koji bi ih preuzeo i dostojno sahranio“, rekao je Ljubić te dodao kako je vrijeme da mi sami ovladamo svojom slobodom i da se prekine praksa da nam netko izvan Hrvatske govori kako da obilježimo grobove svojih bližnjih.

U nastavku predavač je rekao kako je nakon završetka Drugog svjetskog rata posve prirodno bilo komemorirati hrvatsku tragediju i moliti se za duše ubijenih ljudi u slobodnom Bleiburgu dok je hrvatski narod bio pod komunističko-jugoslavenskom diktaturom, no obnova hrvatske državnosti morala je to promijeniti.

Jer o kakvoj to slobodi hrvatskog naroda govorimo, ako se komemoracija najstrašnijeg stradanja hrvatskog naroda još uvijek mora održavati u Austriji, ne ondje gdje se nalaze kosti stotine tisuća drugih ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću. I to sve nakon što su ti isti koji su te zločine počinili politički i vojno slomljeni devedesetih godina, nakon novih velikih žrtava našeg naroda.

Bleiburg je danas sinonim, simbol i metafora svih hrvatskih stradanja i komemoracija žrtvama Bleiburga mora biti isključivo u organizaciji države, a ne tek pod njenim pokroviteljstvom te je se mora institucionalizirati.

Drugo, komemoraciju treba napraviti u Zagrebu te tako Bleiburg sačuvati od zaborava i donijeti u centar svijesti našeg naroda. Do devedesete smo kao pripadnici jednog naroda izražavali sućut i molili se Bogu, poštovali svoje žrtve i spašavali taj plamičak sjećanja.

Od devedesete do danas pokušavamo ispričati tu priču, ali ne uspijevamo. Zato bi komemoracija hrvatskoj žrtvi u Zagrebu, dobila nacionalno ime, a kada nacionalno ime imate na nekom identitetskom obilježju znači da ste svjesni svoje državnosti i slobode te da znate njome upravljati.

Dvadeset i osam godina nakon priznanja RH konačno je vrijeme da barem svoja najvažnija pitanja centraliziramo i usmjerimo pod svoju kontrolu te da zajedno sve nacionalne institucije, političke strukture, Katolička Crkva i pojedinci budu jedna cjelina o koju će se razbiti vrata paklenih laži. To je jedino rješenje“, rekao je Ljubić te predložio da se na samom Bleiburškom polju napravi spomen muzej i institut za istraživanja koji bi svjetski uglednim znanstvenicima dao mogućnost da sami uvide istinu o stradanju Hrvata.

Na kraju u zanimljivoj raspravi moglo se čuti nekoliko ideja o komemoraciji a biskup Košić je predložio da se 15. svibnja u svim crkvama na području Hrvatske održe mise za bleiburške žrtve. (Sisačka biskupija)

 

Ivan Ugrin: Gdje ste bili na Bleiburgu 1945., Crkvo koruška?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Dan otvorenih vrata HVU-a ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM

U splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u subotu je održan Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta (HVU) “Dr. Franjo Tuđman”, na kojem je predstavljen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Sveučilišta u Splitu i HVU-a Vojno pomorstvo, sveučilišni preddiplomski studijski programi Sveučilišta u Zagrebu i HVU-a Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje.

Posjetiteljima je također predstavljen preddiplomski i diplomski studij Aeronautike – smjer vojni pilot, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Kadeti prve godine Vojnog pomorstva održali su prezentaciju studijskih programa i organizacije rada tijekom studija te svih obveza i prednosti studiranja na vojnim studijima.

Nakon prezentacije, posjetitelji su imali priliku razgledati vojarnu, sportske terene, smještajne objekte te učionice i specializirane kabinete u kojima se provodi nastava i obuka. U obilazak je bilo uključeno i razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice te naoružanja i vojne opreme koje kadeti koriste u obuci.

Studijski program Vojno pomorstvo petogodišnji je integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij namijenjen obrazovanju budućih časnika Oružanih snaga RH. Studijski program omogućuje obrazovanje i za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova. Razvijen je u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” sa Sveučilištem u Splitu.

Završetkom studijskog programa stječe se akademski naziv magistar/magistra, inženjer/inženjerka vojnog pomorstva: smjer vojne nautike, smjer vojnog brodostrojarstva i smjer vojne elektrotehnike.

Prvi naraštaj kadeta Vojnog pomorstva upisan je u akademskoj godini 2018./19. u Splitu, navode iz MORH-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari