Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: BiH treba naše zalaganje u osiguravanju ravnopravnosti konstitutivnih naroda

Objavljeno

na

Foto: Hina

Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih kompleksnosti koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora, treba ponovno naše zalaganje u izgradnji institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Zaželivši dobrodošlicu Stoltenbergu povodom prvog službenog posjeta Hrvatskoj i uputivši čestitku “svim Hrvaticama i Hrvatima i svim hrvatskim državljanima u zemlji i diljem svijeta Dan neovisnosti”, šefica države je kazala da se NATO i Hrvatska kao država suočavaju s brojnim izazovima, a jedan od njih je i jugoistok Europe.

“Premda je jugoistok Europe od strateške važnosti za NATO, za Hrvatsku je apsolutno od vitalne i gotovo egzistencijalne važnosti. Bosna i Hercegovina treba ponovo naše zalaganje u izgradnju institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana. Hrvatski pristup zasnovan je na dubokom razumijevanju unutarnjih kompleksnosti naše susjedne i najbliže države koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora”, izjavila je Grabar-Kitarović.

Podsjetila je da su Daytonski mirovni sporazum, a i Washingtonski koji mu je prethodio, u temeljima današnje BiH i da su sva odstupanja od ta dva sporazuma samo stvorila neravnotežu između tri konstitutivna naroda.

“Već godinama upozoravam na raskorak između izbornog zakonodavstva u BiH i odluka samoga Ustavnog suda BiH, kao i odluka nekih međunarodnih sudova. Članice Okvirnog sporazuma za BiH, potpisanog u Daytonu jesu BiH, Hrvatska i tadašnja Federalna Republika Jugoslavija i mi kao supotpisnica Daytonskog ugovora imamo isto tako odgovornost za mir i stabilnost naše susjedne države i naš je interes da BiH čvrsto nastavi putem razvoja”, poručila je predsjednica.

Izrazila je želju da se sastave funkcionalne vlade na razini entiteta i države koje će osigurati punu implementaciju prava svih državljana sva tri konstitutivna naroda, kako su oni definirani u samom Ustavu BiH,  koji je zapravo aneks 4 Okvirnog sporazuma.

“Bez obzira na nažalost prve euforične i pomalo neprimjerene izjave koje smo čuli iz susjedne države, čvrsto vjerujemo u dobrosusjedske odnose”, između dvije zemlje, istaknula je.

“Osobno ću se nastaviti apsolutno zalagati za dobrobit naše susjedne države, za opstojnost  i prava hrvatskog i svih ostalih naroda i građana BiH, za euroatlantski put BiH, za njeno što je moguće brže članstvo u EU i, kada je riječ o aktivaciji Akcijskog plana za članstvo, Hrvatska i ja osobno se zalažemo za njegovu punu i što bržu aktivaciju”, poručila je Grabar-Kitarović.

Snažna podrška Makedoniji i potpora dijalogu Srbija-Kosovo

Osvrnula se i na Makedoniju i kazala da Hrvatska snažno podupire poziv Makedoniji za početak procesa pridruživanja NATO savezu.

“To je povijesna prekretnica prema trajnoj stabilnosti i uspostavi sigurnosti u jugoistočnoj Europi koja je strateški važna regija za NATO”, rekla je predsjednica.

Dodala je da nije ohrabrujuće što Makedonija nije uspjela dosegnuti potreban prag na referendumu za dogovor o imeni, ali da se nada da će Sobranje prihvatiti ustavne promjene s ciljem prihvaćanja imena.

Kao razlog za zabrinutost je spomenula i Kosovo te upozorila da usporena normalizacija odnosa sa Srbijom polako uzima svoj danak, čak i u Savezu.

“Svi mi, posebno u EU, moramo zadržati Srbiju i Kosovo na putu pregovora”, poručila je predsjednica i dodala da će se Hrvatska zalagati za nazočnost KFOR-a sve dok se sigurnost na Kosovu na konsolidira.

“”Hrvatski kontigent KFOR-a ostat će koliko god bude potrebno”, rekla je Grabar-Kitarović.

Izdvajanja RH za obranu

Što se tiče ulaganja u obranu, Hrvatska će nastaviti sa stalnim financijskim povećanjem za obranu kako bi dostigla 2 posto BDP-a, rekla je predsjendica. Podsjetila je da Hrvatska  uspješno sudjeluje u misijama NATO-a u Afganistanu i Kosovu sa 150 vojnika te da trenutno 80 hrvatskih vojnika sudjeluje u NATO-voj “Pojačanoj prednjoj prisutnosti” u Poljskoj.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je kazao da mu je čast biti u Zagrebu na Dan neovisnosti te da je Hrvatska vrlo cijenjena saveznica, potvrdivši da je s hrvatskom predsjednicom razgovarao o stanju u regiji, posebice BiH, Kosovu i Makedoniji.

Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska obustavila rezove u obrani i povećava ulaganja u obranu.

“Mi to jako pozdravljamo”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, to je važno jer se NATO nastavlja prilagođavati kako bi se mogao odgovoriti na sve veću nepredvidljivost u svijetu.

“NATO  i dalje ostaje vrlo predan pitanju stabilnosti i sigurnosti u ovoj regiji”, kazao je Stoltenberg i dodao “Računamo na Hrvatsku da će nastaviti igrati konstruktivnu ulogu”.

Pohvalio je Hrvatsku za “snažnu političku potporu” Makedoniji glede referenduma i dogovora oko imena s Grčkom.

“Pozvao sam sve političke stranke i čelnike u Skoplju da zajedno rade i zgrabe ovu povijesnu priliku”, rekao je Stoltenberg.

(Hina)

Kardinal Puljić o izborima u BiH: Tužan sam, Međunarodna zajednica učini krive poteze pa ostavi domaćina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Zagrebu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Objavljeno

na

Objavio

Na raskrižju ulica Grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice u ponedjeljak je uz govore državnih čelnika otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Spomenik visok četiri metra, uz zvuke domoljubnog evergreena “Tvoja zemlja” Alfija Kabilja i Drage Bitvića, zajednički su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, članovi obitelji Tuđman, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i kipar Kovačić.

Okupljenima, među kojima nije bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer je zbog plućne embolije proteklog vikenda završio u bolnici, obratili su se čelni ljudi države, Vlade i Hrvatskog sabora ističući povijesnu veličinu i važnost Tuđmanove uloge u stvaranju hrvatske države.

Grabar-Kitarović: Tuđman znao da ljudska prava ne može ostvariti narod koji nije slobodan

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako 10. prosinca već devetnaest godina za cijeli hrvatski narod ima osobito značenje.

“Toga dana 1999. godine umro je prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. I upravo toliko godina Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i cijeli hrvatski narod, čekaju trenutak kada će mu se i u glavnome gradu Zagrebu podići spomenik”, rekla je predsjednica.

Podsjetila je kako je današnji dan ujedno i Međunarodni dan ljudskih prava, a Tuđman je znao da se ideal temeljnih ljudskih prava ne može u potpunosti ostvariti u narodu koji nije slobodan.

Još u mladosti taj ga je ideal nosio i vodio. Njime nadahnut uključio se i u antifašistički pokret, no vrlo brzo nakon završetka rata uvidio je da nova država nije ostvarila ljudske, socijalne i nacionalne ideale hrvatskoga naroda, kazala je.

Pretrpjevši velika ratna i poratna stradanja, razjedinjen ideološkim podjelama i opterećen nepravednim stigmama, bio je u bivšoj državi osuđen na drugorazredni položaj. Mnogi Hrvati nisu se s time mirili, ali malo je bilo onih koji su imali jasnu viziju rješenja hrvatskoga pitanja, a još je manje bilo onih koji su ga znali realistično oblikovati i provoditi kao Tuđman, rekla je predsjednica.

Prepoznao je znakove vremena i znao da se trenutak ne smije propustiti

Ključ njegova uspjeha, istaknula je, bila je vjera da i brojem mali narodi kao što je hrvatski imaju pravo na velike ideje i sposobnost da ih provedu. Kao povjesničar, Tuđman je prepoznao znakove vremena koji su naviještali kraj neuspjelog jugoslavenskog projekta. Isto je tako znao da se ključni povijesni trenutak ne smije propustiti jer bi neuspjeh značio politički, pa i biološki nestanak hrvatskoga naroda s povijesne scene.

A kada je Hrvatska bila napadnuta i uvučena u neželjeni rat, ni trenutka nije zdvajao niti se dao pokolebati u svojim ciljevima, istaknula je.

Tuđman je bolno je doživljavao narodne tragedije, ali vjerovao je da narod koji se bori u pravednom obrambenom ratu ne može izgubiti. No, kada je “Olujom” konačno zapečaćena hrvatska sloboda i neovisnost, nije nadmeno trijumfirao. Došao je u Vukovar s pruženom rukom pomirbe i mira.

Znao je da se hrvatsko pitanje ne rješava samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje, ali je čvrsto vjerovao da je, uz Božju pomoć, kako je često govorio, ključ konačnog uspjeha u snazi zajedništva Hrvata i svih domoljuba, bez obzira na vjeru i naciju.

Umjesto nadmetanja u osporavanju ili veličanju Tuđmana, mnogo produktivnije bilo bi reaktualizirati i reafirmirati bitne vrijednosti njegove baštine i ugrađivati ih u političku osnovu dalje izgradnje hrvatskoga društva i države. To je utoliko važnije što se Hrvatska, kao i cijela Europa, suočava s izazovima koji traže ljude požrtvovnog domoljublja, jasne političke vizije i dosljednosti.

“Hrvatski narod volio je svojega prvog predsjednika. To je znao iskazati za njegova života, u danima oproštaja s njime i u svim godinama od tada do danas. U našu narodnu dušu trajno su upisane njegove riječi: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što”, poručila je Grabar-Kitarović.

Plenković: Tuđman zaslužio ovakvu počast u glavnom gradu Hrvatske

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je kao prvi hrvatski predsjednik pod čijim je vodstvom ostvarena višestoljetna težnja o slobodnoj, demokratskoj, neovisnoj, međunarodno priznatoj Hrvatskoj, Tuđman svojim javnim i političkim djelovanjem zaslužio i ovakav oblik počasti u glavnom gradu Hrvatske.

Istaknuo je da su postignuća hrvatske države pod Tuđamnovim vodstvom omogućile slobodno izražavanje našeg nacionalnog i državnog identiteta. “Zbog toga je očuvanje tih vrijednosti posebno važno, njegovo pozitivno političko naslijeđe temelj je moderne Hrvatske koji moramo njegovati, nadograđivati i razvijati u značajno drukčijim društvenim i političkim okolnostima”, poručio je.

Dodao je kako danas imamo odgovornost prepoznati nove strateške prioritete i u njihovom ostvarenju voditi dijalog, tražiti zajednička rješenja, jačati hrvatske institucije i graditi međunarodni ugled zemlje. To, kazao  je, dugujemo i svim braniteljima, ali i mladim generacijama rođenim u samostalnoj Hrvatskoj.

Plenković je naglasio kako su upravo Tuđmanovo političko umijeće, idejna i intelektualna širina temeljena na dugogodišnjem povijesnom izučavanju, osobno i obiteljsko iskustvo, odlučujuće pridonijeli ostvarenju hrvatskih strateških nacionalnih interesa u iznimno zahtjevnim okolnostima.

Istaknuo je da je pod njegovim vizionarskim vodstvom, zahvaljujući jedinstvu, požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskog naroda, a pogotovo hrvatskih branitelja, Hrvatska ostvarila svoje najveće uspjehe – uvođenje demokratskog višestranačkog sustava, neovisnost i međunarodno priznanje, obranu od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, oslobođenje zemlje vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, kao i mirnu reintegraciju Podunavlja, završetak sukoba u BiH te obnovu ratom razrušenih krajeva Hrvatske.

“Ujedno, uspostavio je smjer i jasno opredjeljenje o pripadnosti europskom i transatlantskom civilizacijskom krugu i nužnosti integracije Hrvatske u zajednicu najrazvijenijih europskih država. Svi ti uspjesi trajna su politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika”, ustvrdio je Plenković.

Jandroković: Spomenik u pokretu prema naprijed

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da spomenik koji Tuđmana prikazuje u pokretu prema naprijed na pravi način odražava život i dijelo prvog hrvatskog predsjednika “Dr. Franjo Tuđman bio je uvijek ispred drugih i poveo hrvatski narod u stvaranje svoje nacionalne države”, istaknuo je.

Naglasio je kako se za prvog hrvatskog predsjednika se može reći da je bio jedan od rijetkih državnika koji je uspio pretvoriti svoje dalekosežno promišljanje, svoju viziju i borbu za hrvatsku državu u stvarnost. A njegova vizija, rekao je Jandroković, bila je slobodna, neovisna i suverena Hrvatska, demokratska i višestranačka te Hrvatska koja pripada Europi.

(Hina)

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

 

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari