Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: BiH treba naše zalaganje u osiguravanju ravnopravnosti konstitutivnih naroda

Objavljeno

na

Foto: Hina

Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih kompleksnosti koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora, treba ponovno naše zalaganje u izgradnji institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Zaželivši dobrodošlicu Stoltenbergu povodom prvog službenog posjeta Hrvatskoj i uputivši čestitku “svim Hrvaticama i Hrvatima i svim hrvatskim državljanima u zemlji i diljem svijeta Dan neovisnosti”, šefica države je kazala da se NATO i Hrvatska kao država suočavaju s brojnim izazovima, a jedan od njih je i jugoistok Europe.

“Premda je jugoistok Europe od strateške važnosti za NATO, za Hrvatsku je apsolutno od vitalne i gotovo egzistencijalne važnosti. Bosna i Hercegovina treba ponovo naše zalaganje u izgradnju institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana. Hrvatski pristup zasnovan je na dubokom razumijevanju unutarnjih kompleksnosti naše susjedne i najbliže države koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora”, izjavila je Grabar-Kitarović.

Podsjetila je da su Daytonski mirovni sporazum, a i Washingtonski koji mu je prethodio, u temeljima današnje BiH i da su sva odstupanja od ta dva sporazuma samo stvorila neravnotežu između tri konstitutivna naroda.

“Već godinama upozoravam na raskorak između izbornog zakonodavstva u BiH i odluka samoga Ustavnog suda BiH, kao i odluka nekih međunarodnih sudova. Članice Okvirnog sporazuma za BiH, potpisanog u Daytonu jesu BiH, Hrvatska i tadašnja Federalna Republika Jugoslavija i mi kao supotpisnica Daytonskog ugovora imamo isto tako odgovornost za mir i stabilnost naše susjedne države i naš je interes da BiH čvrsto nastavi putem razvoja”, poručila je predsjednica.

Izrazila je želju da se sastave funkcionalne vlade na razini entiteta i države koje će osigurati punu implementaciju prava svih državljana sva tri konstitutivna naroda, kako su oni definirani u samom Ustavu BiH,  koji je zapravo aneks 4 Okvirnog sporazuma.

“Bez obzira na nažalost prve euforične i pomalo neprimjerene izjave koje smo čuli iz susjedne države, čvrsto vjerujemo u dobrosusjedske odnose”, između dvije zemlje, istaknula je.

“Osobno ću se nastaviti apsolutno zalagati za dobrobit naše susjedne države, za opstojnost  i prava hrvatskog i svih ostalih naroda i građana BiH, za euroatlantski put BiH, za njeno što je moguće brže članstvo u EU i, kada je riječ o aktivaciji Akcijskog plana za članstvo, Hrvatska i ja osobno se zalažemo za njegovu punu i što bržu aktivaciju”, poručila je Grabar-Kitarović.

Snažna podrška Makedoniji i potpora dijalogu Srbija-Kosovo

Osvrnula se i na Makedoniju i kazala da Hrvatska snažno podupire poziv Makedoniji za početak procesa pridruživanja NATO savezu.

“To je povijesna prekretnica prema trajnoj stabilnosti i uspostavi sigurnosti u jugoistočnoj Europi koja je strateški važna regija za NATO”, rekla je predsjednica.

Dodala je da nije ohrabrujuće što Makedonija nije uspjela dosegnuti potreban prag na referendumu za dogovor o imeni, ali da se nada da će Sobranje prihvatiti ustavne promjene s ciljem prihvaćanja imena.

Kao razlog za zabrinutost je spomenula i Kosovo te upozorila da usporena normalizacija odnosa sa Srbijom polako uzima svoj danak, čak i u Savezu.

“Svi mi, posebno u EU, moramo zadržati Srbiju i Kosovo na putu pregovora”, poručila je predsjednica i dodala da će se Hrvatska zalagati za nazočnost KFOR-a sve dok se sigurnost na Kosovu na konsolidira.

“”Hrvatski kontigent KFOR-a ostat će koliko god bude potrebno”, rekla je Grabar-Kitarović.

Izdvajanja RH za obranu

Što se tiče ulaganja u obranu, Hrvatska će nastaviti sa stalnim financijskim povećanjem za obranu kako bi dostigla 2 posto BDP-a, rekla je predsjendica. Podsjetila je da Hrvatska  uspješno sudjeluje u misijama NATO-a u Afganistanu i Kosovu sa 150 vojnika te da trenutno 80 hrvatskih vojnika sudjeluje u NATO-voj “Pojačanoj prednjoj prisutnosti” u Poljskoj.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je kazao da mu je čast biti u Zagrebu na Dan neovisnosti te da je Hrvatska vrlo cijenjena saveznica, potvrdivši da je s hrvatskom predsjednicom razgovarao o stanju u regiji, posebice BiH, Kosovu i Makedoniji.

Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska obustavila rezove u obrani i povećava ulaganja u obranu.

“Mi to jako pozdravljamo”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, to je važno jer se NATO nastavlja prilagođavati kako bi se mogao odgovoriti na sve veću nepredvidljivost u svijetu.

“NATO  i dalje ostaje vrlo predan pitanju stabilnosti i sigurnosti u ovoj regiji”, kazao je Stoltenberg i dodao “Računamo na Hrvatsku da će nastaviti igrati konstruktivnu ulogu”.

Pohvalio je Hrvatsku za “snažnu političku potporu” Makedoniji glede referenduma i dogovora oko imena s Grčkom.

“Pozvao sam sve političke stranke i čelnike u Skoplju da zajedno rade i zgrabe ovu povijesnu priliku”, rekao je Stoltenberg.

(Hina)

Kardinal Puljić o izborima u BiH: Tužan sam, Međunarodna zajednica učini krive poteze pa ostavi domaćina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Američki vojni helikopteri izveli desant na poligon ‘Eugen Kvaternik’ kod Slunja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto; HV/ V. Jovanovac

Na međunarodnoj vojnoj vježbi Imediate Response 19, koja se održava na teritoriju Republike Hrvatske, 18. svibnja 2019. izvršen je zračni desant američkih snaga na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja.

Planiranim slijedom događaja, nakon zauzimanja ključnog terena vojarne “Josip Jović” u Udbini, u petak, 17. svibnja 2019. provedeno je ubacivanje izvidničkog elementa talijanskih specijalnih snaga na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, sa svrhom prikupljanja podataka o snazi, broju i razmještaju protivničkih snaga.

U subotu, 18. svibnja 2019. godine, 1. borbena zračna brigada američkih snaga nastavila je operacije provedbom zračnog desanta iz vojarne “Josip Jović” u Udbini na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, sa četiri helikoptera CH-47 Chinook i osam helikoptera UH-60 Black Hawk.

Zračni desant proveden je u četiri naleta, svaki nalet sastojao se od dva vala, a svaki val bio je formiran od dva helikoptera CH-47 Chinook i četiri helikoptera UH-60 Black Hawk. Tijekom četiri i pol sata desantirano je preko 400 pripadnika američkih snaga iz sastava 173. pješačke brigade Oružanih snaga SAD-a te velika količina opreme i lakih jurišnih vozila koja su prevezena kao podvješeni teret helikopterima CH-47 Chinook.

Završetkom zračnog desanta pripadnici 173. pješačke brigade Oružanih snaga SAD-a pripremaju se za zauzimanje objekata u području interesa.

Zračni desant provodi se sa svrhom zauzimanja ključnog terena, objekta ili infrastrukture u protivničkom zaleđu, iznenadnim i brzim ubacivanjem snaga helikopterima, uz maksimalno korištenje elementa iznenađenja.

Vježba Immediate Response 19 provodi se od 10. svibnja do 6. lipnja 2019. na teritoriju Hrvatske na vojnom poligonu “E. Kvaternik” Slunj i u vojarni “Josip Jović” Udbina, te na području Slovenije i Mađarske.

U vježbi sudjeluje 1600 pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, Slovenije, Mađarske, SAD-a, Albanije, Crne Gore, Kosova, Poljske, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Litve, Sjeverne Makedonije, BIH, Italije i Njemačke

Vježbu planira i usmjerava Zapovjedništvo američkih snaga za Europu (USEUCOM) s težištem na uvježbavanju snaga zemalja članica A-5 inicijative, priopćio je MORH

Hrvatska vojska sudjeluje u vježbi Immediate Response u sastavu multinacionalne bojne s mehaniziranom satnijom PATRIA, zapovjednom satnijom, satnijom za potporu i vodom vojne policije.

 

MORH: 17 savezničkih helikoptera doletjelo u vojarnu Udbina (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Angela Merkel: Izvjesno je pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru i eurozoni u idućem mandatu EK

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu je rekla kako je izvjesno da će se Hrvatska tijekom mandata nove Europske komisije pridružiti šengenskom prostoru i eurozoni.

“Pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom prostoru u nadolazećem mandatu Europske komisije je izvjesno. Ima još toga što treba učiniti, ali je Hrvatska na dobrom putu, a Njemačka tu želi biti partner”, kazala je njemačka kancelarka u Zagrebu na konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković je naglasio kako je Zagrebu važno da “šengenski prostor bude ono što je nekad bio”, zbog čega je potreban širi dogovor unutar EU-a kako bi se ponovno vratio slobodan protok ljudi.

Njemački novinar televizije ARD premijera je upitao o izvještajima o navodnom okrutnom tretmanu policije prema ilegalnim migrantima koji prelaze hrvatsku granicu.

“Hrvatska u tom procesu ima 6500 svojih policajaca koji kontroliraju granicu, a u procesu kontrole granice poštujemo naše nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu.

“Želimo da kontrolu ulazaka na naš teritorij rade one tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa i to na najgori način, zarađujući na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članice EU-a”.

Njemačka kancelarka istaknula je da Berlin “načelno podržava” europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali da “pritom treba uzeti u obzir da kriteriji moraju biti ispunjeni”.

Njemačka predsjeda Europskom unijom nakon Hrvatske koja tu funkciju preuzima u prvom polugodištu iduće godine te je kao jedan od svojih prioriteta odredila jačanje europske perspektive jugoistoka Europe. Plenković je u tom kontekstu podsjetio na sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana koji će se iduće godine održati u Zagrebu na temu proširenja.

Hrvatski premijer izrazio je ambiciju da se tijekom hrvatskog predsjedanja donese i europski proračun, a s njemačkom kancelarkom je razgovarao o usklađivanju strateških ciljeva tijekom dva predsjedanja tijekom kojih će dvije države, po riječima kancelarke, “tijesno surađivati”.

Kancelarka je istaknula kako 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, te 2,5 milijuna njemačkih turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku čine most između dviju država.

Naglasila je kako Njemačka želi postići da članstvo u EU-u dovede do daljnjeg gospodarskog rata i blagostanja u Hrvatskoj kako bi ljudi imali dobre uvjete za rad i život, te da se i to mora uzeti u obzir u novoj financijskoj perspektivi, no i da “sve ključne brojke pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom”.

“Moramo u Europi zadržati mir, sigurnost i slobodu ako želimo poslati signal protiv svake vrste populizma, a Hrvatska i Njemačka slijede taj put”, poručila je.

Na pitanje njemačkog novinara o novonastaloj političkoj krizi u Austriji i skupu ekstremno desnih stranaka u Milanu u subotu, Merkel je upozorila kako “postoje struje koje preziru europske vrijednosti i žele uništiti našu zajednicu – da se ne štite manjine, da se u pitanje dovode ljudska prava i slično”.
“Moramo vrlo odlučno postupati protiv toga”, upozorila je.

Plenković i Merkel podsjetili su kako je Njemačka najvažniji trgovinski partner Hrvatske s trgovinskom razmjenom od 5,3 milijarde eura, no da se investicije mogu poboljšati, posebice na području digitalne infrastrukture.

Merkel je u Zagreb doputovala kako bi dala podršku pred europske izbore. U Zagrebu je i kandidat EPP-a za čelnika Europske komisije Manfred Weber i kasnije će se s njim obratiti na predizbornom skupu HDZ-a koji će se održati u zagrebačkoj Ciboni.

Weber je član Kršćansko-socijalne unije, bavarske sestrinske stranke kancelarkine Kršćansko-demokratske unije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari