Pratite nas

Politika

Predsjednica će Haaški sud kritizirati u Vijeću sigurnosti

Objavljeno

na

Sjednica Vijeća UN-a bit će 6. prosinca, a Grabar-Kitarović ponovit će stav žalbenog vijeća da se nije sudilo Tuđmanu, Šušku i Bobetku

Unatoč slabim šansama, državni vrh ni jučer ni odustajao od najave da će pokušati kroz postupak revizije pobiti bitne dijelove haaške presude šestorici bh. Hrvata osuđenih za ratni zločin tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Uz pravne poteze, najavljuje se i pokretanje političkih mehanizama, a ključni je vezan za sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će 6. prosinca Serge Brammertz podnijeti izvještaj o radu Haaškog suda. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je govoru jučer najavila da će se obratiti Ujedinjenim narodima kao osnivaču Haaškog suda, a kako doznaje Večernji list, to će se dogoditi upravo na sjednici Vijeća sigurnosti.

Izvor blizak Pantovčaku otkriva da će predsjednica u UN-u praktički ponoviti teze koje je iznijela u svom jučerašnjem govoru. Iako je teško očekivati da će Vijeće sigurnosti donijeti bilo kakve odluke koje bi išle u smjeru rušenja presude ili protiv Haaškog suda, to je prigoda da Hrvatska još jednom, kroz artikulaciju predsjednice države, ponovi da je isto žalbeno vijeće, odbijajući zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda, zaključilo kako se u procesu protiv šestorice nije ni moglo suditi bivšem vrhu Hrvatske. Vlada će poduzeti pravne korake (pokretanje revizije), dok će predsjednica preuzeti politički dio osporavanja dijelova presude.

Za Hrvatsku je najsporniji dio presude povezivanje tadašnjeg državnog vrha s udruženim zločinačkim pothvatom kojemu je, po presudi, cilj bila podjela BiH i stvaranje velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske.

Predsjednica je na četiri mjesta u svom govoru upozorila da su se u BiH dogodili zločini i da treba imati hrabrosti to priznati, ali i upozorila da nisu kažnjeni ideolozi velikosrpske politike koja je bila ishodište rata u BiH. Posebno je naglasila da je Hrvatska najviše učinila da BiH opstane kao suverena država, pri čemu je u više navrata istaknula da su nam partner u tome bile Sjedinjene Američke Države.

Opasnost od presude predsjednica vidi i u mogućnosti da se ona zloupotrijebi za unutarnje političke obračune u BiH, u kojoj je u tijeku rasprava o reviziji Daytonskog sporazuma, odnosno o ustavnim promjenama, u kojima se Hrvati nadaju u punom opsegu ostvariti jednakopravnost s druga dva naroda. – Pozivam bošnjačke čelnike da učine sve kako se ova presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude završetak jednog i početak drugog razdoblja.

Kao hrvatska predsjednica, učinit ću sve da ova presuda ne pogorša hrvatsko-bošnjačke odnose i u najskorije vrijeme službeno ću posjetiti BiH – najavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Otvoreno je poručila da se Haaški sud postavio kao politički arbitar, a ne pravosudno tijelo, pokušavajući uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje.

Nitko drugi, pa ni Haaški tribunal neće pisati našu povijest! Borit ćemo se svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu – poručila je predsjednica. Pozvala je i na oprez u davanju izjava, podsjetivši da osjećamo posljedice neodgovornih postupaka i izjava nekih bivši hrvatskih dužnosnika. U posebnoj izjavi na angažman za poništavanje dijelova presude pozvao je jučer i Sabor koji je presudu nazvao neprihvatljivom i nepravednom.

Predsjednica: Hrvatska je najviše učinila da BiH postane samostalna država

Pavao Miljavac: Sud u BiH već ima pripremljen cijeli niz optužnica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari