Pratite nas

Politika

Predsjednica će Haaški sud kritizirati u Vijeću sigurnosti

Objavljeno

na

Sjednica Vijeća UN-a bit će 6. prosinca, a Grabar-Kitarović ponovit će stav žalbenog vijeća da se nije sudilo Tuđmanu, Šušku i Bobetku

Unatoč slabim šansama, državni vrh ni jučer ni odustajao od najave da će pokušati kroz postupak revizije pobiti bitne dijelove haaške presude šestorici bh. Hrvata osuđenih za ratni zločin tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Uz pravne poteze, najavljuje se i pokretanje političkih mehanizama, a ključni je vezan za sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će 6. prosinca Serge Brammertz podnijeti izvještaj o radu Haaškog suda. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je govoru jučer najavila da će se obratiti Ujedinjenim narodima kao osnivaču Haaškog suda, a kako doznaje Večernji list, to će se dogoditi upravo na sjednici Vijeća sigurnosti.

Izvor blizak Pantovčaku otkriva da će predsjednica u UN-u praktički ponoviti teze koje je iznijela u svom jučerašnjem govoru. Iako je teško očekivati da će Vijeće sigurnosti donijeti bilo kakve odluke koje bi išle u smjeru rušenja presude ili protiv Haaškog suda, to je prigoda da Hrvatska još jednom, kroz artikulaciju predsjednice države, ponovi da je isto žalbeno vijeće, odbijajući zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda, zaključilo kako se u procesu protiv šestorice nije ni moglo suditi bivšem vrhu Hrvatske. Vlada će poduzeti pravne korake (pokretanje revizije), dok će predsjednica preuzeti politički dio osporavanja dijelova presude.

Za Hrvatsku je najsporniji dio presude povezivanje tadašnjeg državnog vrha s udruženim zločinačkim pothvatom kojemu je, po presudi, cilj bila podjela BiH i stvaranje velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske.

Predsjednica je na četiri mjesta u svom govoru upozorila da su se u BiH dogodili zločini i da treba imati hrabrosti to priznati, ali i upozorila da nisu kažnjeni ideolozi velikosrpske politike koja je bila ishodište rata u BiH. Posebno je naglasila da je Hrvatska najviše učinila da BiH opstane kao suverena država, pri čemu je u više navrata istaknula da su nam partner u tome bile Sjedinjene Američke Države.

Opasnost od presude predsjednica vidi i u mogućnosti da se ona zloupotrijebi za unutarnje političke obračune u BiH, u kojoj je u tijeku rasprava o reviziji Daytonskog sporazuma, odnosno o ustavnim promjenama, u kojima se Hrvati nadaju u punom opsegu ostvariti jednakopravnost s druga dva naroda. – Pozivam bošnjačke čelnike da učine sve kako se ova presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude završetak jednog i početak drugog razdoblja.

Kao hrvatska predsjednica, učinit ću sve da ova presuda ne pogorša hrvatsko-bošnjačke odnose i u najskorije vrijeme službeno ću posjetiti BiH – najavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Otvoreno je poručila da se Haaški sud postavio kao politički arbitar, a ne pravosudno tijelo, pokušavajući uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje.

Nitko drugi, pa ni Haaški tribunal neće pisati našu povijest! Borit ćemo se svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu – poručila je predsjednica. Pozvala je i na oprez u davanju izjava, podsjetivši da osjećamo posljedice neodgovornih postupaka i izjava nekih bivši hrvatskih dužnosnika. U posebnoj izjavi na angažman za poništavanje dijelova presude pozvao je jučer i Sabor koji je presudu nazvao neprihvatljivom i nepravednom.

Predsjednica: Hrvatska je najviše učinila da BiH postane samostalna država

Pavao Miljavac: Sud u BiH već ima pripremljen cijeli niz optužnica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić srušila plan EK za uvođenje kvota za srdelu i inćun u Jadranu

Objavljeno

na

Objavio

Europski parlament prihvatio je izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu.

Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socioekonomskog učinka koji bi izazvale kvote, uvjerava hrvatska zastupnica.

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi.

“Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju”, tvrdi Tomašić koja je u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

“Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga.

Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno ‘ne’ i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis”, izjavila je zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati upravo članica Odbora za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Marijana Petir: Bojim se da nakon Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa

Objavljeno

na

Objavio

Europarlamentarka Marijana Petir komentirala je za N1 televiziju europske izbore koji će se dogoditi u svibnju, a osvrnula se i na stanjeu svojoj bivšoj stranci HSS-u.

Hoće li Manfred Weber nastaviti politiku Angele Merkel?

Prije svega, on nije izabran da nastavi politiku Angele Merkel niti ona simbolizira jedinstveno mišljenje EPP-a. EU se i dalje sastoji od 28 država članica. On predsjeda najvećom grupom u EP-u i uspjeva sve dovesti na isti kolosijek.

Rekla bih da je čovjek dijaloga i da nastoji pokazati da svi zajedno jesmo na istom putu i da zajedno trebamo doći do cilja. Njegova politika ne može se preslikati na ono što smo imali prilike vidjeti od Angele Merkel.

Veseli me što prepoznaje naše razlike i da bi trebalo maknuti one koje nas udaljavaju. Obećao je raditi na tome da svi budu jednaki. Važno je reći i da on govori vrlo otvoreno o potrebi očuvanja kršćanskih korijena EU-a.

Hoćete li još jednom sudjelovati na izborima? 

Bili smo koalicija i na toj listi sam bila na petom mjestu i osvojila 43.000 preferencijalnih glasova. Bit ću predstavnica EPP-a bez obzira na okolnosti u Hrvatskoj. Naš izborni zakon dopušta različite modele i uz ljude koji dijele moje vrijednosti i ako se odlučim za kandidaturu mogu ponoviti rezultat.

Jeste li razgovarali s HDZ-om?

U tom smislu nisam imala nikakvu komunikaciju ni s Plenkovićem ni s HDZ-om. U našem izbornom zakonu postoje mogućnosti izlaska sa stranačkom listom, koalicijskim modelima ili model neovisnog kandidiranja. Sasvim sigurno, ako ću se kandidirati ću biti kandidat EPP-a.

HSS i Amsterdamska koalicija?

Mislim da je HSS nažalost sam sebi pomrsio račune. Beljak je 2016. potpisao koaliciju s SDP-om i on sada ulazi u novu koaliciju, pitanje je koliko oni glasova od istinskih HSS-ovaca mogu dobiti.

Beljak je srozao stranku na nekoliko tisuća članova izbacio je ljude koji su zapravo dobivali izbore. Vlada veliko nezadovoljstvo njegovim pristupom politici i faraonskim sustavom. Čudi me da Ministarstvo uprave nije poduzelo nikakve radnje protiv njegovih poteza.

Vidite li se u budućnosti u HSS-u?

HSS je uvijek bio moj prvi izbor, nikad nisam mijenjala svoje boje. Iz HSS-a nisam otišla dobrovoljno, ali bojim se da nakon vladavine Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa.

 

Marijana Petir za Kamenjar – BELJAK MORA OTIĆI

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari