Pratite nas

Politika

Predsjednica će Haaški sud kritizirati u Vijeću sigurnosti

Objavljeno

na

Sjednica Vijeća UN-a bit će 6. prosinca, a Grabar-Kitarović ponovit će stav žalbenog vijeća da se nije sudilo Tuđmanu, Šušku i Bobetku

Unatoč slabim šansama, državni vrh ni jučer ni odustajao od najave da će pokušati kroz postupak revizije pobiti bitne dijelove haaške presude šestorici bh. Hrvata osuđenih za ratni zločin tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Uz pravne poteze, najavljuje se i pokretanje političkih mehanizama, a ključni je vezan za sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će 6. prosinca Serge Brammertz podnijeti izvještaj o radu Haaškog suda. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je govoru jučer najavila da će se obratiti Ujedinjenim narodima kao osnivaču Haaškog suda, a kako doznaje Večernji list, to će se dogoditi upravo na sjednici Vijeća sigurnosti.

Izvor blizak Pantovčaku otkriva da će predsjednica u UN-u praktički ponoviti teze koje je iznijela u svom jučerašnjem govoru. Iako je teško očekivati da će Vijeće sigurnosti donijeti bilo kakve odluke koje bi išle u smjeru rušenja presude ili protiv Haaškog suda, to je prigoda da Hrvatska još jednom, kroz artikulaciju predsjednice države, ponovi da je isto žalbeno vijeće, odbijajući zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda, zaključilo kako se u procesu protiv šestorice nije ni moglo suditi bivšem vrhu Hrvatske. Vlada će poduzeti pravne korake (pokretanje revizije), dok će predsjednica preuzeti politički dio osporavanja dijelova presude.

Za Hrvatsku je najsporniji dio presude povezivanje tadašnjeg državnog vrha s udruženim zločinačkim pothvatom kojemu je, po presudi, cilj bila podjela BiH i stvaranje velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske.

Predsjednica je na četiri mjesta u svom govoru upozorila da su se u BiH dogodili zločini i da treba imati hrabrosti to priznati, ali i upozorila da nisu kažnjeni ideolozi velikosrpske politike koja je bila ishodište rata u BiH. Posebno je naglasila da je Hrvatska najviše učinila da BiH opstane kao suverena država, pri čemu je u više navrata istaknula da su nam partner u tome bile Sjedinjene Američke Države.

Opasnost od presude predsjednica vidi i u mogućnosti da se ona zloupotrijebi za unutarnje političke obračune u BiH, u kojoj je u tijeku rasprava o reviziji Daytonskog sporazuma, odnosno o ustavnim promjenama, u kojima se Hrvati nadaju u punom opsegu ostvariti jednakopravnost s druga dva naroda. – Pozivam bošnjačke čelnike da učine sve kako se ova presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude završetak jednog i početak drugog razdoblja.

Kao hrvatska predsjednica, učinit ću sve da ova presuda ne pogorša hrvatsko-bošnjačke odnose i u najskorije vrijeme službeno ću posjetiti BiH – najavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Otvoreno je poručila da se Haaški sud postavio kao politički arbitar, a ne pravosudno tijelo, pokušavajući uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje.

Nitko drugi, pa ni Haaški tribunal neće pisati našu povijest! Borit ćemo se svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu – poručila je predsjednica. Pozvala je i na oprez u davanju izjava, podsjetivši da osjećamo posljedice neodgovornih postupaka i izjava nekih bivši hrvatskih dužnosnika. U posebnoj izjavi na angažman za poništavanje dijelova presude pozvao je jučer i Sabor koji je presudu nazvao neprihvatljivom i nepravednom.

Predsjednica: Hrvatska je najviše učinila da BiH postane samostalna država

Pavao Miljavac: Sud u BiH već ima pripremljen cijeli niz optužnica

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Plenković vraća Dan državnosti na 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

U završnici kampanje za euroizbore HDZ je još jednom otvorio pitanje datuma na koji Hrvatska slavi Dan državnosti.

Vraćanje tog praznika na 30. svibnja, u spomen na dan kada je konstituiran prvi višestranački Sabor, čime je Hrvatska raskrstila s jednostranačkim i prihvatila sustav liberalne demokracije, na završnom stranačkom skupu spomenuo je Andrej Plenković.

Istu zakonsku izmjenu najavljivali su i njegovi prethodnici na čelu HDZ-a Ivo Sanader i Tomislav Karamarko, da bi ona nakon izbora padala u zaborav, no u HDZ-u tvrde kako je Plenković doista namjerava provesti u djelo.

Istu odluku slavimo dva puta – Riječ je o inicijativi koju je Plenković osobno pokrenuo i o kojoj razgovaramo već nekoliko mjeseci, a uvjereni smo da je ona na tragu onoga što osjeća narod kada su u pitanju državni praznici.

S obzirom na to da je u tijeku kampanja, sada nije vrijeme u kojem bi se takve zamisli mogle provesti, no kada prođu izbori, komunicirat ćemo o tome unutar stranke i s koalicijskim partnerima, a bilo bi dobro i da se oko ovoga pitanja postigne što širi konsenzus – kazao je za Večernji list izvor blizak vrhu stranke.

Slavljenička atmosfera na subotnjem HDZ-ovom središnjem predizbornom skupu potaknula je predsjednika stranke da gromoglasno oda počast Franji Tuđmanu i prisjeti se Dana državnosti koji se nekada obilježavao 30. svibnja.

“Zajedno sa svima vama, prisjećam se našeg prvog predsjednika doktora Franje Tuđmana koji na jednom jedinom pravom danu hrvatske državnosti, 30. svibnja 1990…”, rekao je Plenković u subotu na HDZ-ovom središnjem predizbornom skupu.

Šest tisuća okupljenih HDZ-ovaca ustalo je na noge, a njihovo glasno odobravanje spriječilo ga je da završi rečenicu do kraja. Jutro poslije, mirnijim tonom Andrej Plenković objasnio je zašto misli da se Dan državnosti ponovno treba obilježavati 30. svibnja, umjesto 25. lipnja.

“Identifikacija sa 30. svibnja simbolikom tada prvog demokratski izabranog Sabora, njegovim konstituiranjem, govorom predsjednika Tuđmana tog dana je puno snažnije ušlo u emociju, u osjećaje, u sjećanje većine hrvatskih ljudi da mi se čini da je to nešto što bi većina Hrvata htjela”, pojasnio je.

Zanimljivo, prošle godine je na istom mjestu,ali na općem saboru HDZ-a, isto tvrdio i Milijan Brkić.

“Taj datum je bio zapamćen i upamćen u srcima našeg naroda. Neki su nam ukrali to rođenje, nadam se da ćemo uskoro vratiti taj rođendan naše domovine i ponovno slaviti 30.5. kao Dan državnosti.”, izjavio je potpredsjednik Sabora 25. lipnja 2018.

(VL/N1)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

DIP upozorio na pravila izborne šutnje

Objavljeno

na

Objavio

Od ponoći 25. svibnja do 19 sati 26. svibnja traje izborna šutnja, izvijestilo je u utorak Državno izborno povjerenstvo (DIP) uoči nedjeljnih izbora za EU parlament upozorivši političke stranke, kandidate, medije i ostale čega se tijekom šutnje trebaju pridržavati.

Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua te navođenje izjava ili pisanih djela izbornih sudionika.

Osim toga, političke stranke i njihovi kandidati pozvani su da se u vrijeme izborne šutnje suzdrže od predizborne promidžbe, odnosno od predstavljanja kandidata i obrazlaganja svojih izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka u medijima, fotografija kandidata te postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.

Također, ne bi trebali upućivati telefonske pozive, sms poruke ili elektroničku poštu biračima, postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

DIP je pozvao i medije da u to vrijeme ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue i ne navode izjave ili pisana djela izbornih sudionika, a medijske nakladnike da iz svojih programa uklone svu izbornu promidžbu.

Za povredu izborne šutnje zakonom su propisane novčane kazne za fizičke osobe, kandidate, pravne osobe te odgovorne osobe u pravnim osobama, navodi DIP u priopćenju.

DIP također podsjeća poslodavce da trebaju omogućiti ostvarenje biračkog prava svim biračima koji žele glasovati na izborima.

Stoga im preporučuje da na dan provedbe izbora organiziraju poslovni proces (smjenskim radom u više timova ili sl. ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da svi zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari