Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Demografija je ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u srijedu u Splitu kako je demografija ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države te je upozorila na teško demografsko stanje u Dalmatinskoj zagori i zauzela se za donošenje posebnih planova za poboljšanje demografske slike na tom području.

“Demografija je u ovom trenutku, nažalost, pitanje svih pitanja, o čijem rješavanju ovisi budućnost našeg naroda, a samim time i budućnost Hrvatske kao države jer bez ljudi neme ni države”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji pod nazivom “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života” koju je organizirala “Slobodna Dalmacija”.

Po njezinim riječima, kontinentalna Dalmacija jedno je od najteže pogođenih područja negativnim demografskim kretanjima, te se, dodala je, čak pišu prilično tužne pjesme o pustošenju i izumiranju Dalmatinske zagore.

Prema službenim podatcima, od popisa 1961. do zadnjeg popisa 2011. godine broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji smanjio se s 324.000 na 177.000, ili za 45 posto, rekla je Grabar-Kitarović,
“Budući da nakon popisa 2011. godine ovaj prostor ima neprekidno smanjenje (stanovnika) i iseljavanje, možemo procijeniti kako danas na zaobalnom prostoru od Neretve od Zrmanje živi najviše oko 150.000 stanovnika”, rekla je.

Istaknula je kako je zbog depopulacijskih procesa kontinentalna Dalmacija iznadprosječno zahvaćena starenjem, što znači da je stanovništvo većinom u dobi iznad 65 godina, nasuprot malom broju mladog stanovništva, posebice onog radno sposobnog.

“To znači i mali reproduktivno-biološki potencijal”, dodala je.
Po njezinim riječima, nužna je društvena intervencija kako bi se zaustavile srednjoročno i dugoročno nepovoljne demografske i gospodarske tendencije.

Predsjednica smatra kako se ti nepovoljni trendovi mogu zaustaviti, a primjer su naši otoci.
“Od 1999. godine, kad je donesen prvi zakon o otocima, hrvatski javni sektor je u razvoj otoka prosječno godišnje ulagao 1,5 milijardi kuna. To je donijelo rezultate, tako da je, primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto iako je u istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto”, objasnila je Grabar-Kitarović.

Ona predlaže posebne planove i žurne mjere za razvoj Banovine, Gorskog kotara, Like i kontinentalne Dalmacije, što sa Slavonijom, kako je rekla, čini više od pola Hrvatske.

Istaknula je kako nam ta područja nisu važna samo gospodarski, nego i sigurnosno. Po njezinim riječima, posebne mjere za ta područja znače posebno porezno i svako drugo poticanje ulaganja, pojačane pronatalitetne mjere, mjere za što veću dostupnost predškolskog odgoja, besplatan prijevoz učenika i komunalni standard.

“Također je potrebna što bolja prometna povezanost tih područja s većim gradovima – Zadrom, Šibenikom i Splitom, i sve to treba raditi ne samo radi zaustavljanja iseljavanja, nego i u funkciji poticanja povratka i useljavanja u ta područja”, rekla je.

Predsjednica je istaknula kako je iseljavanje iz Hrvatske i posljedica članstva naše zemlje u Europskoj uniji, ali ona vjeruje i u povratak u Hrvatsku.

“Polako se počeo usporavati taj val odlaska iz Hrvatske, međutim, još ga nismo zaustavili, još nismo stvorili one pretpostavke koje su nužne da bi se mladi ljudi vratili obogaćeni znanjem i iskustvom iz drugih država”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

(Hina)

 

Predsjednica: Trebamo biti usmjereni na rast, globalnu konkurentnost i dobrobit ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osijek: Usvojen županijski proračun za iduću godinu od 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila proračun za iduću godinu, u iznosu od 1,56 milijardi kuna, što je za 64,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Kao razloge povećanja proračuna pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Raguž navela je obvezu prikazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, što do sada nije bilo prikazivano, a koji u ovome proračunu iznose 493 milijuna kuna.

Kao drugu novinu u proračunu Raguž je navela odluku države o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, pa od 1. siječnja 2020. godine županija preuzima djelatnike za obavljanje tih poslova, za što je u proračunu osigurano 24 milijuna kuna.

Mostov vijećnik Denis Ambruš u raspravi je prigovorio kako iz proračuna i navedenih promjena nije vidljivo radi li se o daljnjem gomilanju birokracije, ili povećanju kvalitete kako bi građani županije bolje živjeli.

Više od 400 milijuna kuna za velike projekte

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako je u proračunu više od 400 milijuna kuna namijenjeno velikim projektima, koji se zajednički financiraju sredstvima županije i EU fondova, a jedan od najveći je nastavak projekta energetske obnove javnih zgrada, vrijedan 138 milijuna kuna.

Naveo je i projekte izgradnje sustava za navodnjavanje vrijedne više od 30 milijuna kuna, izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće vrijednog 29 milijuna kuna, te izradu projektne dokumentacije za budući osječki Gospodarski centar, što će se financirati sa 7,5 milijuna kuna.

S obzirom da je Skupština odbila amandman Kluba vijećnika SDP-a o povećanju naknada za novorođenu djecu s 1.000 na 1.500 kuna, iz te stranke su osudili takvu odluku, posebice jer je u proračunu značajno povećan iznos za financiranje djelovanja političkih stranaka.

SDP: Od povećanja proračuna najviše profitirala riznica HDZ-a

SDP-ovci upozoravaju da je županija povećala iznos financiranja političkih stranaka za 50 posto, odnosno na više od milijun kuna, ne računajući naknade koje se isplaćuju vijećnicima. Iz toga, kako drže, nije teško zaključiti da je od ovog povećanja najviše profitirala riznica HDZ-a.

“Dok se s jedne strane HDZ načelno zalaže za jačanje demografskih mjera i to ističe u izbornim kampanjama, a i sam župan Anušić je šef jedne kampanje, s druge strane kad je realizacija u pitanju prednost daju političarima, a ne djeci i obiteljima”, tvrde u županijskom SDP-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari