Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Demografija je ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u srijedu u Splitu kako je demografija ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države te je upozorila na teško demografsko stanje u Dalmatinskoj zagori i zauzela se za donošenje posebnih planova za poboljšanje demografske slike na tom području.

“Demografija je u ovom trenutku, nažalost, pitanje svih pitanja, o čijem rješavanju ovisi budućnost našeg naroda, a samim time i budućnost Hrvatske kao države jer bez ljudi neme ni države”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji pod nazivom “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života” koju je organizirala “Slobodna Dalmacija”.

Po njezinim riječima, kontinentalna Dalmacija jedno je od najteže pogođenih područja negativnim demografskim kretanjima, te se, dodala je, čak pišu prilično tužne pjesme o pustošenju i izumiranju Dalmatinske zagore.

Prema službenim podatcima, od popisa 1961. do zadnjeg popisa 2011. godine broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji smanjio se s 324.000 na 177.000, ili za 45 posto, rekla je Grabar-Kitarović,
“Budući da nakon popisa 2011. godine ovaj prostor ima neprekidno smanjenje (stanovnika) i iseljavanje, možemo procijeniti kako danas na zaobalnom prostoru od Neretve od Zrmanje živi najviše oko 150.000 stanovnika”, rekla je.

Istaknula je kako je zbog depopulacijskih procesa kontinentalna Dalmacija iznadprosječno zahvaćena starenjem, što znači da je stanovništvo većinom u dobi iznad 65 godina, nasuprot malom broju mladog stanovništva, posebice onog radno sposobnog.

“To znači i mali reproduktivno-biološki potencijal”, dodala je.
Po njezinim riječima, nužna je društvena intervencija kako bi se zaustavile srednjoročno i dugoročno nepovoljne demografske i gospodarske tendencije.

Predsjednica smatra kako se ti nepovoljni trendovi mogu zaustaviti, a primjer su naši otoci.
“Od 1999. godine, kad je donesen prvi zakon o otocima, hrvatski javni sektor je u razvoj otoka prosječno godišnje ulagao 1,5 milijardi kuna. To je donijelo rezultate, tako da je, primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto iako je u istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto”, objasnila je Grabar-Kitarović.

Ona predlaže posebne planove i žurne mjere za razvoj Banovine, Gorskog kotara, Like i kontinentalne Dalmacije, što sa Slavonijom, kako je rekla, čini više od pola Hrvatske.

Istaknula je kako nam ta područja nisu važna samo gospodarski, nego i sigurnosno. Po njezinim riječima, posebne mjere za ta područja znače posebno porezno i svako drugo poticanje ulaganja, pojačane pronatalitetne mjere, mjere za što veću dostupnost predškolskog odgoja, besplatan prijevoz učenika i komunalni standard.

“Također je potrebna što bolja prometna povezanost tih područja s većim gradovima – Zadrom, Šibenikom i Splitom, i sve to treba raditi ne samo radi zaustavljanja iseljavanja, nego i u funkciji poticanja povratka i useljavanja u ta područja”, rekla je.

Predsjednica je istaknula kako je iseljavanje iz Hrvatske i posljedica članstva naše zemlje u Europskoj uniji, ali ona vjeruje i u povratak u Hrvatsku.

“Polako se počeo usporavati taj val odlaska iz Hrvatske, međutim, još ga nismo zaustavili, još nismo stvorili one pretpostavke koje su nužne da bi se mladi ljudi vratili obogaćeni znanjem i iskustvom iz drugih država”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

(Hina)

 

Predsjednica: Trebamo biti usmjereni na rast, globalnu konkurentnost i dobrobit ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministarstvo državne imovine: Potpisana tri ugovora o darovanju zemljišta i nekretnina u Baškoj Vodi i Makarskoj

Objavljeno

na

Objavio

Potpisivanjem ukupno tri ugovora, Ministarstvo državne imovine darovalo je u ponedjeljak Baškoj Vodi i Makarskoj zapuštene nekretnine čijim će se stavljanjem u funkciju potaknuti gospodarstvo, kultura i obrazovanje.

U priopćenju Ministarstva navodi se da su u Baškoj Vodi ministar državne imovine Goran Marić i načelnik Općine Baška Voda Joško Roščić potpisali ugovor kojim Ministarstvo općini daruje zemljište za poticanje gospodarskog razvoja i razvoja komunalne infrastrukture.

Riječ je o nekretnini koja je “desetljećima bila ničija, bez čuvara i vlasnika”, a dana je je općini i njenim ljudima “da živi zajedno s njima“, rekao je tom prilikom ministar Marić.

Načelnik Roščić istaknuo je da je riječ o dragocjenom poslu odluci i gesti Ministarstva. “Ovo je potez za vidljivi razvoj i dobrobit naše Baške Vode“, dodao je.

Ministar Marić potom je u Makarskoj s gradonačelnikom Jurom Brkanom potpisao dva ugovora. Prvim Ministarstvo daruje Makarskoj “Villu Irenu“ za potrebe muzeja Grada Makarske, u vrijednosti 5 milijuna kuna, a drugim je darovalo zgradu za projekte u kulturi, znanosti i obrazovanju.

“U suradnji s Ministarstvom doživjeli smo gotovo nezamislivo. U manje od mjesec dana od kada smo podnijeli zahtjev za ‘Villu Irenu’, potpisali smo ugovor.

Formiranje Ministarstva državne imovine promijenilo je sliku Hrvatske. Zato zahvaljujemo ministru Mariću i njegovim suradnicima na potpori i učinkovitosti“, rekao je gradonačelnik Brkan.

“Kad ovo radimo, imamo vrlo jednostavnu premisu: država ima imovinu koja je zapuštena, ona je na dohvat ruke i očiju gradu Makarskoj koja tu imovinu treba. Ovim činom, upravo takvu imovinu stavljamo u funkciju života ljudi u ovom bisernom, kamenom gradu”, rekao je ministar Marić, stoji u priopćenju Ministarstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage policije

Objavljeno

na

Objavio

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama

Ne samo u turizmu, nego dovoljno radne snage ni u policiji. Stoga, prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage! Riječ je o bivšim policajcima koji bi se mogli vratiti u sustav.

Ministar Davor Božinović za RTL objašnjava kako će to izgledati i pod kojim uvjetima, a mi smo provjerili kakva je situacija s mladim snagama koje uskoro prvi put izlaze na ulicu u plavim košuljama.

Iz civila ponovno u odoru. Mnogi bivši policajci uskoro se vraćaju u službu.

“Mi smo napravili anketu među umirovljenim policajcima i mogu reći da je odaziv veći nego što smo mi mislili. Dakle, imat ćemo i više nego što nam je u ovom trenutku potrebno angažirati”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Plan je osnovati pričuvne snage. Po njemu, to bi bili bivši djelatnici MUP-a koji su još uvijek u dobroj životnoj snazi, a mogu pomoći u nekim poslovima poput čuvanja određenih objekata, ali i ljudi koji bi na lokalnim razinama mogli organizirati policijski posao.

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama.

“Početnička plaća bi trebala biti najmanje 7 tisuća kuna, a naravno oni koji rade godinama, prema njihovom stažu i godinama još i veća. Radi se o tome da mladi koji su završili tečaj nažalost zbog niskih plaća odlaze u inozemstvo”, smatra predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić.

Ipak, interes za zanimanje policajac veći je nego lani.

Iva i Ante na korak su do izlaska iz škole. Prvog kolovoza jedni su od 743 novih mladih policajaca koji će izaći na teren. Jesu li spremni?

“Da, možemo reći da jesmo, najveću ulogu u našoj spremnosti odigrala je naša praksa tijekom ove akademske godine”, kaže Ante Leko, polaznik Policijske škole “Josip Jović”.

Spremna je i njegova kolegica iz škole, Iva Mandekić: “Nekad je bilo jako teških ternutaka pa je dolazilo i do toga, ali ipak želja za tim je prevladala”.

Najteža je, kaže Ante, bila faza privikavanja, to je bio mjesec rujan i listopad, a kasnije je sve krenulo samo od sebe.

Iako im je raspored strog skoro kao i u vojsci, oni najuporniji izdržali su do kraja. I uskoro postaju policajci.

 

Božinović: Policija jača kapacitete kako bi se što učinkovitije borila protiv ilegalnih migracija

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari