Pratite nas

Vijesti

Predsjednica: Demografski je problem najizraženiji u županijama izravno pogođenim velikosrpskom agresijom

Objavljeno

na

Svečanom sjednicom Skupštine Virovitičko-podravske županije kojoj su nazočili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković s ministrima u Vladi te svi slavonski župani, u utorak je proslavljen Dan Županije.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je upozorila na nužnost brzog rješavanja problema vezanih za demografiju, najizraženiji u onim županijama koje su izravno bile pogođene ratom.

“Paradoks je našeg dosadašnjeg poratnog razvoja je da su ta područja najviše razvojno ugrožena. Pred tim ne možemo i na smijemo zatvarati oči. Zato je od najveće važnosti tim županijama omogućiti pojačanu državnu skrb”, rekla je Grabar Kitarović.

Demografski oporavak, dodala je, ostaje najvećom zadaćom hrvatske vlasti.

“Novi kilometri prometne i komunalne infrastrukture uvijek su dobra stvar, ali usporedo s time treba raditi na otvaranju radnih mjesta, povećanju plaća i donošenju učinkovitih demografskih mjera u prilog obitelji, majčinstva, djece i mladih”, rekla je predsjednica Republike.

Naglasila je i kako cijele obitelji iz Hrvatske ne odlaze samo zbog posla i većih plaća nego i zbog klime u društvu te nezadovoljstva politikom na svim razinama upravljanja.

“Mi političari smo prije svega dužni učiniti sve kako bismo svim hrvatskim krajevima omogućili razvoj koji će naše mlade vezati uz njihov zavičaj i domovinu. Na tome ću čvrsto ustrajati, a to očekujem i od svih drugih nositelja vlasti od jedinica lokalne samouprave do Sabora, Vlade i mene osobno”, poručila je.

Plenković: Novi model suradnje između jedinica lokalne samouprave i Vlade

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na novi model suradnje između jedinica lokalne samouprave i Vlade.

“Redoviti dijalog, šestomjesečni susreti diljem Hrvatske omogućili su županima i predstavnicima udruga gradova i općina da budu u tijeku s najbitnijim zakonskim prijedlozima koji se odnose na svakodnevni život građana. Ta vrsta dijaloga razvila je refleks zajedničkih prioriteta važnih tema za pojedine dijelove Hrvatske, komunikaciju s članovima Vlade koja je omogućila da se mnogi projekti uspješno realiziraju”, rekao je premijer Plenković.

Dodao je kako je načelo funkcionalne decentralizacije po kojoj se odluke donose najbliže građanima osnažuje hrvatske županije u teritorijalnom ustroju.

“To će se najbolje vidjeti kad se na kraju ove godine dovrši spajanje državne uprave sa županijama u smislu njihovih kompetencija i svega onoga što mora biti objedinjeno za bolju i kvalitetniju”, rekao je Plenković.

Virovitičko-podravska županija spominje se u pisanim dokumentima još u 13. stoljeću i u uglavnom neprekinutom kontinuitetu postojala je sve do dvadesetih godina prošlog stoljeća, mijenjajući samo često teritorijalni opseg, ustrojstvo i sjedište.

Dan Virovitičko-podravske županije slavi se od 1996. godine u spomen na Obnoviteljsku skupštinu tadašnje Virovitičke županije održane 1848. godine u Virovitici na kojoj je bio nazočan i ban Josip Jelačić. Na toj je sjednici izvršena restauracija hrvatskog činovništva, a Županijska skupština Virovitičke županije stala je pod hrvatski stijeg.

(Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Ruža Tomašić osvojila je saborsku fotelju, no ne misli sjediti u njoj

Objavljeno

na

Objavio

sinjskarera.hr

Zastupnik u Hrvatskom saboru postat će Marko Milanović Litre, čovjek koji je na nedjeljnim izborima osvojio 19 glasova na listi Domovinskog pokreta, a koja je u toj izbornoj jedinici dobila preko deset posto glasova. Milanović Litre postat će saborski zastupnik zahvaljujući Ruži Tomašić jer ona ne misli ići u Sabor pa u njega šalje svog vjernog suradnika. To je mnoge začudilo s obzirom na to da je nakon Tomašić na listi najveći broj glasova dobio Robert Pauletić, no zakon je jasan i na strani Milanovića Litre, piše Tportal.

Među 16 saborskih zastupnika Domovinskog pokreta bit će i Marko Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke, a koja je pristupila Škorinu pokretu prije izbora. Upravo je članstvo u toj stranci presudno da baš on sjedne u Sabor, a ne Robert Pauletić, splitski enigmatičar i kvizaš.

Naime Ruža Tomašić osvojila je saborsku fotelju, no ne misli sjediti u njoj. Iako se na prvi pogled čini da bi bilo logično da umjesto nje to onda bude Pauletić, koji je kao nezavisni bio također na listi Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici i osvojio je 3907 glasova, čak 205 puta više od Milanovića Litre, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor je jasan.

‘Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje’, stoji u članku 42., stavku 3.

Naime, ako je lista sastavljena od kandidata iz više stranaka, kandidata koji je ušao u Sabor, a ne misli konzumirati mandat, mijenja kandidat iz njegove stranke, a ne onaj koji ima drugi najveći broj glasova.

S obzirom na to da je Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke kao i Tomašić, činjenica da će on grijati njezinu saborsku fotelju posve je u skladu sa zakonom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari