Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Depopulacijom je izgubljeno 20 puta više ljudi nego u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Foto: Hina

Svečanom sjednicom Županijske skupštine u Iloku je u petak obilježen Dan Vukovarsko-srijemske županije, a na sjednici Skupštine održane na ladanjskom imanju Principovcu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u prigodnom govoru kako je Hrvatska depopulacijom u zadnjih nekoliko godina izgubila najmanje dvadeset puta više ljudi nego u Domovinskom ratu.

Predsjednica Grabar-Kitarović zauzela se u govoru za kažnjavanje ratnih zločina, ističući da se pritom mora imati na umu kako je odgovornost za zločine osobna, a ničija osobna krivnja ne može i ne smije biti razlog za kolektivnu stigmatizaciju.

“Postigli smo napredak u suživotu nakon reintegracije i moramo ga nastaviti graditi ne samo na razini političkih prava, nego prije svega izgradnje međuljudskih odnosa i napretka za sve”, poručila je hrvatska predsjednica. Rekla je kako su to važna pitanja i za budućnost koja je, po njezinim riječima, “ugrožena demografskom depopulacijom”.

Navela je kako je Hrvatska depopulacijom zadnjih godina izgubila najmanje dvadeset puta više ljudi nego u Domovinskom ratu.

Poduprla je najavljene izmjene Zakona o državljanstvu, koje će, kako je rekla, uvelike olakšati stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika, te je dodala kako je nužno razraditi i uvjete useljavanja iz drugih država. Pohvalila je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, zauzela se za financijsku decentralizaciju i osnaživanje uloge županija u privlačenju novca iz EU fondova te poručila mladima da ne odustaju od vlastitih ideala te da budu uporni u gradnji uspješnog osobnog i profesionalnog života.

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Dan Vukovarsko-srijemske županije čestitala je saborska zastupnica Marijana Balić, a u ime predsjednika Vlade ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, koja je poručila kako više nema vremena za žaljenje i tugovanje zbog propuštenih prilika u gospodarskom oporavku Hrvatske.

Kao najveću kočnicu većeg razvoja Slavonije, istaknula je podjelu Hrvatske na statističke regije kojom su, kako je ocijenila,” potpuno pogrešno stvoreni isti uvjeti za ulagače u Zagrebu i u Iloku”.

“Mi ćemo do veljače 2019. poslati Europskoj komisiji izmjenu za koju očekujemo da će 2023. dati veliku perspektivu ovome kraju”, rekla je Žalac.

Ponovila je da su dosad u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem samo za Vukovarsko-srijemsku županiju ugovoreni projekti vrijedni 2,3 milijarde kuna.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić izrazio je nezadovoljstvo iseljavanjem stanovništa te je istaknuo kako vjeruje da će mjere koje poduzimaju županijske vlasti kroz realizaciju mnogih razvojnih projekta dati rezultate i zaustaviti demografsko osipanje istoka Hrvatske.

“Jedna smo od rijetkih županija koja je donijela Strategiju razvoja na kojoj temeljimo budući razvoj. Projekti koje smo stavili u tu strategiju su realni i ostvariti te vjerujemo da se negativni trendovi moraju prekinuti, a razvoj pokrenuti”, rekao je župan Galić.

Zaslužnim pojedincima, udrugama, ustanovama i tvrtkama uručene su nagrade Vukovarsko-srijemske županije. Nagrada za životno djelo uručena je Antunu Turdi iz Vinkovaca za doprinos u razvoju sporta.

Prije svečane sjednice Županijske skupštine, izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen-obilježja u iločkoj staroj gradskoj jezgri, a svetu misu u župnoj crkvi sv. Ivana Kapistrana predvodio je nadbiskup đakovački i osječki u miru, mons. Marin Srakić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Počelo obilježavanje Žrtve Borovo naselja za Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Obilježavanje 27. godišnjice stradanja hrvatskih branitelja i civila Borova naselja počelo je u ponedjeljak komemorativnim skupom pod sloganom “Žrtva Borovo naselja za Domovinu” održanim pred ostacima u Domovinskome ratu srušene zgrade vukovarskog Borovo commerca, u čijem podrumu je tijekom velikosrpske agresije bio odjel Ratne bolnice.

Po podacima vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga, na sam dan okupacije Borova naselja, u toj je gradskoj četvrti ubijena 51 osoba, a u cijelom je Borovu naselju poginulo 176 hrvatskih branitelja i civila. U podrumu Borovo commerca bilo je oko 800 ranjenika, a njih 115 je odvedeno u nepoznato i ubijeno.

“Ovdje se dogodio grozan zločin jer je agresor znao da se u podrumu nalaze ranjenici ali ga to nije spriječilo da tenkovima tuče ovu zgradu, koje danas više nema”, kazao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Penava je ocijenio kako jučerašnja Kolona sjećanja koja je prošla Vukovarom može svima služiti na čast jer je bila dostojanstvena.

Po riječima predsjednice udruge Vukovarske majke Mande Patko, ni nakon 27 godina od počinjenih zločina tuga i bol nisu ništa manji. Također je upozorila kako je puno vremena prošlo od zadnjih identifikacija i pronalaska grobišta, a za to krivi sve prijašnje Vlade.

Nakon prigodnog komemorativnog programa, u Koloni sjećanja sudionici obilježavanja zaputili su se do Župne crkve Gospe Fatimske, gdje će misu zadušnicu predvoditi župnik Župe sv. Euzebija i Poliona iz Vinkovaca mons. Tadija Pranjić.

Bacanjem vijenca u Dunav u Borovu bit će odana počast stradalima na tome mjestu, a odat će se i počast ubijenim hrvatskim braniteljima i civilima čija su tijela ekshumirana iz masovne grobnice između Borova i Dalja.

(Hina)

 

Simbol ratnog Vukovara: Kako su ‘Zenge’ spašavale branitelje, ali im i stvarale dodatne probleme

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Stjepan Sučić: Prekopali smo sve oko Ovčare, vjerojatno su grobišta premještena

Objavljeno

na

Objavio

Pomoćnik ministra branitelja za nestale Stjepan Sučić kazao je da je četiri mjeseca inovativnim metodama pretraživano područje oko Ovčare kako bi se pronašli posmrtni ostaci nestalih, no nije nađeno ništa. Pretpostavlja da su prije mirne reintegracije prebačeni u Srbiju

U RTL-u Danas gostovao je pomoćnik ministra branitelja za nestale Stjepan Sučić

1991. kročili ste kolonom kojom je danas kročila Kolona sjećanja, ali tada je to bio Križni put. Kakve su emocije?

Erupcija je emocija. Danas smo u miru i tišini s molitvom se sjetili svih onih žrtava iz 1991. godine, ne samo Vukovara, nego i svih žrtava u Domovinskom ratu.

Prvi ste čovjek Ureda za zatočene i nestale Ministarstva branitelja. U posljednjih godinu dana prikupili ste informacije o 14 mogućih lokacija, prikrivenih grobnica. Možemo li uskoro očekivati iskapanja, što to znači?

Uprava za zatočene i nestale kao provedbeno tijelo Vladinog Povjerenstva za nestale sustavno predano i odgovorno postupa prema tome humanitarnom pitanju. Vi kažete da imamo 14 saznanja za eventualna grobišta. U našem smo mandatu prekopali i istražili sve što je bilo zatečeno u Upravi i sve što su Vladina tijela u međuvremenu dostavila kao  informaciju za eventualna grobišta.

Trenutno imamo još samo jedno saznanje koje se utočnjava i da se nisu dogodili ovi dani obilježavanja žrtve Vukovara, vjerojatno bismo radili na utočnjavanju, odnosno na probnom iskapanju za tu lokaciju.

Oko Ovčare ste provjerili više od 7500 četvornih metara. Ima li saznanja da je tamo moguća još jedna masovna grobnica?

Na temelju javnog pogovora prošle smo godine gotovo četiri mjeseca proveli sa svim resursima u aktivnostima na Ovčari. Sve što je eventualno ukazivalo da bi se moglo raditi o grobištima smo pretražili s inovativnim metodama pretraživanja. Pretražili smo gotovo 40.000 kvadratnih metara, prekopali smo cijelu šumu Vorginac, gotovo 70.000 kvadratnih metara, međutim ništa.

Što znači da je sve na drugoj strani?

Vjerojatno. Sustavno je Jugoslavija i prije mirne reintegracije, ali i prije osloboditeljskih operacija koje su se provodile, radila na premiještanju grobišta. Očekujemo u ovom prijelaznom razdoblju, kada Srbija pokušava ući u EU, da ćemo kroz poglavlje 23. uspjeti i napraviti pritisak na Srbiju da se dostave sva saznanja kojima oni raspolažu.

Znači li to i blokadu ako ne ispune to što su preuzeli?

Prije svega ćemo inzistirati da se pretraže arhive. Vojne arhive i arhive obavještajnog sustava. Informacije su preko, ljudi koji su  radili na premiještanju grobišta su i dalje u Srbiji i Srbija ako želi može i, svakako će na kraju, morati to i dostaviti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari