Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Domovinska i iseljena Hrvatska čine jednu jedinstvenu – globalnu Hrvatsku

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova održanoj u Zagrebu izjavila je kako je nužno reformiranje diplomatske mreže da bi Hrvatska bila uspješnija u svojoj zadaći promicanja državnih i nacionalnih interesa.

Predsjednica je jučer uručila vjerodajnice 12-ero novih veleposlanika i poručila im da svoje snage i domoljublje stave na raspolaganje Hrvatskoj.

“Osim što moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, odnosno sve mogućnosti koje su nam time pružene, ne smijemo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugim dijelovima svijeta, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bismo izvoznicima otvarali nova tržišta”, naglasila je.

Vanjska politika se kreira u Zagrebu, ne u Bruxellesu

U govoru pred devedesetak diplomata kazala je da je u većini zemalja koje je posjetila primijetila neiskorišten potencijal razvoja bilateralnih odnosa.

“I u odnosima s državama članicama Europske unije vide se posljedice održavanja kontakata samo u Bruxellesu. Ne može se bilaterala voditi samo u Bruxellesu, iako on omogućuje redovite kontakte na visokoj razini. Kad smo već kod Bruxellesa, hrvatska vanjska politika se dogovara, određuje, oblikuje i usklađuje isključivo u Zagrebu i onda prenosi na razinu dogovora država članica, a ne obrnuto”, istaknula je šefica države, javlja HRT

Govoreći o ciljevima i područjima djelovanja, posebno je spomenula hrvatsko iseljeništvo, čiju ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države “nikad ne smijemo zanemariti”. “Domovinska i iseljena Hrvatska čine jednu jedinstvenu – globalnu Hrvatsku.

Ona ima potencijal čiju veličinu tek trebamo spoznati, čiju mrežu funkcionalno i institucionalno tek trebamo isplesti. U to sam se opet uvjerila u državnim posjetima Australiji i Novom Zelandu iz kojih sam se upravo vratila”, kazala je predsjednica.

Prema njezinim riječima, tu “globalnu Hrvatsku” mora stvarati i hrvatska diplomacija i na njoj graditi gospodarske, političke i duge utjecaje. “Naše iseljeničke i manjinske zajednice moraju vam stoga biti prioritet u djelovanju. Iskoristimo taj golem, neiskorišten potencijal. Dovedimo domovinu našim iseljenicima i iseljenike domovini”, kazala je.

Predsjednica smatra i kako bi se Hrvatska morala jače pozicionirati u krugu srednjoeuropskih i sredozemnih zemalja. Pritom je naglasila važnost Incijative triju mora, koju je pokrenula s poljskim kolegom.

“Nakon drugog summita Inicijative u Varšavi, sudjelovanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon potvrđene kompatibilnosti s kineskom inicijativom Jedan pojas-jedan put i nakon ozbiljno izraženog interesa država poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Australije za ovu Inicijativu – jasno je kako smo pokrenuli ne samo europski kohezijski već i globalno prihvaćen projekt”, kazala je predsjednica.

Smatra da unutar te inicijative, koju čini 12 država članica EU-a u srednjoj Europi, Hrvatska može višestruko prosperirati te u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. “Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati i jedna od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe”, dodala je Grabar-Kitarović.

Nakon pomaka na srednjoeuropskoj dimenziji vanjske politike, predsjednica države smatra da treba učiniti iskorak i u onoj sredozemnoj.

Nema malih država

Izrazila je uvjerenje da je Hrvatska dorasla sadašnjim i budućim izazovima, ali da mora težiti dugoročnim ciljevima. “To se posebno odnosi na jačanje odnosa s ključnim državama svijeta, poput SAD-a, Kine, Rusije, ključnim partnerima u Uniji i NATO-u, poput Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, do odnosa sa susjedima. Isto tako, to se odnosi i na neka ključna globalna pitanja, poput vodne, klimatske ili znanstvene diplomacije te ciljeva održivog razvoja”, istaknula je predsjednica u govoru.

Govoreći o hrvatskom doprinosu u NATO-u i njegovim misijama kazala je da je on je prepoznat te da je isto potrebno postići i kad je riječ o misijama EU-a i UN-a. Hrvatskoj, istaknula je, trajno ostaje odgovornost za promicanje stabilnosti i napretka jugoistočnog susjedstva, kao i potvrđivanja njegove eurointegracijske i euroatlantske perspektive.

“Tu posebno treba izdvojiti BiH i odgovornost za njezin daljnji napredak u slozi triju konstitutivnih naroda i manjinskih zajednica. Hrvati tu imaju istaknutu ulogu predvodnika integracijskih procesa koju treba podupirati i osnažiti”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

“Moja poruka svima je da nema malih država – Hrvatska i naša diplomacija će biti toliko velikima kolikima se sami učinimo”, zaključila je predsjednica.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Mitrović Jurić: Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Fotografija uplakane djevojčice u plavom kaputiću obišla je svijet: “Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.”

Fotografija Željke Mitrović Jurić, uplakane djevojčice u plavom kaputiću koja je iz Vukovara potjerana 1991. godine obišla je svijet.

Tada šestogodišnju Željku Mitrović Jurić i njezinih četvero sestara i braće te majku srpski su okupatori nakon pada Vukovara odveli u logor u Srijemsku Mitrovicu, odakle su poslije prebačeni u Zagreb. U Zagrebu su kao prognanici živjeli više od deset godina, dok se kao povratnici nisu vratili u Vukovar.

Željka koja je danas majka osmogodišnje djevojčice napisala je knjigu pjesama “ Moja rijeka suza“ koju je predstavila u InMagazinu Nove TV gdje je gostovao i njezin brat Antonio Okreša s tamburaškim sastavom Allegro.

Tom se prilikom prisjetila što je proživljavala prije 26 godina.

„Taj period mog života je jako težak, moje djetinjstvo je ostalo zaključano u 91. Godini. Danas sam majka djevojčice od 8 godina kojoj je teško objasniti zašto sam ja tada plakala i zašto nemam druge fotografije iz svoga djetinjstva“, kaže Željka.

Ističe kako se u tim trenucima osjećala ljubav, zajedništvo i vjera u Boga

„Za vrijeme Domovinskog rata nisam bila u skloništu, već smo cijeli rat proveli u zgradi gdje su nas obilazili mnogi branitelji. Donosili su nam slatkiše i igrali se s nama tako da mi nismo osjećali taj strah rata.

“Imali smo zaštitu i branitelje te smo znali da će nas oni sačuvati“, kaže Željka.

Na naslovnici Željkine knjige nalazi se njezina osmogodišnja kći u istom kaputiću kojeg je i ona nosila prije 26 godina.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Don Damir Stojić: Gledam u Vukovaru lik Isusa koji je prolazio Kalvariju

Objavljeno

na

Objavio

“Gledam u Vukovaru lik Isusa koji je prolazio Kalvariju. Isusa koji je trpio odbačenost, nepravdu i patnju u krvi i suzama, s teškim križem na leđima, na kojem raspet umire.

Ponovno isto proživljava gledajući Vukovar, kojeg razaraju neprijatelji zbog kojih slane suze teku po Njegovim otvorenim, krvavim ranama. O kako to boli! Bože oprosti im jer ne znaju što čine! On je tu, suosjeća. Raspet je s njim. Gleda u nebo i vapi Bogu. Ispod križa evo Majke tješiteljice s glavom polegnutom na zemlju natopljenu suzama i rukama sklopljenim u molitvu. Opet osjeća onu istu bol u srcu.
Svršeno je!
Došao je kraj patnjama, početak novog života. Grad mrtvih postaje gradom živih s novim domom na nebu.

O sveti Vukovaru, hvala ti što si dao svoj život za mene i ostatak Hrvatske. Neka ova ilustracija bude moj mali znak velike zahvalnosti ljudima koji su stradali u ratu i njihovim obiteljima.
Blagoslovile vas Božje ruke i ruke naše nebeske Majke.”

Don Damir Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari