Pratite nas

Razgovor

Predsjednica: Duboko me zabrinjava činjenica da Hrvatska stagnira (VIDEO)

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak je izjavila kako ideološka pitanja ne bi smjela biti primarna na političkoj sceni, već bi to trebala biti egzistencijalna, životna pitanja građana, a u pogledu nabavke novih borbenih zrakoplova rekla je da odluka još nije donesena te da je spremna sazvati sjednicu Vijeća za obranu “čime se ministar obrane i premijer dogovore”.

U sklopu emisije Hrvatskoga radija “S predsjednicom izvan protokola”, Grabar-Kitarović kazala je kako sam sadržaj preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima pokazuje složenost ideoloških pitanja, ali drži da ta pitanja trebaju ostati u stručnoj domeni, a ne biti jedno od primarnih pitanja političke scene.

“Odgovorno tvrdim, iz svojih susreta s građanima, da je njima najbitnije kako će preživjeti, ne samo danas i sutra, već kakav će im život biti u Hrvatskoj, kako osigurati egzistenciju ovdje, kako osigurati rješavanje pitanja svih pitanja – demografsko pitanje, jer bez ljudi nema niti države, kako osigurati hrvatsku budućnost. A u tome ideološka pitanja ne kažem da nisu bitna, međutim, ona bi trebala biti u domeni stručne javnosti, a mi kao političari moramo se baviti gospodarstvom, otvaranjem novih radnih mjesta, privlačenjem ulaganja, socijalnim pitanjima, blokiranim računima građana i svim drugima pitanjima koja doista teško opterećuju naše društvo i građane”, ustvrdila je hrvatska predsjednica.

Smatra da ideološka pitanja posljednjih nekoliko godina ne samo da su oduzela dragocjeno vrijeme za raspravu o egzistencijalnim pitanjima, već su dovela do još većih i dubljih podjela u društvu koje, dodala je, svojim radom nastoji nadići. “Nastojim izbrisati ideološke podjele i da se svi zajedno usredotočimo na ono što je bitno. A to su životna pitanja građana”.

Dodaje kako bi možda umjesto istraživanja javnog mnijenja o rejtingu političara trebalo napraviti istraživanje o životnim pitanjima “kako bi se i na taj način davala nekakva crta po kojoj bismo kao političari i državnici trebali ići”.

Upitana je li već donijeta odluka od koga će Hrvatska kupiti borbene zrakoplove, s obzirom na pisanja u medijima da će to gotovo sigurno biti Izrael, predsjednica je kazala kako je spremna sazvati sjednicu Vijeća za obranu “čime se resorni ministar i premijer dogovore”.

Predsjednica naglašava da je nužno ići u obnovu zrakoplovne flote, o čemu postoji politički konsenzus, kako bi hrvatsko nebo štitili sigurni zrakoplovi.

“Kao što znate postoje četiri ponude. Koliko je meni poznato, koliko sam informirana, još nije donesena konačna odluka. Ja sam tu, čekam. Spremna sam sazvati sjednicu Vijeća za obranu kad god se to resorni ministar i predsjednik Vlade dogovore, dakle, da raspravimo to pitanje. Konačna odluka, naravno, jest na Vladi koja će potpisati sporazum s vladom one države za koju se odluči da će se od nje nabaviti zrakoplovi”, kazala je Grabar-Kitarović.

Drži da je tu odluku trebalo donijeti još prije dvije godine, a njezino daljnje odlaganje, smatra, može dovesti i do kontraproduktivnih posljedica.

Dodaje da, naravno, razumije svu složenost te odluke, jer nije riječ samo o financijskim sredstvima, već i o strateškim pitanjima – “i ulaganja i naših budućih strateških partnera”.

“Ali, očekujem da ćemo dobiti kvalitetan prijedlog rješenja utemeljen na otvorenom, transparentnom i nekorumpiranom procesu, gdje će prije svega stručnjaci dati svoju riječ i predložiti koja je ponuda najbolja”, kazala je.

U pogledu posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića smatra da je time učinjen korak naprijed u odnosima sa Srbijom te ocijenila da je Vučić u najboljoj volji donio podatke o tri osobe za koje je kasnije utvrđeno da su već identificirane. “Kao predsjednica, ali prije svega kao majka, zbog toga sam ljudski razočarana, jer sam doista htjela da taj posjet urodi rješavanjem sudbine barem jedne obitelji nestalih osoba. Međutim, neću se obeshrabriti radi toga, nastavljamo cijeli ovaj proces”, kazala je predsjednica.

Dodala je i da je Ivicu Vrkića imenovala svojim posebnim povjerenikom za nestale osobe iz Domovinskog rata kako bi, uz Komisiju za nestale osobe, dala “politički zamah jednom procesu koji već godinama dosta stagnira i pokušala kroz politički dijalog sa srbijanskim predsjednikom i srbijanskom stranom doći do podataka neophodnih za rješavanje sudbine nestalih”.

“Ja nikako ne bih podcjenivala posjet predsjednika Vučića Zagrebu, jer su ostvareni koraci naprijed za koje čak i nisam očekivala da će biti ostvareni”, ustvrdila je.

Dodala je da se ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak već sastala sa srbijanskim kolegom te je, uz ostalo, dogovoreno rješavanje pitanje lektorata za hrvatski jezik u Srbiji, a krajem mjeseca i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković trebao bi se sastati sa srbijanskom kolegicom. “Pitanje jurisdikcije je jedno iznimno bitno pitanje koje treba što prije riješiti”, kazala je predsjednica.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Željko Glasnović: Demoni besmrtnog partizanskog odreda (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gostuje saborski zastupnik general Željko Glasnović.

♦ Quo vadis Hrvatska?

♦ Je li Hrvatski državni sabor postao poligon za laži, obmane i blaćenje hrvatskih svetinja?

♦ Trenutak uoči Bleiburga (Split) – koliko je poznato o tisućama ubijenih u velikim partizanskim zločinima u Splitu i okolici?

♦ U Hrvatskom saboru Pupovac proglasio zločincima mučki ubijenu hrvatsku djecu, mladež i žene?

♦ Tko je Frane Tente koji je 10. travnja 1947. godine podigao hrvatski stijeg na Marjan? Gdje nam je danas ta hrabrost?

♦ Vraća li se EU Marxu i marxizmu (Orban Junckeru: “Onaj tko polaže vijenac pred kipom Karla Marxa ne može nam propovijedati o ksenofobiji”)?

♦ Žrtvuje li papa Stepinca za poziv u službeni posjet Beogradu?

♦ Što je značila izjava Ranka Ostojića na yzv. dan oslobođenja Zagreba, da će ga ponovo “oslobađati” kao i prije 74 godine?

♦ Je li 8. 5. 1945. dan oslobođenja ili dan pada Zagreba?

♦ Koje su glavne neistine na kojima počiva današnja Hrvatska?

 

Glasnović ‘poklopio’ Staziću: Demoni najviše divljaju kad se govori istina!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

‘Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva’

Objavljeno

na

Objavio

Primorsko -goranski župan Zlatko Komadina zatražio je od MUP-a Hrvatske da pošalju dodatne policijske snage za zaštitu tzv. zelenog dijela državne granice na prostoru Gorskog Kotara. Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva. Osim toga, iz susjedne BiH stižu alarmantne informacije o eskalaciji migrantske krize.

O ovoj temi su u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“ govorili Zlatko Komadina, župan Primorsko- goranske županije i Mustafa Ružnić premijer Unsko-sanskog kantona/županije, BiH.

Komadina je rekao kako Primorsko- goranska županija ima najdužu zelenu granicu od svih županija i to sa Slovenijom i kako je na ruti migranata koji dolaze iz BiH.

– Uputio sam pismo zbog povećanih dojava građana, pogotovo u zabačenim naseljima, glede provala u objekte, kako lovačke kuće, tako i u privatnu imovinu, posebno u općini Mrkopalj, rekao je i dodao kako nije namjera širiti paniku, ali je činjenica da se ljudi osjećaju sigurnije kada vide policiju u blizini. To djeluje preventivno i na izbjeglice, ali i na sigurnost ljudi.

Ružnić je istaknuo kako trenutno na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 5 tisuća migranata te da se ne susreću samo s migrantskom krizom, već i s krizom institucija unutar BiH.

– Svjesni smo da je ovo globalni problem s kojim su se suočile sve zemlje koje su se našle na ruti migranata.

Premijer Ružnić je rekao kako u kantonu imaju 4 prihvatna centra u kojima je i do 1500 ljudi te kako to jasno govori kakva je situacija tamo.

– Otkriveno je 90 slučaja HIV-a, a pojavila se i tuberkuloza. Te ljude odmah prebacujemo u zdravstvene ustanove i nakon pregleda, zbog nefunkcioniranja sustava, oni se opet vraćaju u prihvatilišta.

Evidentirani migranti dolaze iz 46 zemalja. Najmanje je onih obitelji koje bježe od posljedica rata i one su smještene u dva prihvatilišta u Bihaću i Cazinu.

– U ostala dva prihvatilišta su uglavnom ekonomski migranti od 18 do 35 godina starosti, rekao je.

Komadina smatra kako se problem migranata treba rješavati tamo gdje je nastao, no to je posao za razvijene i Ameriku. EU treba pomoći BiH u organizaciji prihvata.

– BiH ima probleme u organizaciji prihvata, zbrinjavanja, boravka desetine tisuća migranata, a Hrvatska ima problem kada oni prijeđu granicu i rasprše se diljem teritorija, naglasio je.

Dolaskom lijepog vremena takvih će stvari biti sve više i onda ima i vandalizma, rekao je Komadina i dodao kako su apelirali da se lovačke kuće ne zaključavaju kako se ne bi u njih provaljivalo i da se u njima ostave drva kako se ne bi uništavala lamperija i ložio namještaj.

Ružnić govori kako i u kantonu postoji isti problem što se tiče provala i devastiranja privatne imovine od strane migranata i MUP Unsko-sanskog kantona je jedina policija u BiH koja na to reagira.

– Kanton je tražio od države strategiju upravljanja migracijama, ali to se nije dogodilo, istaknuo je.

Komadina je rekao kako Primorsko-goranska policijska uprava čini sve što može, ali njima treba ispomoć i iz drugih policijskih postaja u smislu povećanja ophodnja, posebice u noćnim satima.

Ružnić je zaključio kako nije problem zapadne granice BiH prema Korani i Glini, već je osnovni problem, što se tiče migranata, istočna granica na Drini.

 

Migranti upali u nekoliko kuća: Najviše bole poderane slike djece s pričesti i slomljeni križ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari