Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Euroatlantska integracija JIE nije proširenje već “učvršćenje” Europe

Objavljeno

na

Euroatlantska integracija zemalja jugoistočne Europe nije proširenje već “učvršćenje” Europe, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u govoru održanom na sveučilištu u Bostonu u sklopu radnog posjeta Sjedinjenim Državama.

Poseban fokus hrvatske vanjske politike odnosi se na njezino neposredno susjedstvo, na jugoistočnu Europu, rekla je predsjednica u govoru posvećenom hrvatskoj vanjskoj politici na bostonskom sveučilištu Tufts održanom u ponedjeljak po američkom vremenu.

Kazala je da će Hrvatska nastaviti “snažno podupirati europsku i/ili euroatlantsku perspektivu cijelog tog područja”.

Zemlje te regije “predugo su u čekaonici” bez “stvarnog napretka”, a “obećanje nekog dalekog članstva u EU i/ili NATO-u više nije dovoljno”, rekla je predsjednica.

Članstvo je “jedini jamac stabilnosti i napretka te regije” i “važno je shvatiti da će dalje proširenje učvrstiti Europsku uniju, a ne je tek puko proširiti”. Zato “radije koristim politički termin ‘učvršćenje Europe’”, naglasila je u govoru naslovljenom “Višedimenzionalni pristup hrvatske vanjske politike”.

“Asertivnijim, samouvjerenijim i višedimenzionalnim pristupom” u vanjskoj politici Hrvatska želi biti “dio rješenja nekih od europskih gorućih pitanja”, rekla je predsjednica.

Zbog povijesne razmrvljenosti srednje Europe ujedinjenje europskog kontinenta nije uspjelo neutralizirati umjetne podjele na takozvanu “staru” i “novu” Europu, a zapreke u tome trebala bi pomoći prevladati Inicijativa triju mora koju su potaknule Hrvatska na jugu i Poljska na sjeveru.

Cilj te inicijative koja obuhvaća 12 zemalja i 150 projekata u vrijednosti većoj od 45 milijarda eura jest jačati gospodrasku i političku suradnju, jačati koheziju Europske unije i cijelog europskog kontinenta, graditi moćan splet gospodarskih arterija, uključujući plinovode, željezničku, cestovnu i telekomunikacijsku mrežu, rekla je.

Pred brzo rastućim globalnim izazovima cijeli svijet je na prekretnici, rekla je Grabar-Kitarović i podsjetila na neke od velikih izazova kao što su stanje na Bliskom istoku i na Korejskom poluotoku. Zbog toga je Hrvatska predana “kolektivnoj obrani”, koja je temeljna zadaća NATO-a.

U 2018. hrvatski vojnici nastavit će sudjelovati u NATO-ovim misijama, primjerice u Poljskoj i Litvi, KFOR-u na Kosovu i u Afganistanu gdje će za deset posto povećati broj svojih vojnika. Hrvatska je za 9 posto povećala izdvajanje za obranu u 2017., a to povećanje kani nastaviti u 2018., te idućih godina, rekla je hrvatska predsjednica u govoru održanom u sklopu četverodnevnog posjeta SAD-u.

Predsjednica je u ponedjeljak u Bostonu posjetila i slavno istraživačko sveučilište MIT (Massachusetts Institute of Technology) gdje je hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića odlikovala Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

Kolinda Grabar-Kitarović danas se u New Yorku sastaje se s glavnim tajnikom UN-a Antonijem Guterresom, te odvojeno s istaknutim ženama na dužnostima u toj organizaciji.

U srijedu će sudjelovati na tematskoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haškog suda. (Hina)

Predsjednica se sastaje s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Penava: U Vukovar su dobrodošli svi koji dolaze poštovati žrtvu grada

Objavljeno

na

Objavio

Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, poručio je kako su na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara dobrodošli svi koji dolaze poštovati žrtvu grada i izraziti pijetet, javlja N1.

Upitan odnosi li se to i na Vladimira Šeksa, dijelove iz čije se knjige čitalo na prošlomjesečnom prosvjedu, Penava je istaknuo kako sa Šeksom nema problema.

“Naravno da je dobrodošao, on je počasni građanin Grada Vukovara, on je spominjan na prosvjedu u kontekstu čitanja citata iz njegove knjige, gdje je izrazio svoju frustraciju zbog činjenice da su ljudi koji su počinili ubojstva pušteni. Svatko tko je slušao iole kontekst priče, u tom je kontekstu naveden ovaj citat. Žalosna je činjenica da je i u knjigama konstatirano da su zločinci pušteni na slobodu bez zaslužene kazne”, zaključio je vukovarski gradonačelnik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Bivši v.d ravnatelj HRT-a ne odustaje od 50.000 kuna odštete od nakladnika Novosti

Objavljeno

na

Objavio

Novinar Igor Lasić u utorak je svjedočio u sporu kojeg je protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV), nakladnika tjednika Novosti, pokrenuo bivši vršitelj dužnosti ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić kazavši kako mu je u spornom tekstu ”Tako to čine štetočine” namjera bila u ”javnom interesu iznijeti istinite informacije”, a ne povrijediti čast, ugled i dostojanstvo zbog čega Kovačić traži naknadu neimovinske štete u iznosu od 50.000 kuna.

Lasić je istaknuo i da su informacije objavljene u spornom tekstu o programskim i financijskim posljedicama Kovačićeva mandata na HRT-u, za kojeg je, kako piše Lasić, “grupa vanjskih proizvođača programa dobila goleme ugovore” njegov vrijednosni sud, ali i da mu nikakva provokacija nije bila namjera jer je samo prenosio informacije iz svojih izvora odnosno zaposlenika HRT-a kojima je bilo ”zapriječeno samostalno iznošenje stavova”.

Istaknuo je i kako je u spornom tekstu naveo da je ”ekipa vršitelja dužnosti sa Sinišom Kovačićem na čelu željela temeljitu promjenu programskog usmjerenja i to pod cijenu rasturanja elementarne programske kvalitete” te da je to citirao onako kako mu je izvor rekao.

Lasić je naveo i da je sve to pisano u kontekstu kada je za vrijeme mandata Siniše Kovačića vanjska produkcija na HRT-u ”ekstra profitirala” te da u svezi toga vjeruje svojim pouzdanim izvorima čije su navode, kako je istaknuo, potvrdili i dokumenti Nadzornog odbora HRT-a u koje je imao uvid.

S druge strane, odvjetnik Siniše Kovačića istaknuo je kako u cijelosti ostaje iza tužbenog zahtjeva navodeći da je iz Lasićeva iskaza ”vidljivo da nije provjeravao istinitost navoda niti se prije objave spornog članka obratio tuženiku kako bi to provjerio”, odnosno iz čega ”proizlazi da nije upotrijebio ni onu pažnju koju bi upotrijebio prosječan novinar”.

Zaključno, ističe i da mu je jedini cilj bio povreda prava osobnosti Siniše Kovačića, ”narušavanje njegovog ugleda i časti čime mu je prouzročio neimovinsku štetu”.

Sljedeće ročište u ovom slučaju na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu zakazano je za ožujak iduće godine kada bi trebao svjedočiti i glavni urednik Novosti Nikola Bajto.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari