Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Euroatlantska integracija JIE nije proširenje već “učvršćenje” Europe

Objavljeno

na

Euroatlantska integracija zemalja jugoistočne Europe nije proširenje već “učvršćenje” Europe, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u govoru održanom na sveučilištu u Bostonu u sklopu radnog posjeta Sjedinjenim Državama.

Poseban fokus hrvatske vanjske politike odnosi se na njezino neposredno susjedstvo, na jugoistočnu Europu, rekla je predsjednica u govoru posvećenom hrvatskoj vanjskoj politici na bostonskom sveučilištu Tufts održanom u ponedjeljak po američkom vremenu.

Kazala je da će Hrvatska nastaviti “snažno podupirati europsku i/ili euroatlantsku perspektivu cijelog tog područja”.

Zemlje te regije “predugo su u čekaonici” bez “stvarnog napretka”, a “obećanje nekog dalekog članstva u EU i/ili NATO-u više nije dovoljno”, rekla je predsjednica.

Članstvo je “jedini jamac stabilnosti i napretka te regije” i “važno je shvatiti da će dalje proširenje učvrstiti Europsku uniju, a ne je tek puko proširiti”. Zato “radije koristim politički termin ‘učvršćenje Europe’”, naglasila je u govoru naslovljenom “Višedimenzionalni pristup hrvatske vanjske politike”.

“Asertivnijim, samouvjerenijim i višedimenzionalnim pristupom” u vanjskoj politici Hrvatska želi biti “dio rješenja nekih od europskih gorućih pitanja”, rekla je predsjednica.

Zbog povijesne razmrvljenosti srednje Europe ujedinjenje europskog kontinenta nije uspjelo neutralizirati umjetne podjele na takozvanu “staru” i “novu” Europu, a zapreke u tome trebala bi pomoći prevladati Inicijativa triju mora koju su potaknule Hrvatska na jugu i Poljska na sjeveru.

Cilj te inicijative koja obuhvaća 12 zemalja i 150 projekata u vrijednosti većoj od 45 milijarda eura jest jačati gospodrasku i političku suradnju, jačati koheziju Europske unije i cijelog europskog kontinenta, graditi moćan splet gospodarskih arterija, uključujući plinovode, željezničku, cestovnu i telekomunikacijsku mrežu, rekla je.

Pred brzo rastućim globalnim izazovima cijeli svijet je na prekretnici, rekla je Grabar-Kitarović i podsjetila na neke od velikih izazova kao što su stanje na Bliskom istoku i na Korejskom poluotoku. Zbog toga je Hrvatska predana “kolektivnoj obrani”, koja je temeljna zadaća NATO-a.

U 2018. hrvatski vojnici nastavit će sudjelovati u NATO-ovim misijama, primjerice u Poljskoj i Litvi, KFOR-u na Kosovu i u Afganistanu gdje će za deset posto povećati broj svojih vojnika. Hrvatska je za 9 posto povećala izdvajanje za obranu u 2017., a to povećanje kani nastaviti u 2018., te idućih godina, rekla je hrvatska predsjednica u govoru održanom u sklopu četverodnevnog posjeta SAD-u.

Predsjednica je u ponedjeljak u Bostonu posjetila i slavno istraživačko sveučilište MIT (Massachusetts Institute of Technology) gdje je hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića odlikovala Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

Kolinda Grabar-Kitarović danas se u New Yorku sastaje se s glavnim tajnikom UN-a Antonijem Guterresom, te odvojeno s istaknutim ženama na dužnostima u toj organizaciji.

U srijedu će sudjelovati na tematskoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haškog suda. (Hina)

Predsjednica se sastaje s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Uvjeren sam da će Stepinac biti proglašen svetim

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su kanonizacija i populizam i javno zdravstvo, a gosti komentatori Aleksandar Musić, Marijana Bijelić, Nino Raspudić i Petar Tomev Mitrikeski.

Emisija je počela s temom proglašavanja blaženog Stepinca svetim te je navedeno da kanonizacija može biti dugotrajan postupak.

Raspudić se zahvalio patrijarhu Irineju i SPC-u što su pokušali zaustaviti kanonizaciju, jer je sad potaknut još veći interes za blaženog Stepinca, koji je “fascinantna osoba i treba se više saznati o njegovom liku i djelu”.

“Stepinac razvaljuje ideologije – nacizma i prororčki naglašava da država mora biti izgrađena na Božjim zakonima. Reagira na zločine i već 14. svibnja na zložin nad Srbima u Glini piše prosvjedno pismo.”, navodi Raspudić.

U trenutku kad odbija da se hrvatska crkva odvoji od Vatikana, postaje loš za vlast. “Može biti duhovni uzor i danas.”

Raspudić navodi da je Stepinac sudjelovao u Prvom svjetskom ratu te govorio o poziciji Hrvata u prvoj Jugoslaviji.

Druga tema odnosi se na kontroverzne populističke izjave ministrice zdravstva u Norveškoj koja javno potiče na poroke. Naime, Sylvi Listhaug našla se na udaru kritika tek tjedan dana nakon što je postala ministrica zdravstva Norveške.

(HRT/narod.hr)

Nino Raspudić: Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Petanjek na Bleiburgu: Hrvatski narod ima prvo očuvati sjećanje na svoju prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Krčki biskup Ivica Petanjek poručio je u subotu, u propovijedi tijekom 74. komemoracije Bleiburške tragedije, da hrvatski narod ima pravo i da treba očuvati sjećanje na svoju prošlost i odati počast svim žrtvama te se usprotivio svima koji mu osporavaju to pravo.

Premda je zbog ustezanje dozvole Biskupije iz Klagenfurta za skup u Bleiburgu misu formalno vodio ravnatelj Hrvatskog caritasa i Hrvatske katoličke mreže Fabijan Svalina, krčki biskup je održao propovijed i u nekoliko je navrata tijekom propovijedi pobrao pljesak okupljenih.

Petanjek je u propovijedi kazao da je “naš narod poratnu sudbinu vezao uz križni put Isusa Krista“ i da slavljenjem euharistije za sve stradalnike naroda, njihovu žrtvu poistovjećujemo s Isusovom žrtvom, te da se ne smije dozvoliti da “njihova žrtva bude izbrisana iz sjećanja našeg naroda”.

Narodu se ne može oduzeti pamćenje

“Ovaj događaj je pokazatelj da se narodu ne može oduzeti pamćenje”, kazao je Petanjek i pozvao sve do kojih dopire njegov glas da pokušaju shvatiti da ne mogu uništiti ovakva okupljanja.

“Nama naše bake i roditelji, nisu prenijeli mržnju, nego uspomenu u svjetlu kršćanske vjere. Nismo danas ovdje jer nekoga mrzimo nego jer svoje volimo”, rekao je Petanjek iza čijih se riječi čuo pljesak okupljenih.

Upozorio je da samo prividno živimo u ujedinjenoj Europi i da su granice velike, da su sve snage uprte da se pokaže samo jedno mišljenje na ove događaje.

Omogućili su inima, koji su sva ova desetljeća upirali sve svoje snage da u našem narodu ugase pamćenje na prošle događaje, da ponovno podignu svoje glave i pokažu koliko je još uvijek velika tama u njihovim srcima, kazao je.

“Mi danas na ovom mjestu, na prvoj postaji narodnog Križnog puta, moramo zavapiti Gospodinu da se maknu granice među nama, našim narodima, pa i u crkvi Kristovoj. Vjerujem da ima dovoljno razboritih koji će prepoznati istinu pa da ta istina dođe iz Europe ili preko oceana. Od drugih tražimo da nam sude, da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću. Dokad ćemo se mi Hrvati parničiti među sobom? Dokad će nam drugi suditi i govoriti što je istina?, upitao se.

Petanjek je izrazio uvjerenje da u hrvatskom narodu ima još toliko mudrih i razboritih koji su spremni otvoriti svoje srce i um Istini i povjerovati joj, ne čekajući da ta istina dođe iz Europe ili preko Oceana. Zašto se kroz cijelu povijest ponižavamo i od drugih očekujemo i tražimo da nas sude i da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću, upitao je?

Zamolimo Oca nebeskoga da nam u ime Isusovo otvori srce i um da upoznamo istinu, jer će nas istina osloboditi, poručio je Petanjek u svojoj propovijedi u Bleiburgu.

Na komemoraciji koja je okupila sličan broj sudionika kao lani, vladale su stroge mjere nadzora, koje, prema policiji koja je priopćila na samom mjestu događaja, nisu prekršene.

Policija je događaj povremeno nadzirala i iz helikoptera, iz daljega, kako ne bi zvučno remetila komemoraciju.

 Predstavnici hrvatskih vlasti bez izjava 

Predstavnici hrvatskih vlasti nisu željeli davati izjave, ali su novinari iznudili po jednu kratku rečenicu od izaslanika predsjednika Vlade, ministra uprave Lovre Kušćevića, koji je rekao da je na Bleiburgu zbog komemoracije žrtava, i ministra branitelja Tome Medveda, koji je kazao da je zadovoljan činjenicom da sve je prošlo u redu.

U ime pokrovitelja, Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednika Sabora bio je zastupnik i predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Ante Sanader, dok je u ime predsjednice Republike bila nazočna predstojnica ureda Anamarija Kirinić.

(Hina)

 

Nije Bleiburg samo livada natopljena hrvatskom krvlju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari