Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Finska je zemlja partner i računamo na intenzivniju suradnju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice RH

Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a, a dvije zemlje mogle bi surađivati i oko zaštite Arktičkog prostora, izjavila je u utorak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s finskim kolegom u Zagrebu.

“Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za novinare istaknuvši da dvije države mogu puno učiniti u međunarodnoj suradnji, posebice u okviru EU-a.

S njom se složio finski predsjednik Sauli Niinisto koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Ovo je njegov prvi posjet inozemstvu u novom mandatu. Krajem siječnja dobio je drugi mandat u prvom krugu predsjedničkih izbora kao neovisni kandidat.

Početkom 2020. godine RH preuzima od Finske predsjedanje EU-om i “želimo graditi program koji će imati svoj kontinuitet, koji će snažiti EU, snažiti europske vrijednosti”, kazala je predsjednica. Taj će se program, kako je nastavila, posebno koncentrirati na mlade, zapošljavanje, rast EU-a, rast njene globalne uloge te povezanosti europskog prostora.

Najavila je da će daljnje proširenje EU-a biti važan dio programa hrvatskog predsjedanja i izrazila je zadovoljstvo zbog toga što i Finska podržava taj proces.

“Finska je uvijek podržavala proširenje EU-a, ali je naravno potrebno ispuniti kriterije”, rekao je Niinisto. Finska smatra da je uloga Hrvatske u JI Europi pozitivan model za druge zemlje.

Govoreći o mogućim područjima daljnjeg jačanja suradnje, Grabar-Kitarović navela je Inicijativu triju mora na koju se može nastaviti i baltička inicijativa i projekti između Finske i skandinavskih država i baltičkih država.

Također je spomenula nastavak suradnje na twinning projektima.

“Držim da je sazrijelo vrijeme da Hrvatska i Finska zajedno djeluju, posebno na prostoru JI Europe, u twinning projektima koji će osigurati naše iskustvo kako bi se pomoglo našim susjednim državama u snaženju njihovih državnih administracija, prilagodbi svim kriterijima i provedbi svih reformi koje su neophodne za članstvo u EU-u”, naglasila je dodajući da su zajednički projekti s trećim državama, posebice s BiH i Crnom Gorom, iznimno važni.

“Bit će nam jako drago nastaviti twinning projekte s vama na Balkanu”, kazao je Niinisto.

Predsjednica je istaknula i jačanje suradnje na području obrazovanja i znanosti.

“Ono iskustvo za koje držim da je Hrvatskoj iznimno korisno je kurikularna reforma, to je modernizacija hrvatskog obrazovnog sustava u cijelosti. Od vrlo rane predškolske dobi preko osnovne i srednje škole do visokoškolskog obrazovanja gdje se stvara cjelovita osoba i gdje se uz akademski program stavlja naglasak i na socijalne i društvene vještine, kreativno razmišljanje i na snalaženje u modernom svijetu”, kazala je dodajući da se školstvo mora prilagođavati modernom tržištu rada.

Finska je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, a svoju prvu kurikularnu reformu provela je prije četiri desetljeća.

Grabar-Kitarović smatra da je vrijeme da se Hrvatska uključi u još jedan vid suradnje u kojemu dosad nije sudjelovala, a to je Arktičko vijeće.

Arktik postaje sve zanimljiviji, nažalost i zbog klimatskih promjena, i suradnja Hrvatske s Finskom i drugim državama morala bi i trebala bi biti upravo u smjeru zaštite Arktičkog prostora, ekološke i svake druge, smatra predsjednica. “Mislim da u tom smislu naši znanstvenici, naši instituti mogu jako puno pridonijeti i da se tu može iskoristiti ono iskustvo koje imamo u istraživanju Jadrana”, rekla je.

Niinisto je izrazio zadovoljstvo zbog interesa Hrvatske za Arktičko vijeće. “Stanje okoliša na Arktiku je ključno iz globalne perspektive. Arktik je globalno pitanje i pozdravljam vaš interes i ponudu za suradnjom i u tom području”.

Što se tiče gospodarskih odnosa, predsjednici su se složili da bi oni mogli i morali biti bolji, kako u trgovinskoj razmjeni tako i u ulaganjima posebice u području IT tehnologija.

“Hrvatska je u Finskoj dobro poznata, ne samo po nogometu i zbog ljepote zemlje nego zbog finskih turista”, kazao je Niinisto.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dr. don Tonči Matulić: Sukob između vjere i znanosti je iskonstruiran

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HU Benedikt

Četvrti dan VIDIK festa u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu 19. travnja održana je vrlo zanimljiva tribina „Odnos znanosti i vjere“.

Potvrda pomno odabrane teme večeri je dolazak mnogobrojne publike u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa.

Predsjednik HUB-a dr. Vide Popović otvorio je tribinu zahvalivši na pažnji svima u dvorani i predstavivši uz riječi pohvale protagoniste večeri, prof. dr. sc. don Tonća Matulića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivicu Grkovića znanstvenika i profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu te voditeljicu programa večeri Silvanu Dragun, članicu Upravnog vijeća HUB-a, piše HU Benedikt

Zašto smo odabrali baš ovu temu, pitala je voditeljica programa i kazala da bez dijaloga s akademskom zajednicom naši vidici se u bitnom sužavaju i ma koliko naš aktivizam bio opravdan on može biti izmanipuliran i promašen.

Zatim je istaknula da je kršćanstvo vjera logosa i podsjetivši na riječi sv. Augustina koji je kazao: ”Vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao”. Je li religija opijum za narod i u kakvom su odnosu vjera i znanost danas, bilo je prvo pitanje upućeno gostima.

Prof. dr. don Tonči Matulić se osvrnuo na učenje Crkve o odnosu vjere i znanosti i u svom izlaganju istaknuo da je taj odnos u novije vijeme opterećen novim izazovima. „Crkvu danas neki krugovi predstavljaju kao neprijateljicu napretka i neprijateljicu znanosti. Floskula da Crkva živi u mračnom srednjem vijeku dolazi iz neprijateljskih odnosa prema Crkvi o nespojivosti teologije i znanosti.

U vezi načina na koji spoznajemo stvarnost protivnici vjeruju u dogmu napretka bez granica i neograničenog ljudskog razuma. Ovakvo dogmatsko mišljenje je izgradio neprijateljski odnos znanosti i Crkve, koja je bila na udaru silnih kritika.

Za Crkvu u temeljnom odnosu prema znanosti nema sukoba, vlada harmonija jer postoji jedna istina, a svi putovi spoznaje vode prema konačnoj Istini. To je konvergencijski model jer znanost i vjera upućuju na komplementarnost i zaslužuju da se upoznaju i da imaju partnerski dijalog . I veliki Einstein potvrđuje da znanost bez religije šepa, a religija bez znanosti je slijepa“.

Prof.dr. Ivica Grković koji kao medicinar, anatomičar, vjernik i katolik, nije imao dvojbe, za njega je vjera odrednica čovjekovog životnog puta, njegova odgoja, ponašanja, odnosa s kolegama, čak i odnosa prema znanosti. „Nema sukoba između znanosti i vjere već vjere i nevjere. Trebamo se odrediti u sebi , što smo i što nam je najvažnije. Kao vjernik i katolik sve usklađujem s ovim određenjem i nastojim tako probleme rješavati“. Voditeljica se podsjetila nekih velikih znanstvenika koji su bili vjernici: Newton, Ruđer Bošković, otac genetike Gregor Mendel, Max Planck, Heisenberg i dr. Zatim je ukazala na važnost razgraničenja vjere od praznovjerja i znanosti od pseudoznanosti.

Na pitanje u kakvoj su korelaciji vjera i praznovjerje don Tonči Matulić je istaknuo da znanost pomaže vjeri da se čisti od praznovjerja. „Kongregacija za nauk vjere je 22. veljače 2018. objavila je dokument koji započinje riječima “Bogu se svidjelo“, a koji ukazuje na pojavu dvije stare hereze.

U pobudnici pape Franje „Veselite se i radujte se“ u 3. poglavlju upućuje poziv na svetost svih vjernika govori o neognosticizmu i neopelagijanizmu. To nije problem samo izvan Crkve, nego se te hereze mogu pojaviti i u samoj Crkvi. S jedne strane da mi pomoću razuma možemo prodrijeti u najdublje tajne vjere. To je, rekao bih, industrija praznovjerja, a tu spadaju tehnike mentalnog, fizičkog zdravlja.

Taj je element praznovjerja danas postao izuzetno raširen. To je religija za vlastite potrebe, po vlastitom ukusu. Drugi tip praznovjerja je neopelagijanizam, kada mi mislimo da možemo bez pomoći Božje milosti doći do otkupljenja.

Gnosticizam racionalnog tipa predstavlja industriju praznovjerja , vjera za vlastite potrebe po vlastitom ukusu.

Opasnost hereze neopelagijanizma na krilima optimizma zavaramo se da nam ne treba Bog. Svjetlo vjere nam pomaže u svladvanju praznovjerja. Kršćanstvo je vjera logosa, a ne mitosa. Kršćanstvo nije bila konkurencija drugim religijama, nego se od samog početka tražio dijalog s filozofijom. Znamo da je u otačkom dobu došlo do sinteze kršćanske vjere i grčke misli. „Crkva je bila metla za praznovjerje u susretu s poganskim mentalitetom“, zaključio je svoje izlaganje don Tonči Matulić.

Dr. Ivica Grković je skrenuo pažnju na odnos znanosti i pseudoznanosti. Izrazio je ponos na Centar za medicinu koja se temelji na dokazima, osnovan u Splitu prije 20 godina. „Što je bilo prije? Znanja ranijih generacija su se prenosila i bila podložna pogreškama.

Problem pseudostruke u medicini je veliki problem. Postoje nebulozne konstrukcije pristupa liječenju. Ljudi čak iz struke promoviraju tehnike pseudomedicine koje se čak uopće ne baziraju na znanstveno utemeljim činjenicama“.

Na pitanje koje se odnosilo na izazove postmodernog društva koji se predstavljaju u iskrivljenoj slici svijeta i čovjeka,a očituju u fenomenu antropološkog i znanstvenog redukcionizma, don Matulić je naglasio da je danas prevladava prosvijećeni i katkada apsolutni subjektivizam. „Svaki čovjek je posebni Božji zahvat u svojem nastajanju.

Svaki čovjek je obdaren vlastitim imunološkim sustavom, subjektivno individualne veličine. Jedinstvenost ljudskog bića upotpunjuje biološka jedinstvenost. Svaki čovjek je stvoren na sliku Božju na jedinstven način.

Nema sumnje da je naša subjektivnost važna, ali se u postmodernom dobu dijelimo onako kako to naša spoznaja nalaže, budući da smo odustali od objektivne istine. U tom apsolutnom prosvijećenom subjetkivizmu promovira se ideja da je sve slobodno i sve dopušteno“.

U tom kontekstu se referirao na Istanbulsku konvenciju i dodao: „Tu smo podijeljeni, ali upravo prema spoznaji dobra i zla. Nestaje binarno shvaćanje spola u skladu s postmodernim apsolutnim subjektivizmom, a to vidimo u četvrtoj i petoj generaciji ljudskih prava. Bojim se da smo zakoračili u vrli novi svijet’. Hoćemo li graditi takav ustanopravni poredak, ne znam, ali bojim se da će nam se to razbiti jednog dana o glavu. Nadam se da ćemo se jednog dana oduprijeti takvim izazovima i zastranjenjima“.

Na pitanje kamo ide znanostveno-tehnički razvoj i koje nam izazove nosi biotehnološko stoljeće prof. Ivica Grković je istaknuo da su oni na Medicinskom fakultetu prije par godina imali prilike ugostiti jednog nobelovca koji se osvrnuo na naš kurikulum.

Pitao je dekana da li se studenti pripremaju za buduće tehnološke izazove. Vi već sada možete dobiti jako puno informacija o svom molekularnom ustroju, a taj ustroj onda i predodređuje što će se s vašim organizmom događati u životu, koji su vam rizici oboljevanja i dr.

Hoćemo li prije ženidbenog saveza razmijeniti infomacije o svojim proteomima da vidimo što će nam se događati s djecom? To su konkretni problemi galopirajućeg napretka tehnologije s kojom se još nismo naučili nositi.

Ta tehnologija i razvitak nosi sa sobom sintagmu da sve što je tehnički i tehnološki moguće mora biti i etički prihvatljivo. „Mislim da moramo staviti kočnice na taj način razmišljanja“, zaključio je dr. Grković, nakon čega su uslijedila pitanja iz publike.

Margita Vučetić/Ivica Luetić/hu-benedikt.hr

Foto: HU Benedikt

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Aleksandar Vulin proglašen personom non grata u Hrvatskoj! MVEP: ‘Nije dobrodošao u RH do daljnjega’

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski ministar Aleksandar Vulin proglašen je personom non grata u Hrvatskoj. Po neslužbenim, ali dobro upućenim izvorima, Republika Hrvatska će tijekom večeri poslati službenu obavijest Republici Srbiji, javlja Dnevnik.hr.

Vulin će tako u nedjelju biti vraćen s granice pokuša li ući u Hrvatsku. Neposredan povod bila je Vulinova izjava u kojoj je između ostalog spominjao i “vrhovnog komandanta Vučića”.

“Na taj dan kada to čini hrvatska Vlada neće biti nijednog Srbina, ni jednog Jevreja, ni jednog Roma. Zato što sva srpska, jevrejska i romska udruženja protestuju zbog politike povratka, nekažnjenog povratka ustaštva u Hrvatsku”, kazao je Vulin.

Tijekom večeri stiglo je i službeno priopćenje MVEP-a: “Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske danas je notom koja je upućena Veleposlanstvu Republike Srbije u Zagrebu osudilo današnju izjavu ministra obrane Republike Srbije Aleksandra Vulina u kojoj tvrdi da o njegovom dolasku u Republiku Hrvatsku ‘… može odlučiti vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu da odluče hrvatski ministri’.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u noti podsjetilo da je Republika Hrvatska suverena država, članica Europske unije i NATO-a, u kojoj o ulasku stranaca odlučuju isključivo nadležne hrvatske institucije, u skladu s hrvatskim zakonima.

Spominjanje vrhovnog zapovjednika Vojske Republike Srbije Aleksandra Vučića, kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Republiku Hrvatsku je neprimjeren i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske.

Nakon sramotnog izgreda koji se 18. travnja 2018. godine dogodio u Narodnoj skupštini Republike Srbije prilikom službenog posjeta predsjednika Hrvatskog sabora, ova izjava ministra obrane Republike Srbije Aleksandra Vulina predstavlja dodatnu provokaciju koja sigurno ne pridonosi razvoju dobrosusjedskih odnosa i punog međusobnog uvažavanja.

Zbog gore citirane izjave ministar obrane Republike Srbije Aleksandar Vulin do daljnjega nije dobrodošao u Republiku Hrvatsku“.

Vulin je, podsjetimo, bio pozvan na komemoraciju u Jasenovac kao gost Srpske pravoslavne crkve. Kazao je, međutim, kako neće doći u Jasenovac, nego će otići u obližnju Mlaku.

Podsjetimo, Aleksandar Vulin već je nekoliko navrata imao kontroverzne istupe vezane uz Hrvatsku pa je tako primjerice uoči posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu kazao kako mu preporučuje da ne putuje u Hrvatsku jer tamo “nema sugovornika” za svoju “politiku mira”.

Potom je Vulin ocijenio da su prosvjedi u Hrvatskoj, koji se pripremaju u povodu posjeta srbijanskog predsjednika, “besmisleni i bezrazložni” i rekao kako je “mržnja koja ga tamo dočekuje zaista crna mrlja na obrazu Hrvatske”.

Vulin je također ocijenio kako ustaštvo i ustaše nikad nisu izišli iz politike i javnog života Hrvatske te da očekuje da će srbijanskog predsjednika tijekom posjeta Zagrebu ustaše dočekati na trgovima i pokušavati doći do njega.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati