Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Finska je zemlja partner i računamo na intenzivniju suradnju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice RH

Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a, a dvije zemlje mogle bi surađivati i oko zaštite Arktičkog prostora, izjavila je u utorak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s finskim kolegom u Zagrebu.

“Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za novinare istaknuvši da dvije države mogu puno učiniti u međunarodnoj suradnji, posebice u okviru EU-a.

S njom se složio finski predsjednik Sauli Niinisto koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Ovo je njegov prvi posjet inozemstvu u novom mandatu. Krajem siječnja dobio je drugi mandat u prvom krugu predsjedničkih izbora kao neovisni kandidat.

Početkom 2020. godine RH preuzima od Finske predsjedanje EU-om i “želimo graditi program koji će imati svoj kontinuitet, koji će snažiti EU, snažiti europske vrijednosti”, kazala je predsjednica. Taj će se program, kako je nastavila, posebno koncentrirati na mlade, zapošljavanje, rast EU-a, rast njene globalne uloge te povezanosti europskog prostora.

Najavila je da će daljnje proširenje EU-a biti važan dio programa hrvatskog predsjedanja i izrazila je zadovoljstvo zbog toga što i Finska podržava taj proces.

“Finska je uvijek podržavala proširenje EU-a, ali je naravno potrebno ispuniti kriterije”, rekao je Niinisto. Finska smatra da je uloga Hrvatske u JI Europi pozitivan model za druge zemlje.

Govoreći o mogućim područjima daljnjeg jačanja suradnje, Grabar-Kitarović navela je Inicijativu triju mora na koju se može nastaviti i baltička inicijativa i projekti između Finske i skandinavskih država i baltičkih država.

Također je spomenula nastavak suradnje na twinning projektima.

“Držim da je sazrijelo vrijeme da Hrvatska i Finska zajedno djeluju, posebno na prostoru JI Europe, u twinning projektima koji će osigurati naše iskustvo kako bi se pomoglo našim susjednim državama u snaženju njihovih državnih administracija, prilagodbi svim kriterijima i provedbi svih reformi koje su neophodne za članstvo u EU-u”, naglasila je dodajući da su zajednički projekti s trećim državama, posebice s BiH i Crnom Gorom, iznimno važni.

“Bit će nam jako drago nastaviti twinning projekte s vama na Balkanu”, kazao je Niinisto.

Predsjednica je istaknula i jačanje suradnje na području obrazovanja i znanosti.

“Ono iskustvo za koje držim da je Hrvatskoj iznimno korisno je kurikularna reforma, to je modernizacija hrvatskog obrazovnog sustava u cijelosti. Od vrlo rane predškolske dobi preko osnovne i srednje škole do visokoškolskog obrazovanja gdje se stvara cjelovita osoba i gdje se uz akademski program stavlja naglasak i na socijalne i društvene vještine, kreativno razmišljanje i na snalaženje u modernom svijetu”, kazala je dodajući da se školstvo mora prilagođavati modernom tržištu rada.

Finska je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, a svoju prvu kurikularnu reformu provela je prije četiri desetljeća.

Grabar-Kitarović smatra da je vrijeme da se Hrvatska uključi u još jedan vid suradnje u kojemu dosad nije sudjelovala, a to je Arktičko vijeće.

Arktik postaje sve zanimljiviji, nažalost i zbog klimatskih promjena, i suradnja Hrvatske s Finskom i drugim državama morala bi i trebala bi biti upravo u smjeru zaštite Arktičkog prostora, ekološke i svake druge, smatra predsjednica. “Mislim da u tom smislu naši znanstvenici, naši instituti mogu jako puno pridonijeti i da se tu može iskoristiti ono iskustvo koje imamo u istraživanju Jadrana”, rekla je.

Niinisto je izrazio zadovoljstvo zbog interesa Hrvatske za Arktičko vijeće. “Stanje okoliša na Arktiku je ključno iz globalne perspektive. Arktik je globalno pitanje i pozdravljam vaš interes i ponudu za suradnjom i u tom području”.

Što se tiče gospodarskih odnosa, predsjednici su se složili da bi oni mogli i morali biti bolji, kako u trgovinskoj razmjeni tako i u ulaganjima posebice u području IT tehnologija.

“Hrvatska je u Finskoj dobro poznata, ne samo po nogometu i zbog ljepote zemlje nego zbog finskih turista”, kazao je Niinisto.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nikola Kajkić: Istina o smjeni i zataškavanju ratnih zločina! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Bujica objavila ekskluzivne dokumente! Sudski vještak potvrdio: Falsificirali su potpise Nikole Kajkića da bi ga lažno optužili i maknuli sa slučaja Ovčara!

SUSPENDIRAN JE ZATO ŠTO JE ZA OVČARU ISPITIVAO SDSS-ovog DOŽUPANA I PUPOVČEVOG MILJENIKA ĐORĐA ČURČIĆA!

“Božinovića sam zvao više od 10 puta, ali nije imao vremena za Vukovar,” rekao je Kajkić i dodao: “Ministar Medved bio je korektan, ali se Božinović ni njemu nije htio javiti! Nije mu se javio niti Cvitan, znali su da zove radi Ovčare…”

Kajkić je u studio donio orginalne dossiere hrvatskih logoraša iz Sremske Mitrovice, među njima i dossier oca Blage Zadre i Franje Šoljića – dossieri nisu zanimali naše službe, iako bi oni bili važan dokaz u tužbama i odštetnim zahtjevima protiv Srbije!

Bujica je objavila još jedan šokantan dokument Višeg suda u Beogradu, iz kojeg se vidi da je srpski tajkun Petar Matijević u Hrvatskoj kupio pokajnički status za Boru Latinovića, zvanog Krajišnik, jednog od najvećih zločinaca sa Ovčare!

Ravnatelju policije Milini i njegovu zamjeniku Čeliću na optužbe da “nije profesionalno radio svoj posao”, Kajkić je odgovorio da su “neozbiljni cirkusanti”.

Inače, Kajkić je suspendiran 19. srpnja jer je pred Dan pobjede planirao uhićenje više od 40 osoba srpske nacionalnosti sa šireg vukovarakog područja, zbog osnovanih sumnji o upletenosti u teške ratne zločine…

(OPŠIRNIJE USKORO…)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari