Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Finska je zemlja partner i računamo na intenzivniju suradnju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice RH

Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a, a dvije zemlje mogle bi surađivati i oko zaštite Arktičkog prostora, izjavila je u utorak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s finskim kolegom u Zagrebu.

“Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za novinare istaknuvši da dvije države mogu puno učiniti u međunarodnoj suradnji, posebice u okviru EU-a.

S njom se složio finski predsjednik Sauli Niinisto koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Ovo je njegov prvi posjet inozemstvu u novom mandatu. Krajem siječnja dobio je drugi mandat u prvom krugu predsjedničkih izbora kao neovisni kandidat.

Početkom 2020. godine RH preuzima od Finske predsjedanje EU-om i “želimo graditi program koji će imati svoj kontinuitet, koji će snažiti EU, snažiti europske vrijednosti”, kazala je predsjednica. Taj će se program, kako je nastavila, posebno koncentrirati na mlade, zapošljavanje, rast EU-a, rast njene globalne uloge te povezanosti europskog prostora.

Najavila je da će daljnje proširenje EU-a biti važan dio programa hrvatskog predsjedanja i izrazila je zadovoljstvo zbog toga što i Finska podržava taj proces.

“Finska je uvijek podržavala proširenje EU-a, ali je naravno potrebno ispuniti kriterije”, rekao je Niinisto. Finska smatra da je uloga Hrvatske u JI Europi pozitivan model za druge zemlje.

Govoreći o mogućim područjima daljnjeg jačanja suradnje, Grabar-Kitarović navela je Inicijativu triju mora na koju se može nastaviti i baltička inicijativa i projekti između Finske i skandinavskih država i baltičkih država.

Također je spomenula nastavak suradnje na twinning projektima.

“Držim da je sazrijelo vrijeme da Hrvatska i Finska zajedno djeluju, posebno na prostoru JI Europe, u twinning projektima koji će osigurati naše iskustvo kako bi se pomoglo našim susjednim državama u snaženju njihovih državnih administracija, prilagodbi svim kriterijima i provedbi svih reformi koje su neophodne za članstvo u EU-u”, naglasila je dodajući da su zajednički projekti s trećim državama, posebice s BiH i Crnom Gorom, iznimno važni.

“Bit će nam jako drago nastaviti twinning projekte s vama na Balkanu”, kazao je Niinisto.

Predsjednica je istaknula i jačanje suradnje na području obrazovanja i znanosti.

“Ono iskustvo za koje držim da je Hrvatskoj iznimno korisno je kurikularna reforma, to je modernizacija hrvatskog obrazovnog sustava u cijelosti. Od vrlo rane predškolske dobi preko osnovne i srednje škole do visokoškolskog obrazovanja gdje se stvara cjelovita osoba i gdje se uz akademski program stavlja naglasak i na socijalne i društvene vještine, kreativno razmišljanje i na snalaženje u modernom svijetu”, kazala je dodajući da se školstvo mora prilagođavati modernom tržištu rada.

Finska je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, a svoju prvu kurikularnu reformu provela je prije četiri desetljeća.

Grabar-Kitarović smatra da je vrijeme da se Hrvatska uključi u još jedan vid suradnje u kojemu dosad nije sudjelovala, a to je Arktičko vijeće.

Arktik postaje sve zanimljiviji, nažalost i zbog klimatskih promjena, i suradnja Hrvatske s Finskom i drugim državama morala bi i trebala bi biti upravo u smjeru zaštite Arktičkog prostora, ekološke i svake druge, smatra predsjednica. “Mislim da u tom smislu naši znanstvenici, naši instituti mogu jako puno pridonijeti i da se tu može iskoristiti ono iskustvo koje imamo u istraživanju Jadrana”, rekla je.

Niinisto je izrazio zadovoljstvo zbog interesa Hrvatske za Arktičko vijeće. “Stanje okoliša na Arktiku je ključno iz globalne perspektive. Arktik je globalno pitanje i pozdravljam vaš interes i ponudu za suradnjom i u tom području”.

Što se tiče gospodarskih odnosa, predsjednici su se složili da bi oni mogli i morali biti bolji, kako u trgovinskoj razmjeni tako i u ulaganjima posebice u području IT tehnologija.

“Hrvatska je u Finskoj dobro poznata, ne samo po nogometu i zbog ljepote zemlje nego zbog finskih turista”, kazao je Niinisto.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Djevojčica u plavom kaputiću – potresan simbola Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Slika djevojčice u plavom kaputiću, koja u suzama izlazi iz razorenoga grada 19. studenog 1991. jedan je od najpotresnijih simbola stradanja Vukovara.

Djevojčica je danas žena, koja neumorno i dalje dijeli svoju priču, odajući tako počast svim vukovarskim žrtvama.

Najtužnije oči na svijetu djevojčice u plavom kaputiću u koloni protjeranih Vukovaraca nitko ne zaboravlja. Danas je ona 33-godišnja žena i majka. Svoju djevojčicu s ponosom će ponovno voditi na Kolonu sjećanja, prenosi HRT

Željku Mitrović Jurić danas je ugostila Ekonomsko-turistička škola u Daruvaru.  Željka je iskreno ispričala svoj potresni put.

Danas s obitelji živi u Berku pokraj Vukovara, na mjestu logora u kojemu je ubijeno 56 ljudi. Svoju rijeku suza pretočila je u zbirku pjesama i posvetila je, kaže, svojim anđelima – hrvatskim braniteljima. Jedan je od njih njezin suprug.

Mladima je poručila da vole Hrvatsku. Baš kao i Tamara Rubčić iz vukovarskog Memorijalnog centra Domovinskog rata.

Ovakav sat povijesti mladi neće zaboraviti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Projekcije proračuna za 2020. i 2021. – Smanjuju se sredstva za mirovine pripadnicima HV-a a povećavaju sudionicima ‘NOB’-a?

Objavljeno

na

Objavio

Sjednica odbora za ratne veterane

Saborski Odbor za ratne veterane raspravljao je o prijedlogu državnog proračuna za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021.

Iako protiv prijedloga proračuna nije bio nijedan član Odbora, iznesene su projekcije prema kojima se smanjuju sredstva za mirovine pripadnicima Hrvatske vojske, a povećavaju sredstva sudionicima “Narodnooslobodilačke borbe” pa je HDZ-ov potpredsjednik Sabora Milijan Brkić zatražio objašnjenje.

 

NIKOLA KAJKIĆ: MA DOSTA JE VIŠE!!!! Pa koliko su ti ‘likovi iz NOB-a’ imali godina 1941-1945???

 

 

Mladen Pavković: Dokle će još partizanske mirovine biti nasljedne?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari