Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Finska je zemlja partner i računamo na intenzivniju suradnju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice RH

Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a, a dvije zemlje mogle bi surađivati i oko zaštite Arktičkog prostora, izjavila je u utorak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s finskim kolegom u Zagrebu.

“Hrvatska u Finskoj prepoznaje zemlju partnera i računa na intenzivniju suradnju unutar EU-a”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za novinare istaknuvši da dvije države mogu puno učiniti u međunarodnoj suradnji, posebice u okviru EU-a.

S njom se složio finski predsjednik Sauli Niinisto koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Ovo je njegov prvi posjet inozemstvu u novom mandatu. Krajem siječnja dobio je drugi mandat u prvom krugu predsjedničkih izbora kao neovisni kandidat.

Početkom 2020. godine RH preuzima od Finske predsjedanje EU-om i “želimo graditi program koji će imati svoj kontinuitet, koji će snažiti EU, snažiti europske vrijednosti”, kazala je predsjednica. Taj će se program, kako je nastavila, posebno koncentrirati na mlade, zapošljavanje, rast EU-a, rast njene globalne uloge te povezanosti europskog prostora.

Najavila je da će daljnje proširenje EU-a biti važan dio programa hrvatskog predsjedanja i izrazila je zadovoljstvo zbog toga što i Finska podržava taj proces.

“Finska je uvijek podržavala proširenje EU-a, ali je naravno potrebno ispuniti kriterije”, rekao je Niinisto. Finska smatra da je uloga Hrvatske u JI Europi pozitivan model za druge zemlje.

Govoreći o mogućim područjima daljnjeg jačanja suradnje, Grabar-Kitarović navela je Inicijativu triju mora na koju se može nastaviti i baltička inicijativa i projekti između Finske i skandinavskih država i baltičkih država.

Također je spomenula nastavak suradnje na twinning projektima.

“Držim da je sazrijelo vrijeme da Hrvatska i Finska zajedno djeluju, posebno na prostoru JI Europe, u twinning projektima koji će osigurati naše iskustvo kako bi se pomoglo našim susjednim državama u snaženju njihovih državnih administracija, prilagodbi svim kriterijima i provedbi svih reformi koje su neophodne za članstvo u EU-u”, naglasila je dodajući da su zajednički projekti s trećim državama, posebice s BiH i Crnom Gorom, iznimno važni.

“Bit će nam jako drago nastaviti twinning projekte s vama na Balkanu”, kazao je Niinisto.

Predsjednica je istaknula i jačanje suradnje na području obrazovanja i znanosti.

“Ono iskustvo za koje držim da je Hrvatskoj iznimno korisno je kurikularna reforma, to je modernizacija hrvatskog obrazovnog sustava u cijelosti. Od vrlo rane predškolske dobi preko osnovne i srednje škole do visokoškolskog obrazovanja gdje se stvara cjelovita osoba i gdje se uz akademski program stavlja naglasak i na socijalne i društvene vještine, kreativno razmišljanje i na snalaženje u modernom svijetu”, kazala je dodajući da se školstvo mora prilagođavati modernom tržištu rada.

Finska je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, a svoju prvu kurikularnu reformu provela je prije četiri desetljeća.

Grabar-Kitarović smatra da je vrijeme da se Hrvatska uključi u još jedan vid suradnje u kojemu dosad nije sudjelovala, a to je Arktičko vijeće.

Arktik postaje sve zanimljiviji, nažalost i zbog klimatskih promjena, i suradnja Hrvatske s Finskom i drugim državama morala bi i trebala bi biti upravo u smjeru zaštite Arktičkog prostora, ekološke i svake druge, smatra predsjednica. “Mislim da u tom smislu naši znanstvenici, naši instituti mogu jako puno pridonijeti i da se tu može iskoristiti ono iskustvo koje imamo u istraživanju Jadrana”, rekla je.

Niinisto je izrazio zadovoljstvo zbog interesa Hrvatske za Arktičko vijeće. “Stanje okoliša na Arktiku je ključno iz globalne perspektive. Arktik je globalno pitanje i pozdravljam vaš interes i ponudu za suradnjom i u tom području”.

Što se tiče gospodarskih odnosa, predsjednici su se složili da bi oni mogli i morali biti bolji, kako u trgovinskoj razmjeni tako i u ulaganjima posebice u području IT tehnologija.

“Hrvatska je u Finskoj dobro poznata, ne samo po nogometu i zbog ljepote zemlje nego zbog finskih turista”, kazao je Niinisto.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari