Pratite nas

Događaji

Predsjednica Grabar-Kitarović odlikovala 1. Hrvatski gardijski zbor za hrabrost i junaštvo

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je u četvrtak Redom kneza Domagoja Prvi hrvatski gardijski zbor – za iskazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu, naglasivši da je postrojba bila stremljenje izvrsnosti i isticanje hrvatskog vojničkog povijesnog nasljeđa, a nastavila je živjeti u Počasno-zaštitnoj bojni.

Izrazivši zahvalnost ovoj postrojbi Predsjednica je podsjetila da je tada zapovjednik 1. Hrvatskog gardijskog zbora ujedno obavljao i dužnost čelnika Stožera osiguranja Ureda za nacionalnu sigurnost, čime je zadaća Zbora još dodatno proširena i dodijeljena mu je odgovornost koordinatora svih mjera sigurnosti i zaštite državnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj.

Uz ovu zaštitnu ulogu, 1. Hrvatskom gardijskom zboru je povjerena i ona najvidljivija, iznimno značajna zadaća u ceremoniji i državnom protokolu.

Obavljajući tu zadaću postao je odrazom hrvatske vojničke izvrsnosti, ali i povijesnog vojnog nasljeđa koje je postalo sastavnim dijelom, dušom ove postrojbe, kako kroz povijesne odore pripadnika Počasne satnije, tako i pridruživanjem brojnih povijesnih vojnih postrojbi Zboru, rekla je hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH.

Zbor služio na ponos Oružanim snagama i Hrvatskoj i obavljao najzahtjevnije zadaće

Istaknula je kako dodjelom odlikovanja Reda kneza Domagoja odajemo dužnu počast tome razdoblju i ponovno potvrđujemo privrženost nasljeđu 1. Hrvatskog gardijskog zbora, koji dobiva svoje zasluženo mjesto u slavnoj vojnoj povijesti Hrvatske.

Zbor je tako zaista služio na ponos Oružanim snagama i Republici Hrvatskoj, dodala je.

Od osnivanja odlukom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 1994. godine, do ukidanja 2000. godine, Zbor je obavljao najzahtjevnije zadaće, uvijek i bez iznimke na najvišoj razini profesionalizma.

Stoga ovo odlikovanje prima i više nego zasluženo, kao odraz dubokog poštovanja i zahvalnosti koju država duguje 1. Hrvatskom gardijskom zboru, a koju i ja kao predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica oružanih snaga dijelim, naglasila je Grabar Kitarović.

Zbor raspušten 2000. i marginalizirana izvrsnost njegovih pripadnika

Nažalost, naglasila je predsjednica Republike, povijest 1. Hrvatskog gardijskog zbora je prekratko trajala i okončana je raspuštanjem ove postrojbe i kasnijim nepotrebnim i neopravdanim marginaliziranjem njezine uloge i izvrsnosti njezinih pripadnika.

Zadaće zaštite Predsjednika Republike i ceremonijalne dužnosti tada je preuzela Počasno-zaštitna bojna, koja ih i danas obavlja. Zaslugom pripadnika ove postrojbe, koji su nastavili časno i uzorno obnašati svoje dužnosti, duh Zbora – stremljenje izvrsnosti i isticanje hrvatskog vojničkog povijesnog nasljeđa – nastavio je živjeti u Počasno-zaštitnoj bojni, zaključila je.

Pripadnici Zbora bili uz predsjednika Tuđmana kada je Jugo vojska pripremala vojni udar

Bivši zapovjednik Zbora, umirovljeni general pukovnik Mile Ćuk zahvalio je predsjednici Republike na odličju, podsjetivši da je 1. travnja 1994. godine odlukom prvog hrvatskog predsjednika dr. Tuđmana osnovan 1. Hrvatski gardijski zbor u kojeg su ušle elitne postrojbe Oružanih snaga RH i policije.

Zbor su činili isključivo dragovoljci koji su bili vođeni domoljubljem i umrijeti za hrvatsku domovinu naglasio je general Ćuk, dodavši da su neki od njih bili uz prvog predsjednika dr. Tuđmana još 1990. kada ja na njega pokušan atentat te u siječnju 1991., kada je pripreman vojni udar od strane agresorske Jugoslavenske vojske (JNA).

Poručio je da je to doista bila Nacionalna garda popunjena s najboljim braniteljima te ponos Hrvatske vojske, te podsjetio na slogane zbora a to su – “Štit i dika” te “Zajedničkim snagama”.

General Ćuk: Nakon smrti dr. Tuđmana brutalni napadi i laži o 1. Hrvatskom gardijskom zboru

General Ćuk ocijenio je da se nakon smrti predsjednika dr. Tuđmana sve nevolje i zlo sručilo na njih, te podsjetio da su tada bili napisi u medijima kako ‘zapovjednik i njegov zbor neće priznati novu vlast’, a što je bila, kako ističe, “velika laž”.

Postali smo meta brutalnih napada i nepravde te trpili strašne laži koji su se nepovoljno odrazili na ovu postrojbu i na kraju, kazao je, general Ćuk, “tom lažnom kampanjom uništene su brojne vojne karijere pripadnika 1. Hrvatskog gardijskog zbora.

“Pokušaj da nas se izbriše iz sjećanja, da se izbjegava i spomen imena naše postrojbe i naše zasluge, iza nas su, a ovaj dan i ovaj događaj vjerujem to potvrđuju”, zaključio je general Ćuk prilikom dodjele odličja Reda kneza Domagoja 1. Hrvatskom gardijskom zboru za hrabrost i junaštvo u obrambenom Domovinskom ratu.

Prošli tjedan hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica OSRH Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je Prvi hrvatski gardijski zdrug i Specijalnu postrojbu Ministarstva obrane – bojnu “Zrinski“ za iskazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu te pripadnike Zdruga Marijana Bišćana i Marka Matasa za junački čin u Domovinskom ratu.

Foto: Ured Predsjednice

> Kolinda Grabar-Kitarović: Ime Josipa Jovića postalo je simbolom hrabrosti hrvatskih branitelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari