Pratite nas

Događaji

Predsjednica Grabar-Kitarović odlikovala 1. Hrvatski gardijski zbor za hrabrost i junaštvo

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je u četvrtak Redom kneza Domagoja Prvi hrvatski gardijski zbor – za iskazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu, naglasivši da je postrojba bila stremljenje izvrsnosti i isticanje hrvatskog vojničkog povijesnog nasljeđa, a nastavila je živjeti u Počasno-zaštitnoj bojni.

Izrazivši zahvalnost ovoj postrojbi Predsjednica je podsjetila da je tada zapovjednik 1. Hrvatskog gardijskog zbora ujedno obavljao i dužnost čelnika Stožera osiguranja Ureda za nacionalnu sigurnost, čime je zadaća Zbora još dodatno proširena i dodijeljena mu je odgovornost koordinatora svih mjera sigurnosti i zaštite državnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj.

Uz ovu zaštitnu ulogu, 1. Hrvatskom gardijskom zboru je povjerena i ona najvidljivija, iznimno značajna zadaća u ceremoniji i državnom protokolu.

Obavljajući tu zadaću postao je odrazom hrvatske vojničke izvrsnosti, ali i povijesnog vojnog nasljeđa koje je postalo sastavnim dijelom, dušom ove postrojbe, kako kroz povijesne odore pripadnika Počasne satnije, tako i pridruživanjem brojnih povijesnih vojnih postrojbi Zboru, rekla je hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH.

Zbor služio na ponos Oružanim snagama i Hrvatskoj i obavljao najzahtjevnije zadaće

Istaknula je kako dodjelom odlikovanja Reda kneza Domagoja odajemo dužnu počast tome razdoblju i ponovno potvrđujemo privrženost nasljeđu 1. Hrvatskog gardijskog zbora, koji dobiva svoje zasluženo mjesto u slavnoj vojnoj povijesti Hrvatske.

Zbor je tako zaista služio na ponos Oružanim snagama i Republici Hrvatskoj, dodala je.

Od osnivanja odlukom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 1994. godine, do ukidanja 2000. godine, Zbor je obavljao najzahtjevnije zadaće, uvijek i bez iznimke na najvišoj razini profesionalizma.

Stoga ovo odlikovanje prima i više nego zasluženo, kao odraz dubokog poštovanja i zahvalnosti koju država duguje 1. Hrvatskom gardijskom zboru, a koju i ja kao predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica oružanih snaga dijelim, naglasila je Grabar Kitarović.

Zbor raspušten 2000. i marginalizirana izvrsnost njegovih pripadnika

Nažalost, naglasila je predsjednica Republike, povijest 1. Hrvatskog gardijskog zbora je prekratko trajala i okončana je raspuštanjem ove postrojbe i kasnijim nepotrebnim i neopravdanim marginaliziranjem njezine uloge i izvrsnosti njezinih pripadnika.

Zadaće zaštite Predsjednika Republike i ceremonijalne dužnosti tada je preuzela Počasno-zaštitna bojna, koja ih i danas obavlja. Zaslugom pripadnika ove postrojbe, koji su nastavili časno i uzorno obnašati svoje dužnosti, duh Zbora – stremljenje izvrsnosti i isticanje hrvatskog vojničkog povijesnog nasljeđa – nastavio je živjeti u Počasno-zaštitnoj bojni, zaključila je.

Pripadnici Zbora bili uz predsjednika Tuđmana kada je Jugo vojska pripremala vojni udar

Bivši zapovjednik Zbora, umirovljeni general pukovnik Mile Ćuk zahvalio je predsjednici Republike na odličju, podsjetivši da je 1. travnja 1994. godine odlukom prvog hrvatskog predsjednika dr. Tuđmana osnovan 1. Hrvatski gardijski zbor u kojeg su ušle elitne postrojbe Oružanih snaga RH i policije.

Zbor su činili isključivo dragovoljci koji su bili vođeni domoljubljem i umrijeti za hrvatsku domovinu naglasio je general Ćuk, dodavši da su neki od njih bili uz prvog predsjednika dr. Tuđmana još 1990. kada ja na njega pokušan atentat te u siječnju 1991., kada je pripreman vojni udar od strane agresorske Jugoslavenske vojske (JNA).

Poručio je da je to doista bila Nacionalna garda popunjena s najboljim braniteljima te ponos Hrvatske vojske, te podsjetio na slogane zbora a to su – “Štit i dika” te “Zajedničkim snagama”.

General Ćuk: Nakon smrti dr. Tuđmana brutalni napadi i laži o 1. Hrvatskom gardijskom zboru

General Ćuk ocijenio je da se nakon smrti predsjednika dr. Tuđmana sve nevolje i zlo sručilo na njih, te podsjetio da su tada bili napisi u medijima kako ‘zapovjednik i njegov zbor neće priznati novu vlast’, a što je bila, kako ističe, “velika laž”.

Postali smo meta brutalnih napada i nepravde te trpili strašne laži koji su se nepovoljno odrazili na ovu postrojbu i na kraju, kazao je, general Ćuk, “tom lažnom kampanjom uništene su brojne vojne karijere pripadnika 1. Hrvatskog gardijskog zbora.

“Pokušaj da nas se izbriše iz sjećanja, da se izbjegava i spomen imena naše postrojbe i naše zasluge, iza nas su, a ovaj dan i ovaj događaj vjerujem to potvrđuju”, zaključio je general Ćuk prilikom dodjele odličja Reda kneza Domagoja 1. Hrvatskom gardijskom zboru za hrabrost i junaštvo u obrambenom Domovinskom ratu.

Prošli tjedan hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica OSRH Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je Prvi hrvatski gardijski zdrug i Specijalnu postrojbu Ministarstva obrane – bojnu “Zrinski“ za iskazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu te pripadnike Zdruga Marijana Bišćana i Marka Matasa za junački čin u Domovinskom ratu.

Foto: Ured Predsjednice

> Kolinda Grabar-Kitarović: Ime Josipa Jovića postalo je simbolom hrabrosti hrvatskih branitelja

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obljetnica akcije “Širinci 92”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Širincima, 18 kilometara zapadno od Nove Gradiške, u srijedu je održana komemoracija u spomen na 17 poginulih branitelja i vojnu akciju “Širinci 92”, koja je bila dio vojne operacije “Orkan” kojom je od listopada 1991. do početka 1992. oslobođen dio okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Tom akcijom omogućena je i uspostava kraće prometne veze između Slavonije i ostatka Hrvatske.

U ime Ministarstva obrane zapovjednik kopnenih snaga Hrvatske vojske (HKOV) general Siniša Jurković, koji je i sam bio sudionik ratnih akcija na novogradiškom području, rekao je da je operacija “Orkan” bila vrlo uspješna i pokazala da je Hrvatska vojska stasala u ozbiljnu oružanu snagu.

Tijekom operacije “Orkan” Hrvatska vojska oslobodila je 21 uporište, rekao je Jurković, dodajući kako su se borili i “sanjali jednu bolju i pravedniju Hrvatsku”.

Umirovljeni pukovnik Adam Tomičić, prisjećajući se vremena prije 26 godina, pozvao je da “prestane otuđenje hrvatske države” i da se za Hrvatsku bori Vlada kao što su se i oni borili. Pozvao je vlast da se posebno zauzme za “stvaranje uvjeta koji će zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske”.

“Tko zna što nas u budućnosti čeka, sve nas je manje i sve smo stariji”, istaknuo je Tomičić.

“Akcija ‘Širinci 92’ bila je posljednja vojna akcija na slavonskom ratištu uoči Sarajevskog primirja koje je na snagu stupilo 3. siječnja u 18 sati. Unatoč primirju, provokacije na novogradiškom ratištu nisu prestajale, a u nekima od njih poginuo je dio branitelja kojima je danas odana počast”, podsjetio je umirovljeni bojnik, sudionik akcije “Širinci 92” Marko Derežanin.

Okupirani teritorij zapadnog dijela Slavonije potpuno je oslobođen u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak” 1995. godine.

Obilježavanje 26. godišnjice vojne akcije “Širinci 92” organizirali su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune”, ogranak iz Nove Gradiške, Odbor za obilježavanje datuma iz Domovinskog rata novogradiškoga kraja i Općina Rešetari.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari