Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Biskupi odlučili da se spomen na žrtvu Vukovara obilježi zvonjavom zvona na svim crkvama u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski biskupi odlučili su da u spomen na žrtvu Vukovara u nedjelju, 18. studenoga u 18 sati i 11 minuta zazvone zvona na svim crkvama u Hrvatskoj.

Hrvatski biskupi, okupljeni u Rimu na pohodu “ad limina apostolorum”, pozvali su vjernike na molitvu za sve žrtve Domovinskog rata, priopćio je Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije.

Biskupi su odlučili da se ovogodišnji spomen na žrtvu Vukovara i druge žrtve obilježi zvonjavom zvona na svim crkvama u Hrvatskoj u nedjelju, 18. studenoga u 18 sati i 11 minuta.

Vukovar će u nedjelju biti mjesto okupljanja u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2018. pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”.

(Hina)

 

MEMENTO

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Marija Pejčinović Burić predstavila izvješće o Marakeškoj deklaraciji

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Marakeška deklaracija daje suvereno pravo svakoj državi da odredi svoju nacionalnu migracijsku politiku, zaštiti svoje granice i odluči koga će pustiti u svoju zemlju te jasno razlikuje zakonite i nezakonite migracije, rekla je u petak potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova na sjednici vlade.

Marija Pejčinović Burić predstavila je na sjednici vlade izvješće o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.

Kazala je kako je Hrvatska pregovore o tekstu tog dokumenta na diplomatskoj razini vodila zajedno s 26 država članica EU-a te istaknula da je svim članicama Unije bilo jako važno da u dokument budu uključena određena temeljna načela što je u konačnici i učinjeno.

“Globalni kompakt nije međunarodni sporazum i nije pravno obvezujući dokument te se sukladno tome ne potpisuje. To je katalog mjera koji potiče suradnju država po pitanjima regularnih migracija”, još je jednom naglasila šefica hrvatske diplomacije.

“Države suvereno odlučuju koje će mjere primijeniti i to sukladno nacionalnom zakonodavstvu i već postojećim međunarodno-pravnim obvezama. Svaka država i dalje suvereno odlučuje o nacionalnoj politici prema migracijama i boravku stranaca na svom državnom području i odnosi se isključivo regularne migracije”, kazala je.

Ne otvaraju se vrata novim migrantima

Dodala je da će se konferencija u Marakešu održati 10. i 11. prosinca na ministarskoj razini i pozdravila odluku da Hrvatsku predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Božinović je rekao da nijedna država ne može sama riješiti niti sama rješavati problem migracija jer je riječ o globalnom problemu koji se ne može ignorirati.

“Ovaj dokument ne otvara vrata novim migrantima”, istaknuo je dodavši da svaki pokušaj na međunarodnoj razini da se pritisak migracija ublaži zaslužuje pažnju.

“Migracije se ne mogu rješavati na bilo čijim granicama, one se mogu riješiti, bolje rečeno ublažiti, jedino suradnjom između država i otklanjanjem uzroka na njihovom izvorištu a o tome također Kompakt govori.”

Vlada je primila na znanje izvješće ministrice Pejčinović Burić i uputit će ga na znanje u Hrvatski sabor zajedno s prijevodom Globalnog kompakta.

(Hina)

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari