Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica: Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice RH

Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okruženje, rekla je u srijedu u Sofiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Bugarskoj.

“Hrvatska i Bugarska su prošle sličnu, barem nedavnu povijest, kad je riječ o tranziciji iz sustava koji je bio nedemokratski u onaj demokratski, te iz centralno planiranog u tržišno gospodarstvo”, rekla je predsjednica.

Dvije države se i “suočavaju sa sličnim izazovima u današnjem postrecesijskom razdoblju kad bismo željeli ostvariti što je moguće veći rast gospodarstva u svojim domovinama i kako bismo prije svega sačuvali svoje ljude”, rekla je predsjednica dodajući da su ti problemi prvenstveno depopulacija i odlazak ljudi, pogotovo mladih.

“Na nama je da stvorimo takve uvjete da nam mladi ljudi ostaju i da se vraćaju u domovine, da dobiju dobro plaćene poslove i da životni uvjeti budu među najprosperitetnijima u svijetu”.

Predsjednica je u srijedu boravila u službenom jednodnevnom posjetu Bugarskoj gdje se susrela s predsjednikom Rumenom Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Cvetom Karajančevom. U poslijepodnevnim satima se u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Sofiji susrela s predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom svog prošlog posjeta toj zemlji 2016.

U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska etnička skupina koja podrijetlo uglavnom vuče od janjevačkih Hrvata s Kosova. Prema raspoloživim informacijama u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskog podrijetla, a neki podaci govore o između nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured predsjednice.

U posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija Hrvata u toj državi zbog zaposlenja, školovanja i sklapanja braka, a hrvatsko veleposlanstvo ima popis od oko trideset takvih osoba.

Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine jer Sofija zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, što je posljedica povijesnih okolnosti vezanih za tursku manjinu.

S druge strane, u Hrvatskoj je popisano 350 pripadnika bugarske nacionalne manjine koji imaju i svog predstavnika u Saboru.

“Iznimno bitan dio svakog mojeg posjeta inozemstvu jest i susret s hrvatskom zajednicom, pa mi je drago da se susrećem s vama Hrvaticama i Hrvatima i svim našim prijateljima ovdje u Bugarskoj”, poručila je Grabar-Kitarović okupljenim pripadnicima hrvatske manjine.

Jedan od bugarskih dužnosnika s kojima se predsjednica sastala u srijedu “rekao je kako bi Hrvatska i Bugarska, da su u nekom drugom zemljopisnom području, vjerojatno pripadale među najrazvijenije države svijeta”, otkrila je Grabar-Kitarović.

“Njegovo je mišljenje bilo da nas naše geografsko okruženje zbog nestabilnosti pomalo vuče i utječe na gospodarstvo”, kazala je.

“No kako čovjek ne može birati vlastitu obitelj, tako ne može birati ni okruženje u kojem je država izrasla, dakle na nama je da mijenjamo ne samo sebe nego i svoju okolinu”.

Treba stvoriti uvjete “za nova ulaganja i pravnu sigurnost i odsutstvo korupcije, za transparentnost, efikasnost i rješavanje mentaliteta koji smo naslijedili kako bi doista zajedno kročili u neku bolju budućnost za sve naše države”, a najbolji most razumijevanja jesu upravo manjinske zajednice, poručila je predsjednica.

Hrvatska i Bugarska za područje jugoistoka Europe “mogu doista učiniti puno više nego što bi se možda očekivalo od država naše geografske veličine i po broju stanovnika”, zaključila je Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija: Ljevica spremna razgovarati sa Šarcem o koaliciji

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska Ljevica (L), stranka koja je izborima 3. lipnja osvojila 9 mjesta u parlamentu i tako se skoro izjednačila sa Socijaldemokratima (SD) Dejana Židana kao klasičnom strankom ljevice, izrazila je spremnost na razgovore o koaliciji koju bi vodio Marjan Šarec.

“Spremni smo na razgovore i eventualne koalicijske pregovore sa Šarcem, a njegov službeni poziv očekujemo početkom idućeg tjedna”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik te stranke Luka Mesec.

Pregovori Šarca o koaliciji 6 stranaka ljevice i centra su propali jer se demokršćanska Nova Slovenija (NSI) odlučila prikloniti Janši kao potencijalnom mandataru, s kojim ih povezuje bliskost programa, odnosno želja za privatizacijom državnih tvrtki, stimuliranje poduzetništva i porezna reforma, te oštrija politika prema migrantima.

Mesec je rekao da od Šarca očekuje prve ozbiljne pregovore i bitno drukčiji nacrt koalicijskog ugovora od onoga ponuđenog Novoj Sloveniji. Dodao je da je njegova stranka dosad imala sa Šarcem samo nekoliko kurtoaznih kontakata, ali je odbijala ulazak u vladu u kojoj bi bili i kršćanski demokrati.

Ljevica je osnovana 2014. godine, kada je po prvi put ušla u parlament, a svoj je izborni rezultat na ovogodišnjim izborima skoro udvostručila. Pripada krugu europskih stranaka “nove ljevice”, a zauzima se, među ostalim, za povećanje mirovina i minimalne zakonom zajamčene plaće, te smanjenje proračunskih izdvajanja za vojsku.

Slovenski predsjednik Borut Pahor u ponedjeljak će parlament i službeno obavijestiti da su mu Janša i Šarec potvrdili kako nemaju potrebnu većinu za oblikovanje parlamentarne većine koja bi osigurala formiranje stabilne vlade, pa slijedi 14-dnevni rok u kojemu se ponovo vode konzultacije i pregovori 9 političkih stranaka s mjestima u parlamentu o mogućim koalicijskim vezama.

Janša je obavijestio Pahora da za sada nema mogućnost prihvatiti mandat, ali je dodao da se to u nekoliko idućih tjedana može promijeniti jer nijedna od 9 stranaka u parlamentu ne želi nove izbore s neizvjesnim ishodom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari