Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica: Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice RH

Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okruženje, rekla je u srijedu u Sofiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Bugarskoj.

“Hrvatska i Bugarska su prošle sličnu, barem nedavnu povijest, kad je riječ o tranziciji iz sustava koji je bio nedemokratski u onaj demokratski, te iz centralno planiranog u tržišno gospodarstvo”, rekla je predsjednica.

Dvije države se i “suočavaju sa sličnim izazovima u današnjem postrecesijskom razdoblju kad bismo željeli ostvariti što je moguće veći rast gospodarstva u svojim domovinama i kako bismo prije svega sačuvali svoje ljude”, rekla je predsjednica dodajući da su ti problemi prvenstveno depopulacija i odlazak ljudi, pogotovo mladih.

“Na nama je da stvorimo takve uvjete da nam mladi ljudi ostaju i da se vraćaju u domovine, da dobiju dobro plaćene poslove i da životni uvjeti budu među najprosperitetnijima u svijetu”.

Predsjednica je u srijedu boravila u službenom jednodnevnom posjetu Bugarskoj gdje se susrela s predsjednikom Rumenom Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Cvetom Karajančevom. U poslijepodnevnim satima se u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Sofiji susrela s predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom svog prošlog posjeta toj zemlji 2016.

U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska etnička skupina koja podrijetlo uglavnom vuče od janjevačkih Hrvata s Kosova. Prema raspoloživim informacijama u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskog podrijetla, a neki podaci govore o između nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured predsjednice.

U posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija Hrvata u toj državi zbog zaposlenja, školovanja i sklapanja braka, a hrvatsko veleposlanstvo ima popis od oko trideset takvih osoba.

Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine jer Sofija zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, što je posljedica povijesnih okolnosti vezanih za tursku manjinu.

S druge strane, u Hrvatskoj je popisano 350 pripadnika bugarske nacionalne manjine koji imaju i svog predstavnika u Saboru.

“Iznimno bitan dio svakog mojeg posjeta inozemstvu jest i susret s hrvatskom zajednicom, pa mi je drago da se susrećem s vama Hrvaticama i Hrvatima i svim našim prijateljima ovdje u Bugarskoj”, poručila je Grabar-Kitarović okupljenim pripadnicima hrvatske manjine.

Jedan od bugarskih dužnosnika s kojima se predsjednica sastala u srijedu “rekao je kako bi Hrvatska i Bugarska, da su u nekom drugom zemljopisnom području, vjerojatno pripadale među najrazvijenije države svijeta”, otkrila je Grabar-Kitarović.

“Njegovo je mišljenje bilo da nas naše geografsko okruženje zbog nestabilnosti pomalo vuče i utječe na gospodarstvo”, kazala je.

“No kako čovjek ne može birati vlastitu obitelj, tako ne može birati ni okruženje u kojem je država izrasla, dakle na nama je da mijenjamo ne samo sebe nego i svoju okolinu”.

Treba stvoriti uvjete “za nova ulaganja i pravnu sigurnost i odsutstvo korupcije, za transparentnost, efikasnost i rješavanje mentaliteta koji smo naslijedili kako bi doista zajedno kročili u neku bolju budućnost za sve naše države”, a najbolji most razumijevanja jesu upravo manjinske zajednice, poručila je predsjednica.

Hrvatska i Bugarska za područje jugoistoka Europe “mogu doista učiniti puno više nego što bi se možda očekivalo od država naše geografske veličine i po broju stanovnika”, zaključila je Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Srbija će odgovoriti Hrvatskoj na zabranu ulaska Vulinu!

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je da je zabrana ulaska Aleksandra Vulina u Hrvatsku bila ishitrena i nervozna reakcija.

Srbija će Hrvatskoj na zabranu ulaska tamošnjeg ministra obrane Aleksandra Vulina na svoj teritorij odgovoriti recipročnim mjerama. Koje će to točno biti, odlučit će srbijanska Vlada na sjednici u četvrtak. Najavio je to upravo srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Govoreći o samoj zabrani koja je, kako je rekao, prouzročena izjavom Vulina, kazao je kako bi volio da “nitko u EU ne uvodi verbalni delikt i pravo da prosuđuje sviđa mu se ili ne nečije mišljenje”.

Ponovio je da je Jasenovac poprište najstrašnijih zločina te, ako Srbi ne mogu posjetiti svoja mjesta stradanja, onda će razmatrati prijedloge da sami popišu svoje žrtve Jadovna, Golubnjače i Jasenovca i da u Srbiji naprave muzej holokausta i muzeje stradanja.

Nikad ne odbijamo govoriti o zločinima koji su počinili predstavnici našeg naroda i ponosan sam što se u tome razlikujemo od drugih – kazao je Vučić.

Aleksandar Vulin proglašen personom non grata u Hrvatskoj! MVEP: ‘Nije dobrodošao u RH do daljnjega’

 

Mladen Pavković: Stop Vulinu! Odličan potez hrvatske politike!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Danas počinje žalbena rasprava u predmetu Karadžić

Objavljeno

na

Objavio

Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.

Radovan Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u doživotni zatvor.

On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima je masakr u Srebrenici 1995.

Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u sedam općina na zapadu BiH.

Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja suđenja u 2006.

Karadžić je nakon 13 godina bijega uhićen 21. srpnja 2008. godine u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014. godine.

Nakon što Karadžić iznese svoju žalbu u ponedjeljak, tužitelji bi trebali govoriti u utorak. Presuda se očekuje do kraja godine.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati