Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Objavljeno

na

U povodu četvrte obljetnice polaganje svečane prisege predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u subotu se na konferenciji za novinare osvrnula na dosadašnji rad, naglasivši da je u skladu i u okvirima Ustavnih odredbi snažno štitila i promicala nacionalne interese, i kroz vanjsku politiku, obranu, sigurnosti, unutarnju politiku, predlaganje gospodarskih mjera.

Podsjetila je da su ovlasti predsjednice Republike određene člancima 94. do 106. Ustava RH, a iako nominalno relativno uzak okvir, istaknula je, omogućio joj je aktivnosti u brojnim područjima kada to zahtijevaju nacionalni interesi.

U vanjskoj politici snažno je promovirala što bolje pozicioniranje Hrvatske u EU-a i NATO-a, rekla je. Izdvojila je susrete s kineskim predsjednikom Xijem, predsjednicima Trumpom, Putinom, kancelarkom Merkel i drugima.

Posebno je istaknula Inicijativu triju mora, ocijenivši je više nego uspješnom.

“Posebno je značajna Inicijativa triju mora koja je uspjela i ima potencilja transformirati 12 zemalja EU. Unutar Inicijative triju mora Hrvatska može više napredovati. Hrvatska će tako pridonijeti energetskoj neovisnosti EU kao energetsko središtu na jugu srednje Europe. Temeljni je cilj Inicijative rast standarda i bolji život za sve naše građane”, naglasila je predsjednica Grabar Kitarović na konferenciji za novinare održanoj u Uredu predsjednice Republike.

Istaknula je da je, kao i do sada, i dalje odlučna podupirati Hrvate u BiH u njihovom nastojanjju da ostvare svoja prava koja im pripadaju kao konstitutivnom narodu u BiH.

Posebno je naglasila važnost obrane i nacionalne sigurnosti Hrvatske , podsjetivši da se zalagala za povećanje obrambenog proračuna.

“Dobro je biti članicom NATO saveza, ali za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami. Izdvajanja za obranu nisu trošak. Hrvatska se ne brani samo na svojim granicama, već se Hrvatska brani i na drugom kraju”, poručila je.

“Iako nemam izvršne ovlasti u gospodarskoj i demografskoj politici, dužnost mi je štititi i promicati nacionalne interese. Imam pravo predlagati mjere i tim se pravom koristim”, rekla je predsjednica.

Naglasila je da je tijekom cijeloga mandata usmjeravala javnu raspravu u smislu rješavanja životnih pitanja. “Drago mi je da su ona, poput demografije, došla u središte zanimanja”, dodala je.

Veseli ju broj novorođenih u Hrvatskoj u 2018. i usporavanja vala iseljavanja, ali se mora učiniti još puno više.

Založila se za pronalaženje što kvalitetnijeg rješenja za blokirane. Porezna reforma je dala neke pozitivne rezultate, no potrebno je omogućiti veće investiranje stranih i domaćih ulagača, kao i povećanje plaća i rast životnog standarda, ocijenila je.

Podsjetivši da je Vladi predlagala demografske mjere rekla je kako joj je drago da su u međuvremenu doneseni zakoni za koje smatra da će pomoći demografskoj obnovi otočnih i brdsko-planinskih područja.

Rekla je i da se od početka mandata zalagala za obrazovnu reformu naglasivši važnost STEM i dualnog obrazovanja.

Osvrnula se i na izmještanje Ureda predsjednice Republike, podsjetivši da je u proteklom razdoblju, posjetila sve gradove i županije te Grad Zagreb. Drago joj je što je došlo i do nekih konkretnih pomaka.

“Svugdje sam osjetila snažno domoljublje, utemeljeno na vjeri u Hrvatsku i njezine mogućnosti. Čvrsto vjerujem da Hrvatska može bolje”, rekla je na kraju govora predsjednica Grabar-Kitarović, nakon čega su uslijedila novinarska pitanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari