Pratite nas

Gospodarstvo

Predsjednica: Izvozno orijentirano gospodarstvo treba biti temelj gospodarskog razvoja RH

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak na otvorenju novoga proizvodnog pogona tvrtke “OMP Obrada metala” u Gubaševu, u blizini Zaboka, da je više od 18 milijuna kuna uloženih u pogon vrijedno svake pozornosti jer nova zapošljavanja i nova vrijednost koja će se ondje stvarati šalju poruku kako se u Hrvatskoj isplati ulagati i poslovati

Izgradnja novog pogona tvrtke “OMP Obrada metala” financirana je i novcem iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u sklopu projekta “Dogradnja proizvodne hale i podizanje tehnološkog nivoa proizvodnje i prerade metala”.

Za dogradnju hale iz EU fondova je osigurano više od pet milijuna kuna. Obrt se bavi proizvodnjom predmeta od metala, koje 80 posto izvozi, a kako bi poboljšali kvalitetu i konkurentnost, osim u izgradnju, vlasnik tvrtke Vladimir Pleško ostatak novca uložio je u nabavu novih strojeva i opreme.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na otvorenju novoga proizvodnog pogona tvrtke “OMP Obrada metala” kako demografske mjere i strukovna izobrazba imaju istaknuto mjesto u njezinu mandatu.

Ponovila je da se u Hrvatskoj susrećemo s kroničnim nedostatkom radne snage u gotovo svim, a posebno proizvodnim strukovnim zanimanjima.

“Krajnje je vrijeme stoga da parcijalne i povremene mjere zamijenimo konzistentnom državnom populacijskom politikom koja će u središte staviti upravo domaću radnu snagu kao najvrjedniji resurs gospodarskoga i svakog drugog razvoja, koja zaslužuje ne samo dostojnu plaću, već, naravno, i uvjete dostojne života radnika i dostojan život u našoj Hrvatsko”, rekla je Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako se konačno mora omogućiti da strukovna izobrazba postane privlačna, relevantna i povezana s tržištem rada te da se mladoj osobi mora omogućiti ne samo stjecanje kompetencija za osobi rast i razvoj, nego i šansa da svojim radom osigura dostojan život sebi i svojoj obitelji.

U vezi s otvorenjem novog pogona tvrtke “OMP Obrada metala” istaknula je kako je više od 18 milijuna kuna uloženih u nj vrijedno svake pozornosti jer nova zapošljavanja i nova vrijednost koja će se tu stvarati šalju poruku kako se u Hrvatskoj isplati ulagati i poslovati.

Čestitajući što se 80 posto proizvoda tvrtke izvozi, istaknula je da izvozno orijentirano gospodarstvo treba biti temelj gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i da je to temelj otvaranja novih radnih mjesta s višom dodanom vrijednošću.

Budući je dio investicije ostvaren europskim novcem, predsjednica Grabar-Kitarović je iskoristila priliku te istaknula da fondovi mogu pridonijeti razvoju i tehnološkoj opremljenosti obrtnika, malih i srednjih poduzetnika na kojima počiva gospodarski razvoj Hrvatske.

“Neprijeporna je njihova važnost u doprinosu zapošljavanju i gospodarskom rastu i razvoju, a posebno unaprjeđenju naše konkurentnosti i inovativnosti. Zato obrtništvu i malom i srednjem poduzetništvu, kao važnom dijelu hrvatskoga gospodarstva i društva, i jest mjesto u vrhu naših zajedničkih ciljeva i prioriteta”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Vlasnik tvrtke Vladimir Pleško rekao je kako su se u pripremi projekta pobrinuli da se nabavom strojeva i opreme te mjernih uređaja omogući proizvodnja najsloženijih predmeta od metala, u visokom stupnju kvalitete i preciznosti, za što je potrošeno više od osam milijuna kuna, a u dodatnu nabavu opreme koja nije dio tog projekta i poboljšanje IT sektora tvrtka je uložila još četiri milijuna.

U obrtu je prije početka projekta bilo zaposleno 36 djelatnika, a predviđeni broj zaposlenih nakon završetka projekta bio je 41, no on je već premašen pa je je sada 46 zaposlenih. I ukupni prihodi obrta veći su nego što je prema projektu bilo planirano za ovo razdoblje, istaknuto je na otvorenja novog pogona.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar također je rekao kako je zadovoljan novom investicijom, pri čemu je gospodarstvo u Krapinsko-zagorskoj županiji ocijenio dobrim.

“Nikada ne govorimo o postotku nezaposlenih na području Krapinsko-zagorske županije, nego na temelju ovih podataka koje smo čuli, ja govorim o novootvorenim radnim mjestima. Od 2013. godine to je u gospodarstvu skoro četiri tisuće novih radnih mjesta. I to je najbolja demografska mjera – osigurati posao doma da nam ljudi ne odlaze s ovih naših zagorskih brega”, poručio je Kolar.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kinezi dali najnižu ponudu za prugu vrijednu kao Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Za radove na dionici željezničke pruge Križevci-Koprivnica-državna granica pristiglo je deset ponuda koje se kreću od 2,41 milijarde kuna do 3,05 milijardi kuna bez PDV-a, izvijestili su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija, procijenjene vrijednosti investicije od 297 milijuna eura, ističe se u priopćenju.

Ponude su pristigle u sklopu otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova na projektu ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci Koprivnica državna granica”, ukupne duljine 42,6 kilometara.

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka. Planira se dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 kilometara na sat.

Pristigle ponude bit će evaluirane u zakonski određenom vremenskom razdoblju, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Od deset ponuda koje su otvorene danas, najniža je ona zajednice ponuditelja Sinohydro Corporation; Sinohydro engineering bureau 4 co. i to u iznosu od 2,41 milijarde kuna (bez PDV-a).

Slijede Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret čija ponuda iznosi 2,42 milijarde kuna (bez PDV-a), zatim zajednica ponuditelja DIV Grupe; Integral Inženjering Laktaši; TSS Grage s ponudom od 2,53 milijarde kuna (bez PDV-a) te zajednica ponuditelja China Tiesiju Civil Engineering Group; China Railway Electrification Engineering Group Co s ponudom od  2,83 milijarde kuna (bez PDV-a).

Ponuda zajednice ponuditeljaYapi Merkezi Insaat; Kolektor Koling iznosi 2,87 milijardi kuna (bez PDV-a), zajednice ponuditelja Rizzani de Eccher; SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana 2,88 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda tvrtke Avax 2,89 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda zajednice ponuditelja Strabag (Podružnica Zagreb Strabag d.d.); Strabag d.o.o.; Strabag Rail; OOO RŽD International 2,98 milijardi kuna (bez PDV-a) te ponuda zajednica ponuditelja Comsa S.A.; GCF Generale Construzioni Ferroviarie S.P.A. 3,03 milijarde kuna (bez PDV-a). Najviša je ponuda od 3,05 milijardi kuna (bez PDV-a) koju su dali S.A. de Obras y Servicios, COPASA.

Provedbom projekta, kako se navodi, povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja modernom dvokolosiječnom prugom te podići razina sigurnosti na koridoru na što značajan utjecaj ima i provedba projekta ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo Križevci” vrijedna 196,9 milijuna eura, koja je trenutno u fazi izvođenja radova, te provedba projekta ”Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac Karlovac” procijenjene vrijednosti radova 315 milijuna eura, a za koji će javna nabava za izvođenje radova biti raspisana krajem ove godine.

Riječ je o projektima koji se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke, a njihovom realizacijom u konačnici će se stvoriti i uvjeti za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Podsjećaju i da je izrada projektne dokumentacije za radove na dionici dionici KriževciKoprivnicadržavna granica sufinancirana također iz europskih sredstava, u okviru programa IPA-e, odnosno Operativnog programa Promet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Usvojena strategija kontrole komaraca do 2024. godine

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila Strateške smjernice kontrole komaraca do 2024. godine, čiji su glavni ciljevi stvaranje integriranog sustava za cjelogodišnju borbu protiv komaraca te uključivanje u sustav što većeg broja jedinica lokalne samouprave.

Župan Ivan Anušić ocijenio se kako se u borbi protiv komaraca do sada često improviziralo, pri čemu pojedine općine i gradovi “po tome pitanju rade slabo ili ne rade ništa”. Ako iduća godina bude iznimno povoljna za razvoj komaraca poput ove, upozorio je, problem će se ponovno pojaviti.

Izvijestio je kako je financijska potpora od pet milijuna kuna, koju je županija zbog izvanredne situacije s komarcima zatražila od Vlade, potrošena za avio-tretiranje 40 tisuća hektara najugroženijih područja, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

“Ako bude potrebno zatražit ćemo još, ali ne mogu prejudicirati hoćemo li ga dobiti ili nećemo, jer su se javile još neke županije poput Vukovarsko-srijemske i Međimurske. Možda se jave još neke i u jednom trenutku iz Vlade nam mogu poručiti da je bitka s komarcima obaveza općina i gradova, a ne ministarstava”, istaknuo je Anušić.

Stoga ističe kako strateške smjernice, koje definiraju mjere cjelogodišnje borbe protiv komaraca, nakon Županijske skupštine trebaju usvojiti sva općinska i gradska vijeća te ih početi primjenjivati, jer je borba protiv komaraca “u njihovoj ovlasti i njihova zakonska obaveza”.

“Sinergijskim djelovanjem ostvarit ćemo puno kvalitetnije rezultate u borbi protiv komaraca od dosadašnjih. Ovu strategiju moraju provoditi svi gradonačelnici i načelnici i to se prvenstveno odnosi na larvicidno tretiranje i preventivne akcije, koje se provode prije sezone komaraca”, poručio je župan Anušić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari