Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica još nije podnijela zahtjev za uredom, prihvatila bi adekvatan stan

Objavljeno

na

Predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović još uvijek nije podnijela zahtjev kojim traži da joj se nakon mandata dodijeli Ured bivše predsjednice na koji ima pravo prema zakonu.

No, kako tvrdi izvor Večernjeg lista iz HDZ-a blizak predsjednici Grabar-Kitarović, ona to svoje pravo namjerava zatražiti prije inauguracije novog predsjednika Zorana Milanovića koja će se održati 18. veljače. Isti izvor tvrdi da se predsjednica u odlasku još nije raspitivala o mogućem prostoru koji bi joj Ministarstvo državne imovine moglo ponuditi za ured te dodaje da je ona svjesna da to nikako ne može biti vila u Visokoj u koju je za vrijeme svoje prve kampanje obećavala preseliti Ured predsjednika s Pantovčaka, a što se nikada nije dogodilo, ni bilo kakva slična rezidencijalna nekretnina.

“Naravno da Visoka ne dolazi u obzir kao ni bilo kakav sličan prostor. Predsjednica će uzeti što joj Ministarstvo ponudi, ali prema mojim saznanjima ona ne kani tražiti nikakvu vilu ili nešto slično. Mislim da bi primjeren bio nekakav stan koji Vlada ima u svom vlasništvu”, kaže izvor blizak predsjednici u odlasku.

Grabar-Kitarović traženjem Ureda bivšeg predsjednika zapravo nastavlja tradiciju koju je započeo Stipe Mesić, kojemu je Ivo Sanader omogućio da nakon dva mandata nastavi svoje djelovanje u vili u Grškovićevoj ulici na zagrebačkoj Šalati. Mesiću je ta pogodnost uz vozača i službenika isprva bila dodijeljena doživotno.

Međutim, 2016. godine zahvaljujući Mostu koji je s HDZ-om bio dio vladajuće većine za vrijeme kratkotrajnog premijerskog mandata Tihomira Oreškovića, taj je zakon izmijenjen. Umjesto doživotno, novac iz proračuna za funkcioniranje ureda, vozača i službenike bivši predsjednici sad te beneficije mogu koristiti pet godina. Ivo Josipović po završetku mandata ta prava nije koristio, a vila u Grškovićevoj, popularno nazvana Mesićeva vila, prodana je.

Gdje će se smjestiti Grabar-Kitarović, za sada nije poznato, no s obzirom na cijelu dosadašnju kratku povijest Ureda bivšeg predsjednika jasno je zbog čega bi useljenje u neku novu vilu imalo vrlo negativan prizvuk. “Predsjednica temeljem zakona ima pravo na ured, a kada podnese zahtjev za taj ured, vidjet ćemo kakvi su gabariti i uvjeti kako ured treba izgledati, te ćemo joj ponuditi ono što Ministarstvo državne imovine ima, odnosno čime država upravlja i što će odgovarati uvjetima koje zatraži”, kazao je u utorak novinarima ministar državne imovine Mario Banožić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

HTU: Gosti iz EU bez problema dolaze u Hrvatsku i vraćaju se u svoje zemlje

Objavljeno

na

Objavio

Iako Slovenija primjenjuje nove kontrole na granici s Hrvatskom, svi gosti iz država Europske unije mogu putovati bez problema, kao i dosada – bez problema dolaze u Hrvatsku i vraćaju se u svoje zemlje, priopćeno je u subotu iz Hrvatske udruge turizma (HTU).

Nakon donošenja odluke slovenske Vlade o provođenju novih kontrola na granici s Hrvatskom, u medijskom prostoru i među gostima različitih nacionalnosti koji borave u Hrvatskoj došlo je do različitih tumačenja i nepotrebne nesigurnosti. Iz Hrvatske udruge turizma zato ističu da svi gosti iz država EU mogu u Hrvatsku putovati kao i dosada – bez problema.

U priopćenju se podsjeća da je Vlada Republike Slovenije donijela 3. srpnja odluku o svrstavanju država u tri kategorije, slijedom kojih se primjenjuju različite razine epidemioloških mjera.

Hrvatska se nalazi na žutoj listi, što znači kako je ulaz u Sloveniju bez karantene dopušten svim državljanima Slovenije, strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u Sloveniji i građanima država članica EU ili schengenskog područja, osim Švedske i Portugala.

Za državljane trećih zemalja po ulazu u Sloveniju obavezna je 14-dnevna karantena.

Gosti-turisti koji dolaze u Hrvatsku iz zemalja EU te na povratku iz Hrvatske samo prolaze kroz Sloveniju, mogu se svojim kućama vratiti bez ikakvih ograničenja, dodaju iz HTU.

Epidemiološka slika na hrvatskoj obali među najboljima na Mediteranu

“Epidemiološka slika na hrvatskoj obali i dalje je među najboljima na Mediteranu, a do sada od početka pandemije nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze turista koji je boravio u komercijalnim smještajnim objektima, što potvrđuje kako je zdravstveni sustav, civilna zaštita kao i razina sigurnosti u objektima turističkih kompanija na najvišoj razini. Svi gosti koji dođu Hrvatsku sigurni su i dobrodošli”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Svi građani Slovenije koji odlaze u Hrvatsku mogu se vratiti kući bez ikakvih problema uz dokaz boravka u Hrvatskoj, ali ne, na primjer, u Srbiji, BiH, Sjevernoj Makedoniji ili na Kosovu, tj. u državama s “crvene liste”. To mogu učiniti ako pokažu potvrdu o smještaju, dokaz o vlasništvu nekretnine ili plovila, kao i dokaz o plaćanju naknade za parkiranje, dodaju iz HTU.

Isto tako, svi gosti iz drugih europskih država na putu kući neće imati nikakvih problema pri prolasku kroz Sloveniju.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Hrvatsku je od početka godine do danas posjetilo više od 1,7 milijuna turista koji su ostvarili preko 8,7 milijuna noćenja.

Kako bi se spriječile gužve na granici s Hrvatskom, HTU savjetuje svim gostima da prije polaska na put ispune formular dostupan na stranici entercroatia.mup.hr.
Od jučer na cestovnim graničnim prijelazima Bregana, Macelj, Rupa i Plovanija postoje posebne vozne trake za goste koji su prije dolaska ispunili i dostavili obrazac Enter Croatia. (Hina)

Stigao prvi turistički vlak s Česima i Slovacima – unaprijed prodano 30.000 karata!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

HAC-u za sigurnost autocesta ovlašteni revizori dali peticu

Objavljeno

na

Objavio

Autoceste kojima upravljaju Hrvatske autoceste dobile su peticu iz sigurnosti prometa, piše u subotu Večernji list, pozivajući se na podatke revizora cestovne sigurnosti.

Projekt Sigurnosna ocjena dionica TEM cesta je za HAC izradio Zavod za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Ta se sigurnosna ocjena, prema Direktivi 2008/96/EC, provodi svake tri godine, a najnovija se odnosi na trogodišnje razdoblje, 2017.-2019., navodi dnevnik.

Rezultati su pokazali da ukupno 45 dionica HAC-ovih autocesta odnosno njih 49 posto ima nisku stopu prometnih nesreća, što bi bila ocjena pet, a 47 dionica (51 posto) ima srednje nisku stopu prometnih nesreća, što bi bila ocjena četiri.

U odnosu na prošlo trogodišnje razdoblje, 2014.-2016., sigurnost na HAC-ovim autocestama se poboljšala. Naime, tad su dobile prosječnu ocjenu četiri.

U novoj studiji ni jedna dionica nije dobila trojku, dvojku ili jedinicu odnosno nije svrstana u razred srednje visoke i visoke stope prometnih nesreća.

Pri ocjenjivanju mreža HAC-ovih autocesta, koja je ukupno duga 911 kilometara, bila je podijeljena na dionice od 20 kilometara, a za izračun rizika korišteni su podaci o prosječnom godišnjem dnevnom prometu, ukupnom broju nesreća te broju nesreća s poginulima, teško i lakše ozlijeđenima te s materijalnom štetom.

Voditelj projekta dr. sc. Željko Šarić napominje da se od 2017. do 2019. na HAC-ovim autocestama dogodilo 5325 prometnih nesreća, 253 nesreće manje nego u prethodnom trogodišnjem razdoblju, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari