Connect with us

Gospodarstvo

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović predstavila gospodarske smjernice za Vladu

Objavljeno

on

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović danas je na Pantovčaku predstavila gospodarske smjernice za Vladu, koje su izradili članovi njenog Vijeća za gospodarska pitanja.

Kao temeljni problemi istaknuti su pravna nesigurnost, zamljišnoknjižna problematika (zastarjelost i neusklađenost sa stvarnim stanjem), manjak srednjoročnog i dugoročnog planiranja i provođenja provedbenih planova i projekata, nedostatak statističkih podataka i(li) njihova tumačenja, netransparentnost i nejasnoća sustava i podataka (povezano s poreznim sustavom) te nedostatak ekonometrijskih makroekonomskih projekcijskih modela.

Što se tiče monetarne i fiskalne politike, navedeno je kako je potrebna redefinicija i repozicioniranje uloge i temeljnih ciljeva aktivnosti Hrvatske narodne banke, koja bi trebala djelovati u cilju ostvarenja pune zaposlenosti i održivog gospodarskog rasta, odnosno visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gopodarstva, piše dnevnik.hr

Konkretno, u HNB-u bi se trebali više usmjeriti na poticanje domaće proizvodnje, supstituciju uvoza, izvoz i zaposlenost.

Nadalje, istaknuto je da treba jačati domaću valutu, i to aktivnijom monetarnom politikom i monetarnom ekspanzijom u granicama deprecijacije kune u odnosu na euro za dva posto godišnje u razdoblju od pet godina.

Predsjedničino Vijeće preporuča ulazak u eurozonu, uz paralelno jačanje pozicije kune u domaćem gospodarstvu, i to na način da domaća valuta preuzme veću ulogu između ostalog i u sredstvima izražavanja duga, ne bi li se postigla manja ovisnost financijske stabilnosti o stabilnosti tečaja.

Istaknuto je kako je hrvatsko gospodarstvo preregulirano i prenormirano, a u uklanjanju administrativnih prepreka trebale bi pomoći radne skupine.

Nadalje, treba precizno urediti institut “hitnog” postupka donošenja zakonskih propisa i njihova stupanja na snagu, jer se oni često donose po hitnom postupku i bez oposežnije javne rasprave.

Učestalost izmjena pravne regulative također bi trebala biti određeno u nekim okvirima.

Što se tiče javne uprave i državne birokracije, predlaže se uvođenje sustava postavljanja ciljeva i mjerenja učinkovitosti, jer bi oni trebali prvenstveno biti na usluzi građanima. Tu spada i povećanje efikasnosti državnih poduzeća i korištenja državne imovine.

Deset smjernica o poreznoj reformi

Vezano uz poreznu reformu, istaknute su sljedeće smjernice:

1. smanjiti ukupno porezno i neporezno opterećenje rada,

2. redefinirati krug proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a (ovdje su istaknuti turizam te poljoprivredna i industrijska proizvodnja),

3. uvesti nove poreze na “grijeh” – trošarine na proizvode koji sadrže visoki ukupni postotak šećera, zasićenih masnoća i kolesterola te soli,

4. smanjiti isplatu plaća na ruke i legalizirati neprijavljeni rad,

5. poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju,

6. izmijeniti rok za poreznu zastaru – kao prijelazni model preporučuju produžiti taj rok s tri na pet godina, a za apsolutnu poreznu zastaru sa 6 na 10 godina, jer su njezine pravne posljedice gubitak prihoda državnog proračuna,

7. ustrojiti sustav socijalnih naknada tako da bude odgovarajuća potpora dohotku – smanjiti neučinkovitost i netransparentnost te ukinuti razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i državnoj razini,

8. razvoj savjetodavne i informativne funkcije Porezne uprave i Financijske agencije,

9. reformirati sustav lokalnih poreza – promijeniti ovlasti za ubiranje, raspodjelu i trošenje vlastitih prihoda,

10. pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav – ukinuti sve olakšice, oslobođenja i poticaje unutar poreznog sustava koji se nisu pokazali učinkoviti te postići politički konsenzus o zabrani učestalih promjena porezne politike bez jasnog cilja i procjene učinka novouvedenih mjera.

Što se tiče strukovnog obrazovanja i njegove usklađenosti naglašena je potpora Cjelovitoj kurikularnoj reformi te vraćanju dualnog sustava obrazovanja, po primjeru prakse Austrije i Njemačke.

Učenike i roditelje trebalo bi stimulirati za strukovna zanimanja, ali i osigurati mogućnost onima koji upišu takve škole da nastave školovanje na nekoj visokoškolskoj instituciji. Kurikulume treba izraditi u skladu s potrebama gospodarstva.

Istaknuta je i važnost izvoza te u skladu s time valja, predlaže predsjedničino Vijeće, osigurati potporu izvoznicima i intenzivirati rad hrvatske diplomacije na povećanju izvoza.

I ovdje je istaknuto kako hrvatsko gospodarstvo treba utemeljiti na znanju i inovativnosti. Nadalje, navedeno je kako treba osigurati i održavati financijsku likvidnost državnih tvrtki i tvrtki u kojima je država značajan vlasnik, kako one ne bi ugrozile poslovanje uspješnih tvrtki i izvoznika te pokrenule lanac nelikvidnosti u RH.

Jaču ulogu u podržavanju i jačanju izvoza treba imati i monetarna politika. Pod time je navedeno izraženije kunsko kreditiranje bez valutne klauzule te selektivne monetarno-kreditne mjere jačanja izvoza i proizvodnje za izvoz, u što ulaze i povoljni krediti.

Na koncu, istaknuta je i potreba privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, i to osiguravanjem trajne političke potpore, izradom strategije privlačenja tih ulaganja objedinjavanjem nadležnosti, profiliranjem RH i pojedinačnih lokaliteta kao specifičnih ulagačkih lokacija, pojačavanjem ovlasti Agencije za investicije i konkuretnost, sustavnim pružanjem “after care” usluga postojećim ulagačima i razvojem odgovarajućih modela i vrsta “soft” poticaja ulaganjima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari