Pratite nas

Najave

Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović sutra stiže u Mostar

Objavljeno

na

Tamburaška rapsodija u Hercegovini je događaj, odnosno niz događaja koji će se održati u Hercegovini početkom rujna ove godine.

Organizator je Hrvatsko društvo tamburaških pedagoga (HDTP) u suradnji s Hercegovačkom franjevačkom provincijom, a domaćin ovog susreta je župa Međugorje.

Povod i ideja za ovakav događaj je povijesno simboličan; naime, ove 2017. godine obilježava se stota godišnjica od poznatog poduhvata hercegovačkog franjevca fra Didaka Buntića, koji je u Slavoniju vlakovima odveo tisuće djece iz Hercegovine kako bi ih spasio od gladi i suše, koja je u to teško vrijeme u sred vihora prvog svjetskog rata vladala u hercegovačkom kraju.

U spomen na taj važan događaj iz naše neposredne povijesti, Hercegovačka franjevačka provincija je kroz cijelu tekuću godinu raznim kulturnim i drugim prigodnim manifestacijama u BiH i Hrvatskoj obilježavala ovu veliku obljetnicu, pa je tako i ovaj glazbeno–tamburaški susret dio toga obilježavanja.

Tamburaška rapsodija u Hercegovini je u stvari preslika događaja pod nazivom Baranjska rapsodija, koje se svake godine održava u Belom Manastiru u Baranji, u organizaciji HDTP, a radi se o tamburaškom kampu koji traje pet dana, u kojim se intenzivno radi s velikim orkestrom od oko 100 ponajboljih tamburaša i njihovih profesora iz cijele Hrvatske, zatim priređuju koncerti, a sve to pod dirigentskom palicom maestra Alana Bjelinskog.

Jedini tamburaški orkestar iz BiH koji sudjeluje u cijelom ovom projektu je tamburaški orkestar Misericordia iz Šurmanaca, župa Međugorje, jer su oni aktivni članovi HDTP i sudjeluju u Baranjskoj rapsodiji, a sada će biti i u svojstvu domaćina.

Također, vokalni solisti će biti iz domaćih redova; uz veliki orkestar Tamburaške rapsodije u Hercegovini nastupit će veliki župni zbor Kraljice Mira iz Međugorja, zatim mezzosopranistica Monija Jarak, bariton Karlo Milićević, Marija Čolak, Darija Ramljak i Dražen Šego.

Centralni događaj bit će cjelovečernji tamburaški koncert u ponedjeljak, 4. rujna u velikoj dvorani hrvatskog doma Herceg-Stjepana Kosače u 20h, zatim svečana akademija 5. rujna u 19h također u Kosači, na kojoj će biti nazočna i predsjednica RH koja je i supokrovitelj ovoga događaja, a uz nju i drugi predstavnici izvršne vlasti i društva iz BiH i Hrvatske, a u sklopu ove akademije nešto ranije je planirano i otvaranje DOMPES-a (novoizgrađenog studentskog doma i pučke kuhinje) u Mostaru.

I na koncu veliki tamburaški orkestar će u srijedu 6. rujna u suradnji sa župnim zborom u Međugorju svirati svečanu večernju misu na vanjskom oltaru.

Iz organizacijskog Odbora se nadaju da će ovom Tamburaškom rapsodijom u Hercegovini na jedan prigodan i nadasve simboličan način obilježiti onaj veliki poduhvat našega franjevca fra Didaka Buntića, ali i možda pokrenuti nove suradnje i događaje, pogotovu za tamburu i tamburašku glazbu, koja se danas tako dobro prihvaća i u Hercegovini.

A naši stručni organizatori ovoga događaja uvjeravaju nas da gledano povijesno i znanstveno, tambura ovim putem ne dolazi u Hercegovinu, nego se vraća kući, priopćeno je iz organizacije.

Svečana akademija u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama: komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma obilježava se svake godine 23. kolovoza.

U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

U ovoj prigodi, dan prije, 17. kolovoza, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru u 19.30 bit će predstavljena knjiga »Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj« autora biskupa Mile Bogovića.

Uz njega knjigu će predstaviti: povjesničar fra Robert Jolić i povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij u hercegovačkim biskupijama fra Miljenko Stojić.

Voditelj programa je Ante Bender, a Simfonijski orkestar Mostar svojim nastupom uveličat će ovaj događaj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

U subotu Maraton neretvanskih lađa

Objavljeno

na

Objavio

Maraton neretvanskih lađa održat će se u subotu po 21. prvi put u amaterskoj utrci starih plovila na 22,5 kilometara dugoj trasi od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu.

U utrci svake godine sudjeluje 30-ak lađarskih ekipa i tristotinjak veslača u plovilima koja su u povijesti imala ključnu prometno-ekonomsku ulogu za stanovnike neretvanskog kraja.

Maraton počinje u subotu u 17 sati ispod Lučkog mosta u Metkoviću odakle kreće utrka niz Neretve, i to od Metkovića, preko Kule Norinske, Krvavca, Opuzena, Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše, Stabline, pa do 22.580 metara udaljenog cilja u Pločama.

Pobjednik na dar dobiva veliki prijelazni Domagojev štit, kao i mali štit u trajno vlasništvo, a naslov brane Gusari iz Komina.

Cilj Maratona lađa je očuvanje i otrgnuće od zaborava i propadanja stare izvorne neretvanske lađe. Ono što je sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton lađa za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je lađa za Neretvane, vole se pohvaliti stanovnici toga kraja.

Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada 300-tinjak veslača i 30-ak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema cilju. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom.

Iako je pobjeda stvar prestiža, sudionici ističu kako im ona nije najvažnija, već hrabrost i želja za održavanjem tradicije, te podsjećanje na život predaka.

Naime, neretvanska je lađa stoljećima bila glavno prijevozno sredstvo, stoga se od 1998. svake godine održava amaterska utrka ovih tradicionalnih lađa.

Lađe moraju biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s utvrđenim brojem i dimenzijama rebara, a trup lađe mora biti od drveta s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicionalnog obila kao i kormilo.

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja. Na maratonu sudjeluju i muške i ženske posade.

Najviše je na maratonu sudjelovalo 41 ekipa, 2013.godine.

Maraton tradicionalno održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, organizira ga Udruga lađara Neretve.

Organizatori ističu i da se maraton neretvanskih lađa tijekom proteklih 20 godina profilirao u najmasovnije i najgledanije amatersko natjecanje Hrvatske .

U Metkoviću se tom prigodom obično okupi i velik broj političara.

Neretvanska lađa – tradicionalno prijevozno sredstvo u dolini Neretve

Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina, lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, mogu prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone.

Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom do tržnica uz rijeku Neretvu, ali se u današnje vrijeme lađa sve manje pokreće veslanjem, te se uglavnom njome upravlja izvanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.

Neretvanska lađa u dnu je duga 3,40 do 4,10 metara, a u vrhu oko 8 metara. Sredina lađe je proširena za teret do 3,4 metra. Sa strana je visoka od 0,80 do 1,5 metra, a bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara.

U prošlosti, prije motorizacije, služila je u najraznovrsnije svrhe – prijevoz ljudi, životinja, poljoprivrednih proizvoda, pijeska, drva, a  lađama se išlo i u lov na jegulje.  Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana, a koristila se tijekom cijele godine.

Vijek trajanja lađe je vrlo dug,  pa je boljim čuvanjem lađa mogla dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

S obzirom da je tijekom godina bilo pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara je dala izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona.

Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari