Pratite nas
//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Pregled

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Mađarskoj primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istaknula je  u utorak na Korvinovu sveučilištu u Budimpešti, na kojemu je primila počasni doktorat, važnost snažne i povezane srednje Europe koja znači i jaču transatlantsku zajednicu, spomenuvši u tom kontekstu značaj povezivanja tih zemalja putem Inicijative triju mora.

U govoru na temu  “Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti” predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu, te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske.

Rektor Andras Lanczi čestitao je svojoj gošći na njezinu promicanju srednje Europe, poticanju akademske izvrsnosti te jačanju hrvatsko-mađarskih prijateljskih odnosa.

“Primajući počasni doktorat od vašeg prestižnog sveučilišta, želim izraziti zahvalnost sveučilištu Korvin i svima vama što ste mi dali da podijelim svoje misli o hrvatskom doprinosu novoj, povezanoj i jačoj srednjoj Europi”, rekla je Grabar Kitarović, dodajući da će joj počasni doktorat biti poticaj i za vlastitu doktorsku dizertaciju.

“Vjerujem da snažnija središnja Europa znači i jaču EU i transatlantsku zajednicu”, kazala je predsjednica u govoru te naglasila da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne želi da se zemlje članice EU-a dijele na one u središtu i na periferiji.

“Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal” što je moguće kroz Inicijativu triju mora.

Uspješno ujedinjavanje 12 srednjoeuropskih zemalja u globalno priznati projekt Inicijative triju mora – neformalne i fleksibilne političke platforme, koju vode Poljska na sjeveru i Hrvatska na jugu, pomoći će uspješnijem povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora u područje ekonomskog rasta i napretka, kazala je.

To će onda, izrazila je nadu predsjednica, pomoći da mladi dobiju dobra radna mjesta s pristojnim i konkurentnim plaćama, dati im izbor da ostanu kod kuće – a kada to postignemo, bit će to veliki uspjeh.

Govoreći o disparitetima u ekonomskoj snazi u Europi, naglasila je potencijalnu gospodarsku snagu koju bi činile sve zemlje Inicijative triju mora zajedno.

Hrvatska istovremeno širi vanjsku politiku i na mediteranski bazen, također je rekla Grabar Kitarović, jer je zahvaljujući svojem geografskom položaju izlaz za zemlje triju mora na Mediteran čija je stabilnost i sigurnost “od najveće važnosti”.

“I najmanji znak nestabilnosti na Mediteranu ima veliki učinak na Europu”, kazala je.

Ne smijemo zaboraviti ni važnost euroatlantske perspektive na jugoistoku Europe – području za koje međunarodna zajednica već neko vrijeme gubi interes – koje je od velike strateške važnosti za Europsku uniju, smatra hrvatska predsjednica.

“Hrvatska snažno podupire ideju proširenja EU-a i NATO-a na jugoistok Euorpe. Nudimo ruku pomoći svima koji odluče slijediti tako zahjevan put”, kazala je Grabar Kitarović. Istaknula je da te mlade demokracije predugo sjede u čekaonici bez stvarnog napretka i da im je potrebna čvsta poruka Unije i NATO-a.

Osudila je miješanje trećih zemalja u politiku i smjer kojim idu države jugoistoka Europe.

“Euroatlantske aspiracije tih zemlja posebno su pogođene nezakonitim pokušajima i miješanjima trećih zemalja u cilju promjene političkog smjera zemalja koje su u pitanju. Moram naglasiti da poštujemo suverenu odluku bilo koje zemlje da traži saveze i partnerstva drugdje. Ono što ne podupiremo i ne možemo tolerirati je miješanje treće strane u proces donošenja takvih odluka”, rekla je.

Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske podsjetila je da je Matija Korvin – po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.

“Naše dvije zemlje danas se oslanjaju jedna na drugu, čvrsto predane kao članice Europske unije izgradnji europske zajednice a posebno jačanju zajedničkih vrijednosti srednjoeuropskih naroda i država”, dodala je.

Kolinda Grabar Kitarović: Mađarska odluka nije vezana uz slovensku blokadu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori //pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
Komentiraj

Pregled

Produljen istražni zatvor Franji Vargi i Blažu Curiću uhićenima u aferi SMS

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Osječki Županijski sud u srijedu je za još dva mjeseca produljio istražni zatvor bivšem policijskom informatičaru Franji Vargi, kojeg Uskok tereti za izradu lažih SMS poruka za potrebe bivšeg “Dinamovog” čelnika Zdravka Mamića te vozaču u ministarstvu poljoprivrede Blažu Curiću, kojega se sumnjiči da je Vargi javio kako se zbog toga nad njim provode istražne radnje i da mu se sprema uhićenje.

Nakon provedenog ročišta, zbog činjenice da istraga nije dovršena te zbog novoutvrđenih činjenica i dokaza u istrazi, prihvaćen je prijedlog Uskoka da se protiv okrivljenika produlji istražni zatvor za iduća dva mjeseca, odnosno do 19. veljače 2019. Utvrđeno je da se nisu promijenile okolnosti oko egzistiranja osnovane sumnje da bi okrivljenici ostvarili obilježja kaznenog djela sprečavanja dokazivanja, izvijestio je glasnovornik suda Miroslav Rožac.

Nakon ročišta Vargin odvjetnik Mario Poljak izjavio je novinarima da je sudu predložio ukidanje istražnog zatvora protiv njegovog klijenta, istaknuvši kako, prema njegovim saznanjima, u istrazi koja se vodi protiv Varge samo još jedan svjedok nije ispitan.

Curićev branitelj Krešimir Vilajtović potvrdio je kako Uskok više ne traži produljenje istražnog zatvora zbog utjecaja na svjedoke, jer su svi ispitani, već zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, čemu se on usprotivio, smatrajući kako pritvor “ne može biti u funkciji prisile ili izdržavanja kazne”. Pritvor mora biti samo toliko određen koliko je nužan, a prelaskom tri mjeseca novo produljivanje pritvora je prisila, što je nedopušteno, ocijenio je Vilajtović.

Zamjenik ravnateljice Uskoka Sven Mišković kazao je nakon ročišta kako je protiv Blaža Curića zatraženo produljenje pritvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a što je stav tužiteljstva od početka postupka.

Vargu se sumnjiči da je, u postupku koji se protiv bivšeg čelnika “Dinama” Zdravka Mamića, njegova brata Zorana Mamića, bivšega Dinamova direktora Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernara vodio pred osječkim Županijskim sudom izradio lažnu SMS prepisku između bivšega Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i jednoga suca koji je u tom predmetu bio član sudskoga vijeća, a po kojoj je Cvitan prije objave prvostupanjske presude vršio pritisak na suca da bez ikakvih dokaza osudi jednoga okrivljenika u tome postupku.

Lažnu prepisku Varga je potom navodno dostavio Zdravku Mamiću koji ju je je objavio na konferenciji za medije 4. lipnja ove godine. Tužiteljstvo podsjeća kako je Mamićev branitelj tražio da se na temelju lažne korespondencije odgodi objava prvostupanjske presude u tom predmetu, što je sudsko vijeće odbilo te je 6. lipnja 2018. objavilo presudu kojom su svi okrivljenici u tom predmetu proglašeni krivima.

Osim toga Varga je, tvrdi tužitejstvo, prije izrade pisanog otpravka osuđujuće presude protiv koje se može podnijeti žalba Vrhovnome sudu RH, izradio novu lažnu korespondenciju o navodnom utjecaju na suce Vrhovnog suda koji bi odlučivali o žalbi okrivljenika, kako bi je predao Zdravku Mamiću s namjerom da je iskoristi u predstojećem žalbenom postupku, ali ga je u tomu spriječila dojava da se nad njim provodi kriminalističko istraživanje, za što Uskok tereti Blaža Curića.

Curić, inače vozač ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, je uhićen 26. rujna u Zagrebu, a osumnjičen je da je Vargu 20. rujna telefonom upozorio da se protiv njega vodi kriminalističko istraživanje, rekavši mu da izbriše sve poruke, brojeve i druge sadržaje. Nakon otkrivanja ove afere mediji su tvrdili da su Vargine usluge koristili i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko te zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, koji su takve optužbe odbacili, a Brkić je u izjavi novinarima potvrdio da mu je Curić kum.

Krajem studenoga u medijima su objavljeni detalji Vargina istražnog iskaza u kojem osim o svom odnosu s Mamićem govori i o suradnji s Karamarkom, Brkićem, bivšim savjetnikom predsjednice Republike Vladom Galićem, ali i nekadašnjim vlasnikom Argokora Ivicom Todorićem. I Todrić je također ispitan u ovoj istrazi zbog sumnje da je Varga povezan s SMS prepiskom skupine “Borg”.

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko dao je u utorak predvečer iskaz Uskoku o aferi SMS, a za RTL je uoči svjedočenja rekao kako dolazi kao svjedok u ‘slučaju Franje Varge’ s kojim su ga, tvrdi, upoznala dva prijatelja početkom 2017., u vrijeme kada više nije bio na funkciji predsjednika stranke ni potpredsjednika vlade.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Otvoreno: Ugrožavaju li migranti sigurnost u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je međunarodna organizacija Border Violence Monitoring objavila snimke kolektivnog protjerivanja migranata iz Hrvatske u BiH, “Centar za mirovne studije” podnio je kaznenu prijavu protiv policije zbog nezakonitog postupanja na granici. MUP odgovara – nije bilo kršenja ljudskih prava.

Jesu li istinite priče o migrantima u medijima i na društvenim mrežama?  U Otvorenom su govorili pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno, pomoćnik direktora Granične policije BIH za organizaciju i operacije Slobodan Krstić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici Marinko Ogorec, SDP-ov zastupnik Joško Klisović i HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol.

“Hrvatska policija je dužna provoditi zakone i postupak koji je tajno snimljen pokazuje da je postupala po zakonu i institutu odvraćanja. Nismo vidjeli nikakvu uporabu sile i zlostavljanja, a posjedovanje oružja je legalno. Jedino što smo mogli vidjeti je zamahivanje nogom, a ne udarac”, kazao je Zoran Ničeno.

Dodao je kako se radi o migrantima koji su u šumi na samoj graničnoj crti trebali biti prepračeni na cestu i vraćeni natrag. Naglasio je kako “se namjerno prešućuje podatak da od 1039 tražitelja azila – njih 80 posto nestane prije nego što postupak započne”. “Nije Hrvaska dobila milijardu kuna iz Bruxellesa za zaštitu granice – da bi policija samo stajala”, dodao je.

“Odvraćanje se poduzima neposredno na graničnoj crti. Policija BiH to radi na sličan način kao i hrvatska policija. Mi dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije. Mi te migrante preuzimamo i zbrinjavamo u skladu s humanitarnim propisima”, kazao je Slobodan Krstić. Komentare ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića da hrvatska policija zlostavlja migrante nije želio komentirati.

Marinko Ogorec također smatra da je policija u konkretnom slučaju korektno radila svoj posao. “Međutim ima neelegalnih pristupa, a rade ih pojedine nevladine organizacije koje pokušavaju oblatiti hrvatsku policiju i nagovaranjem migranata na određene postupke ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Joško Klisović je kazao kako ne vidi motiv za kršenjem zakona kod navedenih nevladinih organizacija. “Njihovi standardi za ljudska prava su vrlo visoki i oni sigurno nisu ti koji tumače policijske pravilnike. Ti ljudi pokušavaju pomoći, a ne ugrožavati nacionalnu sigurnost”, kazao je Klisović. Upozorio je na dokument pravobraniteljice Lore Vidović, koja je u dokumentu upozorila na ugrožavanje ljudskih prava kod migranata.

“Ako bismo široko tumačili zakon poput nevladinih udruga, onda bi svi mogli doći u Hrvatsku. Postoji nešto što se zove svrhovito tumačenje zakona. Jedan od ciljeva EU-a je čuvanje granice. To je i jedan od uvjeta ulaska Hrvastke u Schengen”, kazao je Tomislav Sokol. Ne vidim da je itko iz EU-a prigovorio Hrvatskoj da je postupila na nelegalan način, dodao je.

Robert Markt kazao je kako HCK nije instrumentalizirana organizacija. “Imamo važnu ulogu u suradnji s policijom u slučajevima privođenja. Tim osobama, naročito ranjivim skupinama – HCK pomogne u hrani, odjeći… Niko nam se od migranata nije obratio s prigovorom i zahtjevom za zaštitom”, rekao je. Napomenuo je kako je u ovoj emisiji riječ o ilegalnim migrantima, a HCK radi s onima koji su legalni. Na to se nadovezao Ničeno – ne radi se o izbjeglicama, radi se o ljudima koji su prešli pet granica. S tim se složio i Ogorec. Makt je naglasio kako Hrvatska nema problema s migrantima te da bi trebalo više govoriti o njihovoj integraciji u hrvatsko društvo – u čemu smo vrlo uspješni.

“Tijekom godine u BiH je iz pravca Srbije i Crne Gore ušlo 23.500 osoba. Njih oko 3.500 do 4.000 se trenutno nalazi na teritoriju BiH. Zadnjih dana se broj ilegalnih migranata značajno smanjio. Njih oko 20-tak je na ulazu u BiH. Preko 2.600 osoba smo spriječili na ilegalni prelazak iz BiH u Hrvatsku”, kazao je Slobodan Krtsić.

Robert Markt, koji je obišao područje Bihaća i Kladuše, gdje se, kaže – nalazi između 5 i 8 tisuća ljudi. “Oni su zbunjeni i pitaju se zašto ih Hrvatska ne pušta da prođu kroz nju. Te ljude netko dezinformira i na krijumčarenju zarađuje. Njima se mora objasniti da više nema propuštanja i kanaliziranja prema finalnim odredištima kao 2015.”, dodao je.

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari