Pratite nas

Pregled

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Mađarskoj primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istaknula je  u utorak na Korvinovu sveučilištu u Budimpešti, na kojemu je primila počasni doktorat, važnost snažne i povezane srednje Europe koja znači i jaču transatlantsku zajednicu, spomenuvši u tom kontekstu značaj povezivanja tih zemalja putem Inicijative triju mora.

U govoru na temu  “Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti” predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu, te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske.

Rektor Andras Lanczi čestitao je svojoj gošći na njezinu promicanju srednje Europe, poticanju akademske izvrsnosti te jačanju hrvatsko-mađarskih prijateljskih odnosa.

“Primajući počasni doktorat od vašeg prestižnog sveučilišta, želim izraziti zahvalnost sveučilištu Korvin i svima vama što ste mi dali da podijelim svoje misli o hrvatskom doprinosu novoj, povezanoj i jačoj srednjoj Europi”, rekla je Grabar Kitarović, dodajući da će joj počasni doktorat biti poticaj i za vlastitu doktorsku dizertaciju.

“Vjerujem da snažnija središnja Europa znači i jaču EU i transatlantsku zajednicu”, kazala je predsjednica u govoru te naglasila da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne želi da se zemlje članice EU-a dijele na one u središtu i na periferiji.

“Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal” što je moguće kroz Inicijativu triju mora.

Uspješno ujedinjavanje 12 srednjoeuropskih zemalja u globalno priznati projekt Inicijative triju mora – neformalne i fleksibilne političke platforme, koju vode Poljska na sjeveru i Hrvatska na jugu, pomoći će uspješnijem povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora u područje ekonomskog rasta i napretka, kazala je.

To će onda, izrazila je nadu predsjednica, pomoći da mladi dobiju dobra radna mjesta s pristojnim i konkurentnim plaćama, dati im izbor da ostanu kod kuće – a kada to postignemo, bit će to veliki uspjeh.

Govoreći o disparitetima u ekonomskoj snazi u Europi, naglasila je potencijalnu gospodarsku snagu koju bi činile sve zemlje Inicijative triju mora zajedno.

Hrvatska istovremeno širi vanjsku politiku i na mediteranski bazen, također je rekla Grabar Kitarović, jer je zahvaljujući svojem geografskom položaju izlaz za zemlje triju mora na Mediteran čija je stabilnost i sigurnost “od najveće važnosti”.

“I najmanji znak nestabilnosti na Mediteranu ima veliki učinak na Europu”, kazala je.

Ne smijemo zaboraviti ni važnost euroatlantske perspektive na jugoistoku Europe – području za koje međunarodna zajednica već neko vrijeme gubi interes – koje je od velike strateške važnosti za Europsku uniju, smatra hrvatska predsjednica.

“Hrvatska snažno podupire ideju proširenja EU-a i NATO-a na jugoistok Euorpe. Nudimo ruku pomoći svima koji odluče slijediti tako zahjevan put”, kazala je Grabar Kitarović. Istaknula je da te mlade demokracije predugo sjede u čekaonici bez stvarnog napretka i da im je potrebna čvsta poruka Unije i NATO-a.

Osudila je miješanje trećih zemalja u politiku i smjer kojim idu države jugoistoka Europe.

“Euroatlantske aspiracije tih zemlja posebno su pogođene nezakonitim pokušajima i miješanjima trećih zemalja u cilju promjene političkog smjera zemalja koje su u pitanju. Moram naglasiti da poštujemo suverenu odluku bilo koje zemlje da traži saveze i partnerstva drugdje. Ono što ne podupiremo i ne možemo tolerirati je miješanje treće strane u proces donošenja takvih odluka”, rekla je.

Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske podsjetila je da je Matija Korvin – po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.

“Naše dvije zemlje danas se oslanjaju jedna na drugu, čvrsto predane kao članice Europske unije izgradnji europske zajednice a posebno jačanju zajedničkih vrijednosti srednjoeuropskih naroda i država”, dodala je.

Kolinda Grabar Kitarović: Mađarska odluka nije vezana uz slovensku blokadu

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Za ubojstvo trojice hrvatskih policajaca 20 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Zbog ubojstva trojice i pokušaja ubojstva četvorice hrvatskih policajaca s tenka JNA kod Hrvatske Kostajnice 1991. u ponedjeljak je na sisačkom Županijskom sudu u odsustvu nepravomoćno osuđen državljanin Srbije Zoran Tomić koji je nepravomoćno kažnjen s 20 godina zatvora.

Državno odvjetništvo u ponedjeljak je izvijestilo da je Tomić presudom “proglašen krivim i osuđen na način da mu je za svako od tri ubojstva prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina i za svako od četiri pokušaja ubojstva prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od deset godina te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina koliko mu se maksimalno mogla izreći kazna po odredbama KZ-a RH”.

Tomić je optužen da je 26. srpnja 1991. kao vodnik prve klase JNA i zapovjednik prvog tenka u oklopnoj koloni koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema Kozibrodu, kako bi postavili ‘tampon zonu’ između hrvatskih policijskih snaga i srpskih paravojnih postrojbi, zauzeo mjesto ciljača u tenku i rafalno ispalio više hitaca prema označenom vozilu hrvatskog MUP-a.

“Tereti ga se da je po izlasku oklopne kolone iz grada; u namjeri da usmrti policijske službenike koji su se s punim povjerenjem u pripadnike oklopne kolone kretali na njenom čelu; iz spregnutog mitraljeza kalibra 7,62 mm ispalio više hitaca u vozilo, odnosno u sedmero policijskih službenika koji su bili u tom označenom službenom policijskom vozilu”, izvijestilo je Državno odvjetništvo.

Ističu da su u tom zločinu trojica policijskih službenika smrtno stradala, a jedan je ranjen dok su trojica policijskih službenika ostali neozlijeđeni.

U tom su zločinu poginuli zagrebački policajci Mladen Halapa, Ivica Perić i Goran Fadljević.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Osijek: Zavod za hitnu pomoć dobio devet novih vozila

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije dobio je u ponedjeljak devet novih vozila, čime se očekuje značajno povećanje standarda u funkcioniranju službe hitne pomoći.

Vrijednost nabave novih vozila veća je od četiri milijuna kuna, od čega je iz županijskog proračuna izdvojeno 3,5 milijuna, dok je ostatak osigurao županijski Zavod za hitnu pomoć.

Župan Ivan Anušić kazao je kako županija izdvaja značajna sredstva za službu hitne medicinske pomoći, pa je prema vozilima i standardu njihove opreme među vodećim hrvatskim županijama.

Dodao je kako se, uz opremu i kvalitetne liječnike, radi daljnjeg unaprjeđivanja rada ove službe priprema projekt izgradnje nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu, čija bi lokacija u skladu s pravilima struke trebala omogućiti vozilima da do mjesta intervencije stignu za 10 do 15 minuta.

Ravnateljica Zavoda Silvana Sabo naglasila je kako se radi o vrhunski opremljenim vozilima koja, uz ostalo, hidraulički ovjes, respiratore, a u odnosu na druge zavode za hitnu pomoć i automatski masažer srca, uređaj koji točno definira kojom brzinom i intenzitetom treba masirati srce, kako bi se postigao najbolji učinak za pacijenta.

Izvijestila je kako vozila županijske Hitne pomoći godišnje prijeđu više od dva milijuna kilometara, pri čemu se zbrine oko 25 tisuća hitnih pacijenata, a obavi se i 24 tisuće sanitetskih prijevoza te 1.300 međužupanijskih sanitetskih prijevoza.  (Hina)

Foto: Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari