Pratite nas

BiH

Predsjednica Kolinda posjetila mostarske franjevce i Sabornu crkvu u Mostaru

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u petak je u sklopu privatnog posjeta obišla Franjevački samostan u Mostaru, a tijekom dana prijeći će preko Starog mosta te posjetiti Sabornu crkvu Srpske pravoslavne crkve.

Hrvatsku predsjednicu dočekao je gvardijan fra Iko Skoko, te je u pratnji premijera Hercegovačko-neretvanske županije Nevenka Hercega obišla Franjevački samostan u Mostaru i nedavno otvorenu atrakciju za posjetitelje, Zvonik mira uz franjevačku crkvu sv. Petra i Pavla s kojega se pruža panorama Mostara.

Predsjednica Grabar Kitarović posjetila je i Sabornu crkvu u izgradnji Srpske pravoslavne crkve koja je bila potpuno uništena u ratu i sastala se sa igumanom Danilom Pavlovićem.

U nastavku posjete planirana je šetnja starim gradom u Mostaru, kao i posjeta Starom Mostu.

Predsjednica nije željela komentirati aktualna hrvatska niti bosanskohercegovačka pitanja ističući da se nalazi u privatnom posjetu.

“Ovdje sam privatno, hvala vam na razumijevanju”, rekla je hrvatska predsjednica novinarima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari