Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica na Sveučilištu u Zadru: Sjajna tradicija utkana u cjelokupan nacionalni identitet, povijest obrazovanja i kulture

Objavljeno

na

Foto: Hina (arhiva)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici u povodu Dana Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak je podsjetila kako je filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda prvo hrvatsko visoko učilište koje je osnovano 1396. te je istaknula da ta sjajna tradicija obrazovanja nije utkana samo u suvremeno zadarsko Sveučilište, nego i cjelokupan nacionalni identitet, povijest našeg obrazovanja i kulture.

“Zadarsko sveučilište pripada manjim sveučilištima u Hrvatskoj, ali ne zato manje važnima. Osim toga, mnogo je prednosti manjih sveučilišta jer omogućuju veću kompaktnost, homogenost i komplementarnost studija”, rekla je hrvatska predsjednica.

“Manje može biti više”, istaknula je, dodajući da je to sveučilište dobro iskoristilo tu mogućnost visokom kvalitetom nastave i znanstvenoga rada. Rekla je i kako je “više puta naglašavala da akademsku zajednicu smatra jednom od najvažnijih društvenih snaga za intenzivnije uključivanje Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja i pritom uvijek ističe kako potencijal i uspjesi naših studenata ulijevaju nadu u budućnost“.

Predsjednica u sveučilištu vidi i važnog sudionika obnove dijaloga na političkoj i društvenoj razini.

“Našem društvu u cjelini nedostaje dijaloga i razumijevanja, razgovora u kojem se snaga mjeri argumentima i znanjem, stoga upravo sveučilište vidim pokretačem i dionikom oblikovanja kulture dijaloga, kao konstruktivnijega društvenog ozračja”, poručila je.

Istaknula je i kako s velikom pozornošću “prati sve promjene i prijedloge vezane uz obrazovanje, koje je u svakoj modernoj državi temelj razvoja, a razvoj donosi blagostanje te stoga ulaganje u razvoj obrazovanja nije trošak, već ulaganje koje donosi višestruku dobit“.

“Pozdravljam stoga inicijativu Rektorskog zbora, koji je, kako je to naglasila i njegova predsjednica, rektorica Dijana Vican, visoko motiviran za korištenje sredstava EU fondova, kako bi se unaprijedila infrastruktura i opremljenost fakulteta i instituta, što je nužan temelj standarda i rada studenata, profesora i istraživača, samim time i ukupnog razvoja”, rekla je.

Predsjednica podupire i interdisciplinarni međuresorni pristup ministarstva u angažiranijem pristupanju dostupnosti korištenja fondova “kako bi se osigurala kvalitetnija baza za unaprjeđenje rada svih hrvatskih sveučilišta”.

Istaknula je i kako očekuje da se sveučilišna zajednica “još intenzivnije uključi u društvene promjene, ne samo u obrazovnu reformu, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim razvojnim procesima“.

U sklopu 17. obljetnice i Dana Sveučilišta u Zadru, godišnjom nagradom rektorice nagrađeni su akademski djelatnici doc. dr. sc. Ivana Lončar, doc. dr. sc. Marijana Tomić i izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac-Pražić, djelatnici Andrea Barač Bataljaku, Marinela Borina Valčić i Ana Pehar te uredništva časopisa “Ars Adriatica”, “Geoadria” i “Sic”.

Službeni posjet Zadru predsjednica će nastaviti obilaskom Gimnazije Vladimira Nazora, a zatim će se u Gradskoj vijećnici upoznati s najvažnijim gradskim projektima, nakon čega će obići i proizvodne pogone tvrtke “Maraska” d.d.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

CNN uvrstio Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je CNN uvrstio Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u petak je ocijenio da je to rezultat šarma Zagreba i Zagrepčana, njegove otvorenosti, sigurnosti i gostoljubivosti.

“Nakon što je zagrebački advent tri godine zaredom proglašen za najbolji europski advent, a danas je svojevrsni europski advent bez konkurencije, i ugledna američka informativna TV kuća CNN uvrstila je Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija.

Zagreb se na CNN-ovom popisu najboljih božićnih sajmova u svijetu našao u društvu renomiranih destinacija kao što je Beč, Strasbourg, Toronto, Prag, Firenca, Krakov, Birmingham, Kopenhagen, Berlin, Bruxelles, Barcelona, Stockholm i New York”, navodi se u večerašnjoj poruci gradonačelnka sugrađanima.

Rezultat je to, ocijenio je, šarma našega grada i njegovih stanovnika, njegove otvorenosti, multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, njegove sigurnosti i gostoljubivosti.

“Zato još jedanput na ovom uspjehu posebno zahvaljujem svim sugrađanima, organizatorima i Turističkoj zajednici grada Zagreba, te svima koji sudjeluju u ovoj čarobnoj zagrebačkoj priči”, istaknuo je gradonačelnik Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo uprave: 3.854.747 birača u popisu birača za izbore za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Rješenjem ministra uprave Ivana Malenice zaključen je popis birača za izbore za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati 22. prosinca, te je u popisu zaključenom 13. prosinca 2019., ukupno upisano 3.854.747 birača, priopćilo je Ministarstvo uprave.

U tom popisu je 3.677.904 birača s prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima, a od tog broja je 11.704 prethodno registriranih birača.

Također, 176.843 birača bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano, navodi se u priopćenju Ministarstva uprave.

DIP odbacuje optužbe o navodnoj krađi u procesu predsjedničkih izbora

Državno izborno povjerenstvo (DIP) u petak je odbacilo “olake i paušalne” optužbe političara i drugih medijski eksponiranih osoba o navodnoj „krađi“ u procesu izbora za predsjednika Republike koji će se održati 22. prosinca..

Od 1992. do ove godine, predsjednički su izbori održani šest puta i u njihovoj provedbi nikada nisu utvrđene radnje koje bi dovele u sumnju njihovu zakonitu provedbu, poručuje Povjerenstvo i podsjeća da se ti izbori provode po istom zakonu od 1992. koji se, osim neznatno, nije mijenjao, makar je bilo prilike.

DIP ističe da je poduzeo sve da izborni postupak učini transparentnim i dostupnim javnosti, poglavito kad se radi o promatranju izbora.

Navodi kako je do petka zahtjev za promatranje izbora podnijelo devet političkih stranaka (HSLS, Laburisti, PGS, Demokrati, HSS, Reformisti, SDP, HDZ, IDS), četiri kandidata (Miroslav Škoro, Ivan Pernar, Katarina Peović, Zoran Milanović), birač koji je predložio kandidata (Mislav Kolakušić) i nevladine udruge Gong i U ime obitelji.

Ukupan broj promatrača, Povjerenstvo će objaviti dan prije izborne nedjelje.

Tko može promatrati izbore

S obzirom na manjkave zakonske odredbe, a imajući u vidu standarde koji postoje na drugim izborima, DIP je obvezatnim uputama detaljno propisao tko je sve ovlašten zatražiti promatranje izbora i time sudjelovati u izbornom postupku.

Svaki kandidat, politička stranka, odnosno birači koji su ga predložili ili nevladine udruge mogu odrediti promatrače za sva izborna tijela, od biračkih odbora do DIP-a, podsjeća Povjerenstvo te poziva spomenute da iskoriste to pravo i da promatrače dobro upoznaju s izbornim procesom pri čemu im DIP i ostala izborna tijela mogu pružiti svu potrebnu pomoć.

DIP poziva i upozorava članove biračkih odbora i izbornih povjerenstava da pruže punu podršku ovlaštenim promatračima jer se i tako ispunjava cilj zakonitih, poštenih i transparentnih izbora. (Hina)

 

Kratki vodič za čitanje predizbornih anketa

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari