Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica na Sveučilištu u Zadru: Sjajna tradicija utkana u cjelokupan nacionalni identitet, povijest obrazovanja i kulture

Objavljeno

na

Foto: Hina (arhiva)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici u povodu Dana Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak je podsjetila kako je filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda prvo hrvatsko visoko učilište koje je osnovano 1396. te je istaknula da ta sjajna tradicija obrazovanja nije utkana samo u suvremeno zadarsko Sveučilište, nego i cjelokupan nacionalni identitet, povijest našeg obrazovanja i kulture.

“Zadarsko sveučilište pripada manjim sveučilištima u Hrvatskoj, ali ne zato manje važnima. Osim toga, mnogo je prednosti manjih sveučilišta jer omogućuju veću kompaktnost, homogenost i komplementarnost studija”, rekla je hrvatska predsjednica.

“Manje može biti više”, istaknula je, dodajući da je to sveučilište dobro iskoristilo tu mogućnost visokom kvalitetom nastave i znanstvenoga rada. Rekla je i kako je “više puta naglašavala da akademsku zajednicu smatra jednom od najvažnijih društvenih snaga za intenzivnije uključivanje Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja i pritom uvijek ističe kako potencijal i uspjesi naših studenata ulijevaju nadu u budućnost“.

Predsjednica u sveučilištu vidi i važnog sudionika obnove dijaloga na političkoj i društvenoj razini.

“Našem društvu u cjelini nedostaje dijaloga i razumijevanja, razgovora u kojem se snaga mjeri argumentima i znanjem, stoga upravo sveučilište vidim pokretačem i dionikom oblikovanja kulture dijaloga, kao konstruktivnijega društvenog ozračja”, poručila je.

Istaknula je i kako s velikom pozornošću “prati sve promjene i prijedloge vezane uz obrazovanje, koje je u svakoj modernoj državi temelj razvoja, a razvoj donosi blagostanje te stoga ulaganje u razvoj obrazovanja nije trošak, već ulaganje koje donosi višestruku dobit“.

“Pozdravljam stoga inicijativu Rektorskog zbora, koji je, kako je to naglasila i njegova predsjednica, rektorica Dijana Vican, visoko motiviran za korištenje sredstava EU fondova, kako bi se unaprijedila infrastruktura i opremljenost fakulteta i instituta, što je nužan temelj standarda i rada studenata, profesora i istraživača, samim time i ukupnog razvoja”, rekla je.

Predsjednica podupire i interdisciplinarni međuresorni pristup ministarstva u angažiranijem pristupanju dostupnosti korištenja fondova “kako bi se osigurala kvalitetnija baza za unaprjeđenje rada svih hrvatskih sveučilišta”.

Istaknula je i kako očekuje da se sveučilišna zajednica “još intenzivnije uključi u društvene promjene, ne samo u obrazovnu reformu, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim razvojnim procesima“.

U sklopu 17. obljetnice i Dana Sveučilišta u Zadru, godišnjom nagradom rektorice nagrađeni su akademski djelatnici doc. dr. sc. Ivana Lončar, doc. dr. sc. Marijana Tomić i izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac-Pražić, djelatnici Andrea Barač Bataljaku, Marinela Borina Valčić i Ana Pehar te uredništva časopisa “Ars Adriatica”, “Geoadria” i “Sic”.

Službeni posjet Zadru predsjednica će nastaviti obilaskom Gimnazije Vladimira Nazora, a zatim će se u Gradskoj vijećnici upoznati s najvažnijim gradskim projektima, nakon čega će obići i proizvodne pogone tvrtke “Maraska” d.d.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Organizatori Hoda za život u Zagrebu: Bilo nas je 15.000-20.000.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Zagrebu je održan četvrti “Hod za život” kojim se iskazuje podrška stavu da život počinje začećem. Uz brojne redare organizatora, povorku je osiguravala i policija, a među sudionicima bilo je i političara. Povorke su održane i u Zadru i Spltu.

Pod geslom “Zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj – nerođenu djecu!” sa zagrebačkog Zrinjevca u subotu je krenuo četvrti “Hod za život” kojim brojni građani, obitelji s djecom i mladi iskazuju podršku stavu kako “život počinje začećem”, dajući tako glas, kako naglašavaju organizatori, onima čiji se glas ne može čuti – nerođenoj djeci.

Organizatori procjenjuju da je u Hodu za život sudjelovalo 15-20 tisuća ljudi, dok zagrebačka policija tvrdi da ih je bilo oko 5 tisuća. Procjene policije organizatori nisu željeli komentirati.

Kako se okupio velik broj ljudi pokazuje i činjenica da kad je početak kolone stigao na Trg sv. Marka, začelje kolone još nije uspjelo proći Trg bana Jelačića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović u Brodu položila vijenac u spomen djeci poginuloj u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja u subotu boravi u Slavonskom Brodu, po dolasku je u taj grad položila vijenac podno spomen-obilježja djeci poginuloj u Domovinskom ratu „Prekinuto djetinjstvo” u sklopu programa 17. susreta sjećanja na najmlađe žrtve rata “Mali križ – velika žrtva”.

Uz predsjednicu Grabar Kitarović, u državnom izaslanstvu koje je položilo zajednički vijenac podno spomen-obilježja “Prekinuto djetinjstvo” bili su i i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Pero Ćosić i izaslanica predsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, državna tajnica u Ministarstvu branitelja Nevenka Benić.

Nakon što je sudjelovala u polaganju vijenca u spomen na djecu poginulu u Domovinskom ratu, Kolinda Grabar Kitarović zaputila se u slavonskobrodsku Glazbenu školu u kojoj se održava svečana akademija u povodu 17. susreta sjećanja na najmlađe žrtve rata “Mali križ – velika žrtva”.

Zatim će nazočiti potpisivanju ugovora o plinofikaciji rafinerije u Bosanskom Brodu (BiH) između Rafinerije nafte Brod, Zarubežnjefta i Crodux plina d.o.o. Riječ je o realizaciji projekta „Opskrba prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod”, koji bi trebao biti prvi korak u rješavanju problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu.

Potpisivanje ugovora, među ostalim, uslijedlio je nakon postignutih predugovori između Plinacroa, Croduxa i Zarubežnjefta, tvrtke koja je vlasnik rafinerije, te razgovora predsjednice Grabar-Kitarović i Vlade s predstavnicima ruskog Ministarstva ekonomskog razvoja i energetike te predstavnicima tvrtke Zarubežnjeft, Plinacroa i Croduxa održanim u listopadu prošle godine u Slavonskom Brodu.

O rješenju problema onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu hrvatska predsjednica razgovarala je i s čelnicima Ruske Federacije – predsjednikom Vladimirom Putinom i ministrima i tada je procijenjeno da će se plinofikacijom te rafinerije velikim dijelom riješiti onečišćenje zraka u Brodu i oko 50 posto smanjiti emisija štetnih plinova.

Opskrba prirodnim plinom Rafinerija nafte Brod (RNB) obavit će se izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica – Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom te rafinerije.

U poslijepodnevnim će satima predsjednica Grabar – Kitarović sudjelovati na tribini „Današnji izazovi pred ženama u politici, poduzetništvu i društvu”.

(Hina)

 

3. svibnja 1992. bila je krvava nedjelja za Slavonski Brod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari