Pratite nas

Reagiranja

Predsjednica: Nisam nikad bila ‘kraljica Balkana’, nego predsjednica RH, ni više ni manje

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović reagirala je na pismo iz udruge Majke Srebrenice koje su u jučerašnjem otvorenom pismu izrazile nezadovoljstvo njenim izjavama.

“Otvoreno pismo Predsjednice Republike

Poštovane i drage majke Srebrenice i supotpisnici otvorenog pisma,

Iako ga nisam osobno primila, u medijima sam pročitala vaše otvoreno pismo. Neovisno o tome hoće li mi i kada prispjeti, želim vam zahvaliti na iskreno iznesenim osjećajima i mislima. Ako, naime, postoje bilo kakve nedoumice koje bi mogle naštetiti odnosima naših dviju država i naroda kojima pripadamo, onda je iskrena komunikacija najbolji put da se one otklone.

Vi znate koliko poštujem vašu žrtvu i vaše nastojanje da čuvate i promičete istinu o genocidu u Srebrenici. Jer to jest zločin koji u punoj mjeri ima značajke genocidnosti. Bila sam s vama prije dvije godine na komemoraciji u Srebrenici te sam kao majka i žena osjetila tugu i bol koju nosite. I moj hrvatski narod, prošao je slične strahote i mnoge hrvatske majke govorile su mi, kao što ste mi i vi govorile, o svojoj boli. A ta je bol ista na svim meridijanima svijeta.

Moje poštovanje izraženo vama i vašim nevino stradalim bližnjima ujedno je i poštovanje predsjednice Republike Hrvatske koje sam izrazila u ime svoje države i svojega, hrvatskog naroda. Budući da ste naglasile kako ste me, u najboljoj namjeri, smatrale i oslovljavale „kraljicom Balkana“, dužna sam odmah istaknuti kako se nikada nisam takvom doživljavala, nego sam samo i jedino predsjednica Republike Hrvatske. Ništa više i ništa manje od toga.

Moja je prva dužnost štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana. No, isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose suradnje i prijateljstva sa svim državama, prije svega susjednima. Nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine. Možda nema država u svijetu koje su upućenije jedne na drugu; povijesno, gospodarski, prometno, kulturno, kao naše dvije države.

Osim toga, Bosna i Hercegovina država je i domovina i hrvatskoga naroda. Moja briga o njegovoj dobrobiti, na koju sam obvezana i svojom dužnošću i svojim osjećajima, ali i slovom Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjeru i naciju. Želim da Bosna i Hercegovina ostvari sve svoje razvojne potencijale i tome sam, kao predsjednica vama najbliže države i članice Europske unije, spremna pružiti svu daljnju moguću potporu. Bosna i Hercegovina nije imala, nema i neće imati većeg zagovornika svoga europskog puta od Republike Hrvatske.

Naglašavam i svoje iskreno poštovanje prema islamu, kako zbog njegovih načela, tako i zbog osobnog iskustva. Isto tako, iznimno cijenim doprinos hrvatskih državljana islamske vjere u Domovinskom ratu. Spominjući to, želim podsjetiti da je upravo zahvaljujući ishodu toga rata spriječeno moguće ponavljanje sličnog stradanja u Bihaću.

Stoga, ako sam upozoravala na opasnosti od ekstremizma koji jest ili bi mogao biti nadahnut iskrivljenim tumačenjima vjere koju doživljavam kao vjeru mira i ljubavi prema bližnjemu, nikada nisam spominjala islam, Bošnjake ili Bosnu i Hercegovinu kao one koji bi mogli biti njegovim izvorima ili poticateljima. Stoga ne smatram da su moje riječi mogle potaknuti niti su potaknule bilo kakav i bilo koji incident koji se mogao dogoditi u odnosu na pripadnike islamske vjere. Svaki iskaz netrpeljivosti ili čin iz mržnje prema bilo komu, od koga god dolazio, osuđujem.

Iz svega ovoga posve je jasno da Bosnu i Hercegovinu i njezine građane ne doživljavam kao prijetnju Hrvatskoj. Stoga mi je potpuno neprihvatljivo da se moje političko djelovanje na bilo koji način uspoređuje s „takvim izjavama koje su dolazile iz Srbije (…) u periodu (…) koji je prethodio agresiji na BiH“. No uvjerena sam da dijelite moje mišljenje da je međunarodni terorizam i bilo koji ekstremizam najveća prijetnja miru u svijetu i zajedničkim civilizacijskim vrijednostima te nam je zajednička dužnost sprječavati sve ono što našu bliskost može umanjiti ili narušiti.

Hvala vam na pozivu u posjet Bosni i Hercegovini. Bit će mi osobito drago budem li ponovno imala prigodu susresti se i s vama.

S poštovanjem,

Kolinda Grabar-Kitarović”.

SEDAM BOŠNJAČKIH UDRUGA PROTIV HRVATSKE PREDSJEDNICE

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ured predsjednice se oglasio oko prijetnje upućene telefonom

Objavljeno

na

Objavio

Iz Ureda predsjednice oglasili su se vezano za prijetnju upućenu telefonom 18. veljače.

Priopćenje poslano iz Ureda predsjednice prenosimo u cijelosti:

“Vezano uz slučaj poziva g. Dragana Dolenca Uredu Predsjednice, potvrđujemo da je u ponedjeljak, 19. veljače 2018. godine, u Kabinetu Predsjednice Republike zaprimljen telefonski poziv nepoznate muške osobe koja je zatražila razgovor s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, ne navodeći osobne podatke o sebi i razlog poziva. Obzirom da je izrekao prijetnje da bi mogao ugroziti život i sigurnost građana, obaviještena je policija koja je dalje postupala prema svojim nadležnostima.

U međuvremenu, nakon što smo saznali identitet osobe koja je uputila poziv Uredu, provjerili smo dokumentaciju u Uredu koja bi mogla biti vezana uz taj slučaj, te Vas u tom smislu izvješćujemo kako su nam se pismom od 16. kolovoza 2017. obratili supružnici Kruna i Dragan Dolenec moleći pomoć vezanu uz nastavak liječenja svoje teško bolesne kćeri Vanese u inozemstvu.

Vodeći računa o ozbiljnosti zdravstvenog stanja malene Vanese, te uvažavajući iskazanu molbu supružnika Dolenec za pomoć Predsjednice Republike u nastavku njezina liječenja, Ured je promptno uputio dopis Ministarstvu zdravstva i HZZO-u moleći odgovarajuća postupanja nadležnih službi u okviru propisa na temelju kojih se odobrava liječenje u inozemstvu.

Dana 29. kolovoza 2017. Direkcija HZZO-a uputila je gospođi Kruni Dolenec, majci malodobne Vanese, dopis kojim je izvješćuje o postupku koji je potrebno provesti u svrhu odobravanja liječenju u inozemstvu, te je o istom izviješten i Ured Predsjednice. Ističemo da Ured Predsjednice ne može utjecati na specijalističko mišljenje liječnika, a koje je bilo potrebno da se odobri nastavak liječenja u inozemstvu. U međuvremenu nismo dobili nikakvih novih upita o liječenju male Vanese sve do poziva g. Dolenca ovoga ponedjeljka.

Zabrinuta za zdravstveno stanje male Vanese, Predsjednica Republike Hrvatske prati odluke liječničkog konzilija, te donošenje potrebnih mjera za nastavak liječenja. Također, informirala se i o zdravstvenom stanju njezina oca.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

ZPH: Pupovčeve izjave dio šire politike prema istoku Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) ocijenila je u srijedu kako su izjave Milorada Pupovca i zahtjev Vladi da se Srpskom narodnom vijeću (SNV) i Zajedničkom vijeću općina (ZVO) odobri manjinska samouprava dijelovi “šire politike i širega plana prema istoku Hrvatske”, te je zatražila da se odgovarajućim zakonskim rješenjima i mjerama otkloni svaka opasnost koja izvire iz takvih inicijativa.

Predsjednik ZPH-a Josip Kompanović rekao je na konferenciji za novinare da se SNV poziva na Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema iz 1995. godine, te Vladino pismo namjere o dovršetku procesa mirne reintegracije iz 1997. godine.

Upozorio je da Erdutski sporazum govori o prijelaznim rješenjima za završetak procesa mirne regintegracije Podunavlja i određuje će ta prijelazna rješenja trajati godinu dana, s mogućnošću produljenja za još godinu dana.

Radi se o potpuno konzumiranom pravnom aktu pa ZPH od Vlade traži da otvoreno kaže kako Erdutski sporazum više ne postoji i da se više nitko ne može pozivati na bilo kakva prava iz toga sporazuma, poručio je Kompanović.

Što se tiče Vladina pisma namjere o dovršetku mirne reintegracije iz siječnja 1997. godine, predsjednik ZPH ističe kako su sva prava, koja proistječu iz toga pisma, ugrađena u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pa stoga i to pismo smatra bespredmetnim.

Kompanović smatra da se zahtjevi za manjinskom samoupravom odnose na hrvatsko Podunavlje, odnosno područja uz granicu sa Srbijom, na kojima su demografski pokazatelji katastrofalni, posebice zbog velikog iseljavanja Hrvata.

“Na graničnom području sa Srbijom mi ostajemo bez Hrvata, a sada se traži politička i svaka druga autonomija Srba na tome prostoru”, rekao je Kompanović ocijenivši kako je to pitanje nacionalne sigurnosti.

ZPH traži donošenje zakona o ratom stradalim područjima da se ta područja ojačaju naseljavanjem mladih ljudi, kako bi se jednom zauvijek otklonila svaka opasnost koja izvire iz takvih inicijativa, rekao je Kompanović.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati