Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica o problemu nestalih: U posjet Aleksandra Vučića uložila sam puno svog političkog kapitala i nije mi žao

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak kako nimalo ne žali zbog posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj i da bi ga opet pozvala.

“Znajući i danas koliko mi i dalje prigovaraju i koliko su mi neki tada prigovarali i napadali me radi njegova posjeta, najlakše bi bilo otkazati taj posjet. Da sam mislila na sebe i na svoj ‘rejting’, to bih zasigurno i učinila. Ali kako ću krenuti u ispunjenje onoga što sam obećala obiteljima diljem Hrvatske ako ne pokrenem prvi korak bez obzira kakvi rezultati i posljedice bile”, kazala je Grabar Kitarović na predstavljanju knjige “Nestali u Domovinskom ratu 2”.

Naglasila je i da je u Vučićev posjet uložila puno svog političkog kapitala te podsjetila kako je pokojni predsjednik Franjo Tuđman razgovarao s Miloševićem kako bi riješio rat i proveo mirnu reintegraciju, “jer to je jedini način”.

Poručila je da to pitanje neće riješiti EU, već to možemo samo mi sami, a za to je potrebna i druga strana.

U izjavi je novinarima odbacila nagađanja da se u svom govoru opravdavala zbog posjeta Vučića, istaknuvši da je pitanje nestalih za nju duboko ljudsko pitanje.

Grabar Kitarović: Isprika obiteljima nestalih što nisu napravljeni pomaci u potrazi

Vezano za podatke koje je Vučić donio u Zagreb prilikom posjeta, a za koje se ispostavilo da se radi o podacima za osobe koje su nađene, Grabar Kitarović je ustvrdila da je on vjerovao da su vjerodostojni.

“Da li su njemu njegove službe prenijele krive podatke, ali ja ne vjerujem da bi on dolazio u Zagreb i blamirao se podacima koji nisu točni. Kao nešto što je potrebno da bi se ostvario posjet Srbiji, tražim da se naprave konkretni pomaci. Ja se nadam da je on (Vučić) iskren u tome i da će se naći barem određeni broj dosjea”, dodala je.

Grabar Kitarović se prilikom predstavljanja knjige ispričala članovima obitelji što nisu napravljeni pomaci te najavila da od potrage neće odustati.

“Nisam nažalost uspjela onako i onoliko koliko sam željela, no neću odustati. Neću prestati zajedno s vama tražiti rješenje da nađemo naše nestale. Žalim što nismo napravili pomak. Ispričavam se svim roditeljima i obiteljima radi toga, ali činim sve što je u mojoj moći zajedno sa suradnicima kako bismo to riješili”, kazala je.

Najavila je da će dalje ići u razgovore sa službama savezničkih država, a ove godine u Općoj skupštini UN-a otvoriti pitanje nestalih kako u ratu u Hrvatskoj, tako i u drugim ratovima diljem svijeta.

Knjiga “Nestali u Domovinskom ratu 2” – splet tužnih priča i potresnih ispovijesti

Knjiga “Nestali u Domovinskom ratu 2”, kao i njezina istoimena prethodnica donosi ispovijesti roditelja, supružnika, djece i braće 45 nestalih osoba tijekom rata s ciljem poticanja institucija i javnosti da razriješe tu tragediju, ali i buđenja savjesti kod onih koji možda i danas skrivaju dokumente o sudbinama nestalih.

Autorice knjige su Romana Bilešić i Danijela Mikola istaknule su da se radi o izuzetno tužnim pričama, a u četvrt stoljeća koliko ljudi već traže svoje najmilije, obitelji su sad već izgubile svaku nadu.

“Ova knjiga je splet priča – tužnih, potresnih ispovijesti, ovo je jedna teška okrutna istina. Svi ovi ljudi već četvrt stoljeća pokušavaju naći odgovor na samo jedno pitanje koje je zapravo jednostavno, a na koje nemaju pravo – gdje su njihovi najmiliji”, kazala je Bilešić.

Mikola je podsjetila da projekt “Nestali” provodi list “24 sata” već dvije i pol godine, objavljujući svakog vikenda priču jedne nestale osobe, a kada se sakupi određeni broj objavi ih se u tiskanom izdanju”. Najavila je da će projekt provoditi dokle god će imati sugovornike.

“Ako misija i zadatak ove knjige u potrazi za nestalima u Domovinskom ratu i ne budu potpuno ispunjeni, ako i ne doznamo istinu o njihovoj smrti, ona će kao trajan spomen govoriti o njihovim životima i našem ponosu i ljubavi prema njima. Ona je svjedok njihove ljubavi i žrtve za domovinu, ali svjedok zla i mržnje onih koji su sanjali neke druge snove”, kazala je predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Izrazila je nadu da će knjiga pomoći “u buđenju onih koji i dalje sanjaju iste te snove i da će savjest jednom odraditi svoj dio”.

Glavni urednik “24 sata” Goran Gavranović” naglasio je da je potraga  važna za sve nas i predstavlja dug koji imamo prema tim ljudima, a koji su u najtežim trenucima pokazali ono najbolje.

“Važna je i zato što je vrijednost jednog društva u tome kako se odnosi prema najslabijima i najnezaštićenijima, prema onima kojih nema, prema nestalima. Zato ih ne smijemo zaboraviti i zato ih moramo naći”, poručio je, zahvalivši obiteljima nestalih na upornosti, vjeri i nadi, a pogotovo tome što su ih pustili u svoje domove i podijelili svoju bol.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Programom ‘Zvjezdano ljeto’ Karlovac obilježava svoj 440. rođendan

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Tradicionalnim paljenjem ivanjskih krijesova na obalama Kupe u Karlovcu, u nedjelju je počelo “Zvjezdano ljeto”, manifestacija s više od 200 kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja koji će se održavati do 13. srpnja kad Karlovac slavi svoj rođendan.

Direktorica karlovačke Turističke zajednice Marina Burić rekla je da je Karlovac među rijetkim gradovima koji znaju točan datum svog rođendana.

Karlovac zna da je njegova gradnja počela 13. srpnja 1579. u obliku šestokrake zvijezde pa se stari dio grada i zove Zvijezda, baš kao i manifestacija “Zvjezdano ljeto” koja, kako je rekla Burić, zaslužuje pažnju široke publike.

“S ponosom možemo reći da je od 1. siječnja do 20 lipnja u Karlovcu noćilo 16 posto više turista nego u istom razdoblju lani, a u prva tri tjedna lipnja 27 je posto više noćenja više nego prošlogodišnjeg lipnja. Dobre rezultate očekujemo i na dalje, jer je Karlovac po mnogo čemu jedinstven”, rekla je Burić.

Zamjenica karlovačkog gradonačelnika Andreja Navijalić pozvala je sve Karlovčane i turiste da prate programe kojim će Karlovac obilježiti svojih 440 godina, između ostalog i predstavama Karlovačkog Kazališnog Festivala (KaKaFe), festivalom balona, otvorenjem Muzeja Domovinskog rata.

Bit će tu i Međunarodni festival folklora, s popratnim kulinarskim programom ‘Okusi svijeta’, Dnevni boravak s koncertima i Rođendanski bal. Ove će godine na ‘Starom placu’ na Rođendanskom balu zaplesati 440 parova, a prijave još traju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari