Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Vlada nije kriva za iseljavanje, ali mjere nisu adekvatne, vrijeme je za uzbunu

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović premjestila je svoj Ured u Osječko baranjsku županiju.

Na svečanom otvorenju Privremenog ureda predsjednice RH u zgradi Osječko-baranjske županije, Kolinda Grabar Kitarović obratila se nazočnima i uz red kritika pozvala na zajedničke napore u rješavanju problema.

“Mnogi građani osjećaju nepravdu jer sustav nije jednak prema svima, političke elite su se otuđile od naroda pa se čude da bujaju tzv. populističke opcije. No, problem nisu te opcije, problem je što politika mora izaći iz zagrebačkih salona i osjetiti što narod želi. Hrvatski narod želi pristojan i normalan život, gdje neće razmišljati mogu li udržavati jedno ili dvoje djece, hoće li ga čekati ovrha ako ne plati račun za telefon, život u kojem će radnik imati pristojnu plaću, a poslodavac biti rasterećen državnih nameta”, upozorila je predsjednica.

“To su razlozi zbog kojih mladi odlaze iz države, posebice iz Slavonije, razočarani su u sve nas jer misle da ne vidimo što se događa, da živimo u virtualnom svijetu. Kada najbogatija regija ostaje bez ljudi, Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem onda je to poziv na uzbunu”, dodala je.

“Ova Vlada nije kriva za nastanak demografske krize, ali nije adekvatno odgovorila na njezinu eskalaciju. Krajnji je trenutak da se donese akcijski plan i provedu konkretne mjere za njezino rješavanje. Zato sam sukladno Ustavu predložila sazivanje zajedničke sjednice kako bi usvojili akcijski plan za demografski oporavak Hrvatske i rješenje pitanja blokiranih građana. To je bila moja dužnost prema građanima. Održavanjem sjednice pokazali bismo potrebnu određenu državničku odgovornost, smatram da u rješavanje problema nužno treba uključiti oporbu i druge dionike političkog i društvenog života. Hvalevrijedna inicijativa Mosta nezavisnih lista “Pokret ostanka”, potrebna sinergija u rješavanju krucijalnih pitanja je važna kako bi se vratilo povjerenje građana u institucije. Žao mi je što je Vlada odbila moj prijedlog, a 11. lipnja ću predstaviti mjere koje sam pripremila sa svojim savjetnicima”.

“Ova godina je trebala biti godina reformi jer je godina bez izbora, već iduće godine će biti europski pa predsjednički izbori, 2020. predsjedanje EU-om koje će odvući energiju Vlade. Nažalost, na polovici smo godine, a reforme uglavnom stoje. Agrokor je uzeo previše vremena, iako sistemski važan ne smije biti izlika za neriješavanje reformi jer on nije jedini hrvatski problem. Nemamo više vremena, treba otvoriti prostor poduzetništvu, zapošljavanju i većim plaćama”, poručila je Grabar Kitarović koja je na kraju istaknula da je optimistična.

“Problemi nisu mali ali uvjerena sam da ćemo uspjeti, s tom vjerom sam preuzela predsjedničku dužnost. Želim uputiti poruku optimizma, optimist sam jer vjerujem u snagu naše domovine, vjerujem u naše ljude i naše zajedništvo”.

Nakon otvorenja predsjednica će se u Privremenom uredu sastati s vodstvom Osječko-baranjske županije, s vodstvom Grada Osijeka, a potom i s nadbiskupom Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. dr. sc. Đurom Hranićem.

Poslije sastanaka predsjednica će obići gradilišta nove zgrade Centra za autizam Osijek, posjetit će Graditeljsko-geodetsku školu Osijek, tvrtku „Inspecto“ d.o.o. (Industrijska zona Nemetin).

Predstavnike udruga i građana iz Osječko-baranjske županije u Privremenom urede primit će u 14.15 sati, a zatim će posjetiti Školu nogometa – NK Osijek. Tijekom poslijepodneva će posjetiti općine Antunovac i Dardu, a navečer će posjetiti i festival urbanih sportova 19. Pannonianb Challenge na lijevoj obali Drave.

(Hina)

Predsjednica: Žao mi je što premijer nije prihvatio moju ispruženu ruku za suradnju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Vojni proračun se povećava radi Hrvatske i NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. “To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije”, rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun “prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika”.

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Muenchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja.

“Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike”, rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Muenchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna “europska trojka” – Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

(Hina)

Svjetski vođe i stručnjaci u Muenchenu o krizi multilateralnog poretka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari