Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica odlikovala povjesničarku Esther Gitman

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uručila je u srijedu odlikovanje “Red kneza Branimira s ogrlicom” povjesničarki Esther Gitman za osobite zasluge stečene istraživanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća, kao i zbog produbljivanja razumijevanja između hrvatskoga i židovskog naroda.

Čestitajući povjesničarki Gitman, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je to priznanje izraz zahvalnosti za njezino dugogodišnje istraživanje i vrijedno djelo koje je iznimno pridonijelo ugledu Republike Hrvatske u svijetu.

“Posebno smo zahvalni što ste svoje znanstveno umijeće uložili u istraživanje jednog od najtežih dijelova hrvatske povijesti, o kojem se, nažalost, danas više govori u dnevnopolitičkim raspravama kojima nije cilj utvrđivanje povijesne istine već ideološke podjele, nego u krugovima povjesničara. Posebno smo ponosni što ste kao ugledna povjesničarka posvetili svoj rad istraživanju hrvatsko-židovske povijesti i disertacijom pod nazivom “Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1942.-1945.” svratili pozornost svjetske javnosti na tu iznimno važnu temu”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dodala je i kako je svaki boravak Esther Gitman u Hrvatskoj privukao pozornost medija, a svaki njezin istup u javnosti bio je prigoda da govori u prilog hrvatskih pravednika među narodima, o hrabrim ljudima koji su u to mračno doba živjeli svjetlo ljudskosti.

“Kada hrabrost prevlada“ – znakovit je naslov vaše knjige koju ste objavili prije sedam godina, a u kojoj ste svjedočili o spašavanju i opstanku Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u kojoj ste posebno istaknuli humanitarnu ulogu blaženog kardinala Alojzija Stepinca”, istaknula je predsjednica.

Dodala je i kako su joj posebno odzvonile riječi povjesničarke Gitman tada u intervju “Večernjem listu” kako je kardinal Stepinac živio sa svojim narodom, kako je bio svećenik, intelektualac i čovjekoljub. Također i da je posebno istaknula kako je duboko suosjećao sa svim žrtvama i kako su sve njegove misli i djela bili “usmjereni prema spašavanju puka, ne samo Židova, nego i Srba i ostalih manjina“.

Gitman: Poznajem Stepinca možda i bolje nego drugi

Nova knjiga Esther Gitman “Alojzije Stepinac – (pillar) potporanj ljudskih prava“ večeras će biti predstavljena na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Predsjednica je podsjetila kako je prošle nedjelje, 10. veljače, bilo Stepinčevo. “Ispunjene crkve diljem naše Domovine, kao i u hrvatskim misijama i župama diljem svijeta svjedoče koliko je taj naš blaženik, gotovo 60 godina nakon svoje smrti blizak svome narodu i koliko hrvatski narod štuje njegova djela, moleći mu se kao mučeniku i blaženiku, očekujući proglašenje njegove svetosti”, rekla je.

Povjesničarka Esther Gitman je, zahvalivši na odlikovanju, istaknula da će ga u mislima podijeliti sa kardinalom Stepincem s kojim je, kako je rekla, provela mnogo godina i poznaje ga možda bolje nego mnogi ljudi.

(Hina)

 

Svjedok istine i glas savjesti, dr. Esther Gitman

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari