Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Operacijom Bljesak počelo je konačno oslobođenje hrvatskog teritorija

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović rekla je u srijedu novinarima u Okučanima gdje je održana svečanost obilježavanja Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ da je tom operacijom počelo konačno oslobođenje hrvatskog teritorija i reintegracija cijele Hrvatske.

“Danas s posebnim pijetetom i dostojanstveno obilježavamo Vojno-redarstvenu akciju ‘Bljesak’ kojom je počelo konačno oslobođenje hrvatskog teritorija i reintegracija cijele Hrvatske”, rekla je hrvatska predsjednica.

Istaknula je kako žali i suosjeća s obiteljima svih poginulih, nestalih i preminulih branitelja. Ustvrdila je da, osim o prošlosti, valja govoriti i o budućnosti te je zahvalila novim naraštajima vojnika i policajaca koji brinu o sigurnosti.

Novinarima je odgovorila kako danas ljudi s potpunim pravom očekuju da bude bolje te ocijenila kako se stanje stabilizira i ide nabolje. Međutim, smatra, moramo uvijek težiti boljem i rastu BDP-a od barem pet posto i stvarati uvjete da mladi ostaju ovdje ili da se vrate ako su otišli na školovanje ili na rad.

Upitana mogu li radnici u Hrvatskoj danas biti zadovoljni odgovorila je da neki možda mogu, ali da još treba raditi za većinu koja ne može.

Novinari su je pitali i ima li među radnicima brodogradilišta razloga za optimizam, a odgovorila je kako misli da trenutno postoji ‘svjetlo na kraju tunela’ i dodala kako se nada da će uspjeti pregovori između Vlade i potencijalnog ulagača.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u izjavi novinarima kako se danas Hrvatska sjeća onih koji su dali živote u akciji Bljesak i iskazuje veliko poštovanje-

“Sjećamo se svih onih koji su dali živote u akciji Bljesak i iskazujemo im veliko poštovanje. Sjećamo se svakog onog tko je stradao u ratnim zbivanjima. Mi danas obilježavamo pobjedu Hrvatske vojske. Ovo područje bilo je okupirano od velikosrpske vojske. Prisjećamo se svih stradalih u akciji”, rekao je Jandroković.

Ministar obrane Damir Krstičević iskazao je zahvalnost svima koji su pridonijeli u Domovinskom ratu, poručivši da je operacija Bljesak bila vrhunska operacija Hrvatske vojske pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je kako je operacija Bljesak izvedena “kirurškom preciznošću” kojom je vrlo uspješno neutraliziran neprijatelj.

Dvadeset i četvrta obljetnica Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija obilježena je u srijedu svečanošću kod spomen-obilježja “Kristalne kocke vedrine” u Okučanima, gdje su počast poginulima odali njihovi suborci, članovi obitelji i prijatelji te najviši predstavnici države, Sabora i Vlade.

Operacija “Bljesak” počela je 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima, a u manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija.

U operaciji su sudjelovale 32 postrojbe s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. U oslobađanju zapadne Slavonije poginuo je 51 hrvatski branitelj, a više od 160 ih je ranjeno.

(Hina/Kamenjar.com)

1. svibnja 1995. – VRO ‘Bljesak’ – Veličanstvena pobjeda Hrvatske vojske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska traži da se utvrdi kako su nestala sukcesijska sredstva i da se kompenziraju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Večernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna američkih dolara, zbog čega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajednička sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu točku dnevnog reda.

“Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući način pronađu mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno korištena”, rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa tih računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inozemstvu i to je svakako nešto gdje ćemo morati pronaći načine kako to urediti”, dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ potpisan je u Beču 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon što ga je ratificirala i posljednja država – Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izričito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na računima mješovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna američkih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim računima – Srbija je izašla s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima nešto više sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da “trebamo sjesti i razgovarati o toj temi”, pa je izrazila nadu da će se “u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rješenje”.

Državna tajnica je kazala kako će se to pokušati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivši kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su “sve opcije na stolu” što se tiče daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Beča nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo konačnu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

“Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo računati i da će doći do provedbe onog što je dogovoreno”, smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

“Prema mišljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo učinilo, a sam sporazum utvrđuje da je arhivsko gradivo bivše države baština svih država sljednica”, rekla je.

Aneks o pitanju arhiva “određuje da se svakoj bivšoj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju”, otkrila je državna tajnica, dodavši kako to gradivo, koje predstavlja “veliku vrijednost”, “nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti”.

“Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je današnji Stalni zajednički odbor bio dobar poticaj da se on ubrza”, zaključila je državna tajnica ministarstva. (Hina)

 

Hrvatska od Srbije traži 148,5 milijuna dolara

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska vojska stigla u Pulu: ‘U povijest ulaze odlučni!’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

“Na častan, ponosan i dostojanstven način vratili smo se u Istarsku županiju, ljudi su nas srdačno pozdravljali cijelim putem”, rekao je bojnik Mravunac

Dolaskom u vojarnu “Hrvatski branitelji Istre” u popodnevnim satima u srijedu, 13. studenog 2019. završena je dvodnevna hodnja stotinjak pripadnika Središta za besposadne zrakoplovne sustave.

Pripadnici Hrvatske vojske u toj su prigodi ispred najpoznatijeg istarskog spomenika kulture i zaštitnog znaka grada Pule – Pulske Arene, poslali poruku: “U povijest ulaze odlučni. Budućnost pripada hrabrima. Hrvatska vojska – vojska pobjednika!”.

Naime, povratak Hrvatske vojske u gradove dio je koncepta novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske s ciljem povećanja sigurnosti svih područja Republike Hrvatske, pomoći lokalnom stanovništvu, poboljšanja standarda života, rada i obuke pripadnika HV-a te promicanja vojnog poziva i očuvanja vrijednosti Domovinskog rata.

Zapovjednik Središta za besposadne zrakoplovne sustave: “Istarska županija dobiva novu dimenziju strateške sigurnosti”

U toj prigodi, zapovjednik Središta za besposadne zrakoplovne sustave bojnik Zvonimir Mravunac priznao je kako osjeća izniman ponos i zadovoljstvo zbog konačnog dolaska pripadnika Hrvatske vojske u Pulu.

“Ova hodnja zahvala je svim braniteljima koji su dali doprinos u stvaranju samostalne i neovisne Hrvatske. Na častan, ponosan i dostojanstven način vratili smo se u Istarsku županiju. Moram istaknuti i napomenuti kako je hodnja dogovorena i iskoordinirana s lokalnom zajednicom i vlastima, suradnja je bila izvrsna i posebno me veselilo što su nas ljudi tijekom hodnje od Žminja do Pule susretali, mahali i pozdravljali. Bio je to uistinu srdačan doček i poseban osjećaj”, rekao je bojnik Mravunac i dodao kako će ustrojavanjem Središta za besposadne zrakoplovne sustave Istra dobiti novu dimenziju strateške sigurnosti.

Ispred vojarne u Puli MiG-21 kao simbol hrabrosti hrvatskih branitelja

Dolaskom u Pulu, pripadnici SBZS-a položili su vijence u parku Franje Josipa I ispred spomen obilježja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, a pridružili su im se predstavnici braniteljskih udruga i predstavnici grada Pule. Također, pripadnici HV-a odali su počast svima koji su položili svoje živote za obranu domovine na pulskom Gradskom groblju.

Naime, projekt povratka Hrvatske vojske u Pulu realiziran je u suradnji Ministarstva obrane s lokalnom zajednicom, Gradom Pulom i Istarskom županijom, a u ovoj prigodi zamjenik načelnika Općine Ližnjan Matija Maurović izrazio je zadovoljstvo zbog suradnje s Hrvatskom vojskom.

Zapovjednik Obavještajne pukovnije Glavnog stožera OS RH pukovnik Zvonimir Rogić priznao je kako je posebno ponosan što su pripadnici ove postrojbe sudjelovali u izgradnji vojarne Hrvatskih branitelja u Istri zajedno s pripadnicima Zapovjedništva za potporu.

Kao znak sjećanja na hrabrost i požrtvovnost hrvatskih branitelja, na ulazu u vojarnu u Puli smješten je vojni eksponat zrakoplova MIG-21 legendarnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Danijela Borovića koji je 4. veljače 1992. godine preletio iz Bihaća u Pulu.

Svečano otvorenje vojarne u Puli koja će nositi naziv Hrvatski branitelji Istre održat će se u petak, 15. studenog 2019. godine. Vojarna će nositi ime u čast svim hrvatskim braniteljima Istre koji su dali neizmjeran doprinos u Domovinskom ratu, u obrani domovine, priopćio je MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari