Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gotovina: Operacija Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Umirovljeni general Ante Gotovina sudjelovao je u svečanostima obilježavanja vojno-redarstvene akcije Maslenica ’93.

Medijima je rekao kako je ta akcija bila prekretnica u Domovinskom ratu te da su ljudi koji su u njoj sudjelovali zaslužili da ih se sjećamo jer su nam omogućili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas uživamo.

“Sjećamo se svih tih ljudi, tih mladih ljudi. Neki su jedva bili punoljetni i mnogi od njih nose trajni biljeg danas, svatko na svoj način. S tim ljudima smo ostvarili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas imamo i toga se trebamo sjećati. Ta sloboda i sigurnost koju imamo danas, nisu bile džabe, bile su skupo plaćene”, rekao je umirovljeni general Ante Gotovina.

“Do operacije Maslenica mi smo se uglavnom branili, više ili manje uspješno, ali operacija Maslenica je preokret, ona je zaokret u Domovinskom ratu i tad po prvi put su tri grane vojske sudjelovale, specijelna policija, ratna mornarica i zrakoplovstvo te kopnene snage koje su bile nositelj te akcije”, istaknuo je Gotovina.

Dodao je kako je akcija Maslenica bila osnova za nastavak izgradnje hrvatskih oružanih snaga.

Operacija Maslenica bila je bitna i za moral vojske, rekao je general Gotovina.

“Ona je bila prvo iskustvo i ukazala nam je na sve nedostatke i probleme koje imamo pred sobom i koje trebamo rješavati. Tako je krenulo s temeljnim obukama, školstvom, osposobljavanjem zapovjednika koji su najvažniji, a to su zapovjednici dočasnici i niži časnici”, rekao je Gotovina.

“Mi smo vjerovali u sebe i nismo imali izbora. Morali smo rješiti taj problem kojeg smo imali pred sobom, kao što i danas moramo rješavati probleme koje imamo pred sobom”, istaknuo je na kraju Gotovina.

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Operacijom Maslenica smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju RH

Objavljeno

na

Objavio

Vojno-redarstvena operacija Maslenica bila je prekretnica u Domovinskom ratu, akcija u kojoj smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju Republike Hrvatske, rekao je u ponedjeljak u Zadru, prilikom središnjeg obilježavanja 26. obljetnice operacije Maslenica, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević.

“Svi koji smo sudjelovali u toj operaciji znali smo da radimo nešto dobro za hrvatski narod, da je strateški bitno spojiti sjever i jug Hrvatske. Nakon toga krenulo se s gradnjom pontonskog mosta, sa spajanjem Hrvatske. To je u tom trenutku zaista bila strateška odluka prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana”, istaknuo je u izjavi novinarima ministar Krstičević, prilikom polaganja vijenaca ispred Središnjega križa na zadarskome Gradskome groblju.

U ime cijele Vlade RH i svoje osobno ime izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i obiteljima poginulih branitelja i civila.

Uz ministra Krstičevića, vijence su položili izaslanik predsjednice Republike general Ante Gotovina, general Miljenko Filipović kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, general zbora i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, izaslanik ministra unutarnjih oslova general Mladen Markač te brojna županijska i gradska izaslanstva i branitelji, sudionici Vojno-redarstvene operacije Maslenica.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako je Vojno-redarstvena operacija Maslenica uspješnom provedbom, donijela jako važnu poruku, i hrvatskome narodu i međunarodnoj zajednici – da će Hrvatska vojska u konačnici osloboditi cijeli teritorij Republike Hrvatske.

“Neizmjerno smo ponosni na operaciju Maslenica, zahvalni članovima obitelji koje su izgubile svoje najmilije, zahvalni svim vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u toj operaciji i s ponosom se okupljamo ovdje odati počast onima koji su položili živote”, rekao je ministar Medved.

General Gotovina: Samostalnost, sloboda i sigurnost Hrvatske skupo su plaćene

General Ante Gotovina izjavio je novinarima da se sjeća tih mladih ljudi koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica; neki su bili jedva punoljetni i dali svoje živote, neki nose trajni biljeg, naglasio je.

“Svih njih se trebamo sjećati jer s njima smo ostvarili samostalnost i slobodu Hrvatske koje imamo danas. Ta sigurnost je bila skupo plaćena”, naglasio je u izjavi novinarima general Gotovina.

Vijence i svijeće brojna izaslanstva položila su i kod Spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade u Ulici Ante Starčevića te Spomenika poginulim braniteljima zadarskoga područja na Trgu kneza Višeslava u uvali Jazine.

Inače, jutrošnji mimohod pripadnika Oružanih snaga RH-a i MUP-a sa 188 ratnih zastava, kao dio središnjeg programa, odgođen je zbog lošeg vremena, što je ministar Krstičević komentirao riječima da se mora prije svega voditi računa o ljudima. “Vidite koji su uvjeti, bit će vremena i za mimohode, mislim da je to razumna i dobra odluka”, kazao je.

Program u Zadru nastavlja se poslijepodne promocijom dviju knjiga: “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” te “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Do 13. veljače obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i Donjem Karinu.

Obilježavanje 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica počelo je 19. siječnja memorijalnim turnirima, a nastavljeno sutradan hodnjom predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene ‘srpske krajine’, što je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu u tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Inače, Vojno redarstvena operacija Maslenica planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari