Pratite nas

Događaji

PREDSJEDNICA POSJETILA SVEUČILIŠNI KAMPUS NA TRSATU

Objavljeno

na

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak za obilaska objekata studentskog smještaja u Sveučilišnom kampusu na Trsatu, izgrađenog novcem iz europskih fondova, kako “nema razvoja bez modernog obrazovanja, bez mladih ljudi motiviranih za obrazovanje i ostanak u svojoj domovini”.

Sveučilišni kampus u Rijeci pokazuje Rijeku kao moderno i perspektivno sveučilišno središte, a izgradnja takvog kompleksa je dostojna titule Europske prijestolnice kulture 2020. godine, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Kako je istaknula, uređenjem tih objekata iz europskih fondova omogućuje se unaprjeđenje uvjeta studiranja te kao najvažnije stvaranje sadržaja po kojima ti objekti neće biti samo spavaonice s internetskim priključkom, nego živo mjesto susreta, zabave, učenja, razmjene mišljenja i ideja osmišljavanja novih projekta, sportskih i zabavnih sadržaja.

Predsjednica je podsjetila da je svoj predsjednički mandat posvetila mladima, da su mladi “put zemlji koja ne želi biti zarobljenik prošlosti jer su oni ti koji žele graditi budućnost na onome što žele danas i što će napraviti sutra”.

“Ulaganjem u izgradnju kampusa dokazujemo da, kao moderna država, obrazovanje shvaćamo kao investiciju, a ne kao trošak. Nema razvoja bez modernog obrazovanja, bez mladih ljudi motiviranih za obrazovanje i ostanak u svojoj domovini”, istaknula je predsjednica. Dodala je da samo znanje stvara nove vrijednosti, pomiče granice i ruši predrasude.

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin ocijenio je na kraju mandata da je to sveučilište provelo projekt i izgradilo objekt za studentski smještaj u suradnji s mjerodavnim ministarstvom. Pozvao predsjednicu i nazočnog ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića da pokušaju utjecati da se iz operativnih programa više novca izdvaja za razvoj istraživačke infrastrukture te za materijalne troškove istraživanja.

Bitna su ulaganja u prostor, opremu i ljude kako bi se pojačao istraživački kapacitet zemlje, rekao je Lučin. Izrazio je želju da riječki kampus i dalje raste te da se slično događa i na drugim sveučilištima u zemlji jer je, kako je rekao, to “jedini zalog opstanka i održanja životnog standarda u zemlji”.

Prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci Nevenka Ožanić istaknula je predstavljajući projekt izgradnje triju paviljona studentskog smještaja u kampusu da mu je ukupna vrijednost 179 milijuna kuna, od čega je 85 iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostalo je nacionalno ulaganje. U objektima, koji čine prvu fazu gradnje studentskog smještaja, su 754 postelje, trim-kabineti, učionice i ambulanta, a planira se ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije.

Objekti su dovršeni prošlo ljeto, a prvi korisnici bili su sudionici Europskih sveučilišnih igara. Studenti su se uselili u rujnu 2016. Objekte su obišli i riječki gradonačelnik Vojko Obernsel, novoizabrana rektorica Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić i drugi.

Predsjednici kao Riječanki iznimno je stalo do projekta Europske prijestolnice kulture 2020.

Tijekom boravka u Rijeci predsjednica Grabar-Kitarović razgovarala je s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, njegovim suradnicima i predstavnicima gradskih ustanova u kulturi o projektu Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Nakon sastanka istaknula je u izjavi za novinare kako joj je kao predsjednici i Riječanki iznimno stalo do tog projekta. Rekla je da će učiniti sve što može da promovira Rijeku i cijeli projekt. Sretna okolnosti je koincidiranje predsjedavanja Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020., kad Rijeka bude Europska prijestolnica kulture, rekla je.

“To se može jako dobro nadopuniti te Rijeka može dati sadržaj hrvatskom predsjedanju, ostaviti traga u kulturnom miljeu, miljeu migracija, multikulturanosti, suživota i svega što Rijeka kao grad predstavlja”, ocijenila je.

Hrvatska predsjednica najavila je da će u svojem uredu uskoro organizirati predstavljanje projekta EPK 2020. za 27 veleposlanika zemalja Europske unije, s još nekim veleposlanicima drugih zemalja radi osiguranja uspjeha cijelog projekta, ali posebno njegova sastavnog dijela “27 susjedstava” u kojemu mjesta i zajednice iz širega riječkog okruženja surađuju s sličnim zajednicama u drugim zemljama Europske unije.

Istaknula je da je za nedavnog posjeta Irskoj kao jedan od gradova posebno izabrala Galway s obzirom na to da je zajedno s Rijekom Europska prijestolnica kulture 2020. godine. “Nosim iznimno dobre dojmove i Galway osjeća istinsko partnerstvo i sestrinstvo s Rijekom i Hrvatskom te su zainteresirani za zajednički uspjeh.

Rijeka i Galway su dva grada na periferiji EU, imaju puno toga zajedničkog, te mogu biti simbol povezanosti i kohezije u Europskoj uniji u situaciji kad se preispituju temeljne vrijednosti europskog projekta, Europske unije kao zajednice suverenih jednakopravnih zemalja ili zajednice zemalja različitih brzina”, rekla je Grabar-Kitarović. “Mi smo za Europu jednakih, u kojoj svatko ima svoj glas koji jednako znači, a to stajalište zastupa Irska i Galway te će i ovaj projekt pridonijeti tome”, zaključila je.

Gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo konstruktivnim i korisnim sastankom. Podsjetio je da su hrvatsku predsjednicu upoznali s projektom, s izvrsnom ocjenom europskog panela u prvoj evaluaciji nakon izbora te o sljedećim aktivnostima.

Rekao je i da je zadovoljan što se predsjednica ponudila osobno angažirati da Rijeku i Hrvatsku učini vidljivima kroz najavljeni sastanak s veleposlanicima. “Složili smo se da moramo iskoristiti činjenicu da je u istoj godini Rijeka Europska prijestolnica kulture i da Hrvatska predsjeda EU”, rekao je.

Direktorica agencija Rijeka 2020. koja upravlja projektom Europska prijestolnica kulture 2020. Emina Višnić izrazila je zadovoljstvo, kako je ocijenila, iskrenom i nedvojbenom potporom tom projektu, ističući da je to važno jer je to projekt Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari