Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica predstavila demografske mjere: Riječ je o životnom pitanju

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović kazale je u ponedjeljak, predstavljajući prijedloge mjera populacijske politike, kako je riječ o o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske kao države i naroda.

“Riječ je o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske kao države i hrvatskog naroda”, kazala je Grabar Kitarović.

Ukazavši na porast udjela starijeg stanovništva, sve manji broj rođene djece, odlazak mlade i aktivno sposobne populacije iz Hrvatske, predsjednica je kazala da će sve to imati izravne učinke na nacionalnu sigurnost, gospodarski rast, socijalnu stabilnost  i ukupnu budućnost hrvatskog naroda i države.

Podsjetila je da je rješavanje pitanja demografije bilo jedan od najvažnijih dijelova njezina izbornog programa. “Demografska revitalizacija bila je i jest na vrhu prioriteta kojima sam posvetila svoj mandat. Ostati ravnodušnim na činjenicu našeg demografskog nestajanja značilo bi u krajnjoj liniji odustati od budućnosti”, kazala je predsjednica.

Istaknula je također da je rješavanje demografskih problema neodvojiv  i sastavni dio ukupne razvojne politike.

Grabar Kitarović kazala je da je plan mjera pisala osobno u suradnji sa svojim savjetnicima, dodavši da je riječ o radnom dokumentu koji se može mijenjati sukladno javnoj raspravi i daljnjim konzultacijama s dionicima javnog, političkog i gospodarskog života.

“Provedba tih mjera naravno ima svoju cijenu ali njihova neprovedba ima još veću cijenu, a to je nestanak hrvatskog naroda i države u ne tako dalekoj budućnosti. Provedba ovih mjera nije trošak nego ulaganje u budućnost “, istaknula je predsjednica.

Dodala je da njezin prijedlog sadrži mjere koje se mogu i moraju provoditi odmah, te one koje se moraju provoditi u fazama.

“Hrvatskoj su potrebne duboke, korjenite društvene promjene kako bi i uspjeh provedbe spomenutih mjera bio potpun. Ovaj prijedlog mjera ne ovisi samo o gospodarskim okolnostima i političkoj volji za njihovu provedbu, nego u društvenoj klimi koja će ih pratiti sljedećih godina”, rekla je.

Napomenula je i da dosadašnje demografske strategije nisu dale željene rezultate jer su se provodile samo pojedinačne mjere, odnosno tek djelomično i kratkoročno.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Tomo Medved: Brojni hrvatski branitelji osjećaju trajne posljedice Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Zajedno u miru, zajedno u zdravlju” naziv je Hrvatskog kongresa psihosomatske medicine i psihoterapije s čijeg je otvorenja u četvrtak u Karlovcu ministar branitelja Tomo Medved poručio da brojni hrvatski branitelji osjećaju trajne posljedice Domovinskog rata, a da je od 3.899 lani umrlih njih 74 posto bilo mlađih od 70 godina.

Kako je rekao ministar Medved, u svakodnevnim aktivnostima te ih “posljedice vraćaju na bojišnice, što se pak manifestira kroz bolesti s kojima se ostatak populacije suočava rijeđe.”

„Zato je psihosomatska medicina i psihoterapija za ovu populaciju i članove njihovih obitelji vrlo važna, kao i ovaj kongres na kojem će se razmijeniti iskustva kako bi se našla nova rješenja za očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja“, rekao je ministar Medved, te je najavio da će s tim ciljem na ovom kongresu biti predstavljene nove zajedničke mjere Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva zdravstva.

„Zabluda i laži nije nedostajalo u proteklim godinama, a one su često imale grozan učinak na populaciju hrvatskih branitelja, a da bi se ta populacija razumjela treba znati da je od njih 438.437  u radnom odnosu 192.305,  nezaposlenih je 74.159 i oni nemaju primanja. Taj je broj od siječnja 2017., smanjen, jer je uz razne mjere 10.923 hrvatskih branitelja našlo zaposlenje.

U evidenciji je 508.325 hrvatskih branitelja, danas je živih 438.437 njih, u Domovinskom je ratu poginulo 8.394 njih, nestalo 438. Od početka Domovinskog rata umrlo je više od 61.000 branitelja, od kojih je samoubojstvo počinilo njih 3.267. Prosječna životna dob hrvatskih branitelja je 54,3 godine.

Medved: U evidenciji branitelja iz kolovoza ove godine sedam tisuća branitelja manje nego početkom 2017. 

U siječnju 2017. u evidenciji je bilo 445.478 branitelja, a  23. kolovoza ove godine za 7.041  manje i to unatoč ponovno otvorenom roku za stjecanje statusa hrvatskog branitelja, rekao je ministar Medved.

56.994 branitelja su invalidi Domovinskog rata. Među njima je 1.163 onih koji su taj status stekli od stupanja na snagu novog Zakona o hrvatskim braniteljima. Analiza smrtnosti u 2018. godini je između ostaloga rezultirala ovim kongresom, jer je od 3.899 umrlih lani 74 posto njih bilo mlađih od 70 godina starosti. Među njima je i 640 HRVI od kojih je suicid počinilo njih tri posto, rekao je Medved.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić je istaknuo kako medicina nisu samo skalpel i tableta, da integracija duhovnog, socijalnog i tjelesnog čini punoću zdravlja i bolesti, te da rane nastale u ratu nisu samo od metka, već i one nastale u duši i u srcu i to su rane koje treba liječiti.

Zato, rekao je Kujundžić, potpuno podržava ovaj kongres psihosomatske medicine i psihoterapije, jer da samo svi zajedno možemo pomoći.

„Kada liječnik sa skalpelom i tabletom napravi sve što se može, tada blaga riječ psihologa, psihijatra ili svećenika puno znači pacijentu i njihovoj obitelji“, rekao je Kujundžić.

Predsjednik Kongresa Veljko Đorđević pojasnio je uvodno da je cilj Kongresa unapređenje zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u kontekstu psihosomatske medicine, te su predavači na kongresu eminentne stručnjake iz mnogih područja medicine, predstavnici brojnih udruga, socijalni radnici, fizioterapeuti, duhovnici, nutricionisti i umjetnici.

Organizator kongresa je Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ), suorganizatori medicinski fakulteti iz Rijeke i Zagreba, stručna društva i braniteljske udruge.

Sutra će u Muzeju Domovinskog rata u Karlovcu s početkom u 18,30 sati biti održan okrugli stol o ulozi filma (dokumentarnog i igranog) u promicanju istine o Domovinskom ratu s projekcijom filma “Pouke o čovječnosti”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Dubrovniku počelo obilježavanje 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Obilježavanje 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice (HRM) počelo je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a.

Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položili su vijence i upalili svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu na Središnjem križu na gradskom groblju Boninovo, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u počast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali potom je za poginule hrvatske branitelje održana misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan.

Tijekom dana za posjet građana bili su otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gruž.

Središnja svečanost 28. obljetnice HRM-a održat će se u luci Gruž sutra, a nazočit će joj potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov.

Na svečanosti će biti dočekan 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru „Sea Guardian“ na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnog pješaštva dodijelit će se beretke.

Dan HRM-a i 28. obljetnica osnutka Hrvatska ratna mornarica obilježava se od 18. do 20. rujna brojnim sadržajima u Puli, Splitu, Makarskoj i Dubrovniku. (Hina)

Foto: MORH / M. Čobanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari