Pratite nas

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat te održala predavanje na Sveučilištu Matej Bel

Objavljeno

na

Predsjednici Republike koja boravi u službenom posjetu u Slovačkoj Republici, na Sveučilištu Matej Bel u Banskoj Bistrici dodijeljen je počasni doktorat Sveučilišta na temelju dosadašnjih akademskih i profesionalnih postignuća.

[ad id=”68099″]

Uoči uručenja počasnog doktorata, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Vladimír Hiadlovský kazao je kako je riječ o ambicioznoj i iznimno empatičnoj osobi snažnih uvjerenja.Osvrnuvši se na međunarodno obrazovanje i iskustvo, kazao je kako je Predsjednica imala vrlo značajnu ulogu u ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju te da je bila prva žena na tako visokom mjestu NATO-u gdje je radila na približavanju Sjevernoatlantskog saveza građanima. Posebno je istaknuo njezine vanjskopolitičke aktivnosti, kako na području Jugoistočne Europe, tako i na povezivanju država članica EU-a kroz inicijativu „Jadran-Baltik-Crno more“ te njezino zagovaranje promicanja jače srednjoeuropske suradnje.

Zahvalivši se na dobivenom počasnom doktoratu, Predsjednica je istaknula važnost obrazovanja i cjeloživotnog učenja. „Još jednom vam hvala što me prepoznajete ne samo kao još jednu europsku predsjednicu, nego kao nekoga tko je zaista predan europskim vrijednostima i tko ih je dosad, a i ubuduće će ih zagovarati kroz cijeli život“, istaknula je Predsjednica.

U svom predavanju na temu „Sadašnji europski i svjetski izazovi: Perspektiva iz južne Srednje Europe“, Predsjednica je kazala kako je naš srednjoeuropski kulturni krug kroz stoljeća funkcionirao kao nedjeljivi i jedinstveni prostor, oblikujući naše zajedničko nasljeđe. Srednja je Europa uvijek bila područje gdje su se paralelno razvijali ljudi, njihove ideje, znanje i vještine. „Možete li zamisliti ovaj prostor kako ga ja vidim: od Baltika do Jadrana, od sjevera do juga na prostoru Srednje Europe. Za mene Hrvatska je južna Srednja Europa. To je mjesto gdje združujemo Srednju Europu sa Sredozemljem“, istaknula je Predsjednica.

Nadalje, Predsjednica je kazala kako moramo neprestano poticati daljnje razumijevanje među ljudima Srednje Europe te nastaviti dijalog i poduzeti trajne mjere za oživljavanje našeg zajedničkog identiteta.

„Kad razmišljam o sadašnjim izazovima, znajući koliko je Srednjoj Europi teško još jednom čak i zamisliti mogućnost sukoba na našem kontinentu, pomislim na Winstona Churchilla, koji je rekao kako „se iz snažnih složenosti javljaju snažne jednostavnosti“. Suočeni sa sadašnjim europskim i svjetskim izazovima, imamo izbor. Oni nas ili mogu svladati ili možemo shvatiti da se zaista javljaju snažne jednostavnosti. Europa, napose Srednja i Južna Europa, pobijedila je u svojoj prošlosti gotovo nemoguće probleme. Stoga mi to možemo ponovno.“

„Mnogi mogu reći kako su Europsku uniju shrvali sustavni izazovi s kojima se trenutno suočava. Među njima je kriza vizije, kriza strategije, kriza identiteta pa čak i kriza vodstva. To utječe na razinu solidarnosti i kohezije unutar EU-a i potencijalno na europski projekt u cjelini“, kazala je Predsjednica dodavši kako bi Europa čvrstom odlučnošću trebala sačuvati vjeru u sebe te nastojati djelovati kao stabilizirajuća snaga na kontinentu i globalno.

Govoreći o energetskoj sigurnosti, terorizmu i migrantskoj krizi s kojima je Europa suočena, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako moramo pronaći sveobuhvatnu zajedničku politiku utemeljenu na zajedničkom djelovanju.

Osvrnuvši se na migrantsku krizu, Predsjednica je kazala kako se moramo baviti uzrocima te krize, a to je borba protiv ISIL-a, korupcije, nejednakosti, siromaštva, ekstremizma te radikalizma. Naglasila kako nam je za to potrebna diplomacija, diplomatsko djelovanje, borba protiv terorizma te razvojna pomoć.

Predsjednica je tijekom dana posjetila Trnavu gdje je obišla crkvu sv. Ane i baziliku sv. Nikole, grobove Antuna Vrančića i sv. Marka Križevčanina te rodnu kuću zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Juraja Haulika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je obilježavanju 28. obljetnice tragične pogibije general-bojnika Blage Zadre u Vukovaru, gdje je tom prigodom izrazila ponos što je povod okupljanja obnova sjećanja na jednoga od najvećih junaka Domovinskog rata, ali i tugu jer nas obljetnica njegove pogibije sjeća na tragediju hrvatskog Vukovara – najveće žrtve u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

„Rat je uvijek velika nesreća. No često nam upravo rat pokaže da među naizgled običnim ljudima žive najbolji među nama. Blago Zadro bio je jedan od takvih naizgled običnih hrvatskih ljudi, i imao je ono što obične ljude učini uzvišenim primjerima junaštva i domoljublja. Bio je istinski zapovjednik: preuzimao je odgovornost, prednjačio i ni u čemu se nije štedio“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako je Blago Zadro svojim primjerom poticao svoje suborce na vjeru u konačnu pobjedu, zbog čega je imao autoritet te bio cijenjen i voljen. „Njegova pogibija bila je ogroman gubitak za obranu Trpinjske ceste i Vukovara, ali nije obeshrabrila njegove suborce. I nakon pogibije on je ostao među svojim suborcima kao ime koje je ih vodilo i hrabrilo. Njegovo ime i danas je hrvatski svjetionik“.

Predsjednica je kazala kako još uvijek oplakujemo mnoge žrtve zločina bez kazne te kako pravda i istina moraju govoriti u Vukovaru. „Iako kao Predsjednica ne smijem utjecati na pravosuđe, mogu kao Hrvatica i građanka zajedno s hrvatskim braniteljima, s obiteljima naših ubijenih, umrlih i nestalih i s vama Vukovarcima upitati kako je moguće da hrvatsko pravosuđe još nije izreklo cjeloviti pravorijek o Vukovaru?“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Poručila je kako se moramo upitati kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv hrvatskoga branitelja i oca poginulih branitelja Marijana Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio i dodala kako unatoč tome što neće svi zločinci biti uhvaćeni i odgovarati za svoje zločine, mi moramo znati njihova imena i njihova nedjela, ne samo radi Vukovara i Vukovaraca, ne samo radi istine o Domovinskom ratu.

„Moramo to znati radi svih nas, današnjih i budućih, kako bismo napokon zatvorili ovu tešku povijesnu stranicu i konačno oslobodili svoju budućnost od okova prošlosti. Ožiljci će ostati, ali rane više neće boljeti ili će bar boljeti manje“.

Istaknula je kako je prvi korak u tom smjeru naći naše nestale te pozvala sve koji mogu pomoći da ih pronađemo neka pomognu. „Pozivam i odgovorne u Srbiji da učine taj iskorak u otkrivanju istine jer će to biti najveći korak ka konačnom miru i pravom pomirenju. Hrvatska je upravo pristankom na mirnu reintegraciju svojega državnog dijela Podunavlja pokazala da ne želi produljenje rata i produbljivanje sukoba. I zato srpska nacionalna manjina ima u Hrvatskoj sva prava. Vjerujemo da je pravo svakog da slobodno živi svoj identitet, s poštovanjem prema zemlji u kojoj živi, jedini pravi temelj ljudskog zajedništva i društvene kohezije“.

Naglasila je kako ime Blage Zadre nosi škola u Borovu naselju kao i mnoge ulice u Hrvatskoj, a na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola. „Tako jedan od najvećih heroja Domovinskog rata stoji uz svojega vrhovnog zapovjednika, čijemu se pozivu odazvao i kojega je slijedio. Oni su svoje živote uložili u stvaranje i obranu Republike Hrvatske. Te vrijednosti moramo ugraditi u naše škole, u sustav domovinskog odgoja. A to je prije svega zadaća ministarstava obrazovanja i kulture, kako bi mladi ljudi znali što je temelj hrvatske države. To tražim i na tome ću ustrajati“, zaključila je Predsjednica Republike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu obilježila 50. obljetnicu

Objavljeno

na

Objavio

 Foto: Jabuka.tv

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu kod Širokog Brijega u nedjelju je obilježila 50. obljetnicu osnutka. Također predsjednik Vlade ŽZH je otvorio mjesni vodovod u rad.

Svečanom obilježavanju 50. obljetnice župe u Buhovu prethodila je trodnevnica u četvtak, petak i subotu, gdje su mještani uz molitvu, ispovijed i duhovnu glazbu željno iščekivali proslavu u nedjelju, piše Jabuka.tv, prenosi VečernjiList.

Pastoralno u ovoj župi već 33 godine djeluje don Pavao Filiović koji ističe kako je u vrijeme njegovoga dolaska bilo skoro 600 župljana.

Nedjeljna proslava započela je svečanim misnim slavljem u 11 sati koje je predvodio biskup Ratko Perić.

Inače crkva u Buhovu je vidljiva uz samu prometnicu koja povezuje Široki Brijeg i Međugorje.  A ona je kako i sam župnik don Pavao imala veliku ulogu u Domovinskom ratu.

Po završetku mise brojna izaslanstva položila su vijence i zapalili svijeće uz spomenik svim žrtvama iz ove župe u II. svjetskom ratu i poraću te Domovinskom ratu.

Zajedno su vijenac položili predstavnici Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke.

Nakon toga iskorištena je prigoda i za svečano otvaranje mjesnog vodovoda na kojemu su radovi trajali neko vrijeme. Vodovod je u rad pustio predsjednik Vlade ŽŽH, a blagoslovio ga je biskup Ratko Perić.

To je za nas veliko djelo. Kada bismo usporedili proslavu 50. obljetnicu osnutka župe ili blagoslov vodovoda, ne znam kome bismo dali prednost, kroz smijeh  je nedavno istaknuo don Pavao u razgovoru za Jabuka.tv.

Ukupno se javilo 106 obitelji kako bi im se priključio vodovod, a ukupno je odrađeno 150 priključaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari