Pratite nas

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat te održala predavanje na Sveučilištu Matej Bel

Objavljeno

na

Predsjednici Republike koja boravi u službenom posjetu u Slovačkoj Republici, na Sveučilištu Matej Bel u Banskoj Bistrici dodijeljen je počasni doktorat Sveučilišta na temelju dosadašnjih akademskih i profesionalnih postignuća.

[ad id=”68099″]

Uoči uručenja počasnog doktorata, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Vladimír Hiadlovský kazao je kako je riječ o ambicioznoj i iznimno empatičnoj osobi snažnih uvjerenja.Osvrnuvši se na međunarodno obrazovanje i iskustvo, kazao je kako je Predsjednica imala vrlo značajnu ulogu u ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju te da je bila prva žena na tako visokom mjestu NATO-u gdje je radila na približavanju Sjevernoatlantskog saveza građanima. Posebno je istaknuo njezine vanjskopolitičke aktivnosti, kako na području Jugoistočne Europe, tako i na povezivanju država članica EU-a kroz inicijativu „Jadran-Baltik-Crno more“ te njezino zagovaranje promicanja jače srednjoeuropske suradnje.

Zahvalivši se na dobivenom počasnom doktoratu, Predsjednica je istaknula važnost obrazovanja i cjeloživotnog učenja. „Još jednom vam hvala što me prepoznajete ne samo kao još jednu europsku predsjednicu, nego kao nekoga tko je zaista predan europskim vrijednostima i tko ih je dosad, a i ubuduće će ih zagovarati kroz cijeli život“, istaknula je Predsjednica.

U svom predavanju na temu „Sadašnji europski i svjetski izazovi: Perspektiva iz južne Srednje Europe“, Predsjednica je kazala kako je naš srednjoeuropski kulturni krug kroz stoljeća funkcionirao kao nedjeljivi i jedinstveni prostor, oblikujući naše zajedničko nasljeđe. Srednja je Europa uvijek bila područje gdje su se paralelno razvijali ljudi, njihove ideje, znanje i vještine. „Možete li zamisliti ovaj prostor kako ga ja vidim: od Baltika do Jadrana, od sjevera do juga na prostoru Srednje Europe. Za mene Hrvatska je južna Srednja Europa. To je mjesto gdje združujemo Srednju Europu sa Sredozemljem“, istaknula je Predsjednica.

Nadalje, Predsjednica je kazala kako moramo neprestano poticati daljnje razumijevanje među ljudima Srednje Europe te nastaviti dijalog i poduzeti trajne mjere za oživljavanje našeg zajedničkog identiteta.

„Kad razmišljam o sadašnjim izazovima, znajući koliko je Srednjoj Europi teško još jednom čak i zamisliti mogućnost sukoba na našem kontinentu, pomislim na Winstona Churchilla, koji je rekao kako „se iz snažnih složenosti javljaju snažne jednostavnosti“. Suočeni sa sadašnjim europskim i svjetskim izazovima, imamo izbor. Oni nas ili mogu svladati ili možemo shvatiti da se zaista javljaju snažne jednostavnosti. Europa, napose Srednja i Južna Europa, pobijedila je u svojoj prošlosti gotovo nemoguće probleme. Stoga mi to možemo ponovno.“

„Mnogi mogu reći kako su Europsku uniju shrvali sustavni izazovi s kojima se trenutno suočava. Među njima je kriza vizije, kriza strategije, kriza identiteta pa čak i kriza vodstva. To utječe na razinu solidarnosti i kohezije unutar EU-a i potencijalno na europski projekt u cjelini“, kazala je Predsjednica dodavši kako bi Europa čvrstom odlučnošću trebala sačuvati vjeru u sebe te nastojati djelovati kao stabilizirajuća snaga na kontinentu i globalno.

Govoreći o energetskoj sigurnosti, terorizmu i migrantskoj krizi s kojima je Europa suočena, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako moramo pronaći sveobuhvatnu zajedničku politiku utemeljenu na zajedničkom djelovanju.

Osvrnuvši se na migrantsku krizu, Predsjednica je kazala kako se moramo baviti uzrocima te krize, a to je borba protiv ISIL-a, korupcije, nejednakosti, siromaštva, ekstremizma te radikalizma. Naglasila kako nam je za to potrebna diplomacija, diplomatsko djelovanje, borba protiv terorizma te razvojna pomoć.

Predsjednica je tijekom dana posjetila Trnavu gdje je obišla crkvu sv. Ane i baziliku sv. Nikole, grobove Antuna Vrančića i sv. Marka Križevčanina te rodnu kuću zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Juraja Haulika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Suradnja domovine i svjetske hrvatske znanstvene dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Fotografije: Hina, HMI - Snježana Radoš

U sklopu ovog programskog paketa Hrvatske zaklade za znanost financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. prosinca 2019.

Predstavljanje programa Hrvatske zaklade za znanost (https://www.hrzz.hr/default.aspx?id=7) koji provodi suradnju domovinske akademske zajednice s  hrvatskim znanstvenicima u dijaspori održalo se  9. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.  Program je financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda u okviru Specifičnoga cilja 10.ii.3. Bolje istraživačko okruženje za ljudske potencijale Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. te sredstvima iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Ovom prigodom predstavljene su aktivnosti Hrvatske zaklade za znanost vezane uz suradnju s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvatske matice iseljenika, te Association of Croatian American Professionals (https://croampro.com/) s kojima Zaklada surađuje tijekom provedbe ovoga programa i planiranja novih suradničkih projekata s dijasporom.

U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima.

Svrha programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, odnosno „Znanstvena suradnja“ prijenos je znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na principu voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj moguća je tek ako  suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Programa predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima najdulje do 31. svibnja 2023. godine te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda, a ostalih doktoranda ili postdoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Projekta u Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na ustanove ili laboratorije suvoditelja projekta u inozemstvo.

Uvodne govore okupljenima održali su ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Association of Croatian American Professionals (ACAP) Mario Škarica, MD, i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Irena Martinović Klarić.

Okupljenim znanstvenicima i gostima u ime domaćina – Hrvatske matice iseljenika prigodno se obratio ravnatelj Mijo Marić, prof.

Zadovoljstvo mi je vas sve skupa pozdraviti kao ravnatelj ustanove koja uspješno surađuje s hrvatskim iseljeništvom gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem vodstvu Hrvatske zaklade za znanost što je za današnju svečanu prezentaciju inovativnih znanstveno-istraživačkih projekata iz programa „Znanstvena suradnja“ odabrala upravo našu ustanovu. Svrha Programa koji je ovdje okupio voditelje 23 pobjednička projekta je prijenos znanja. Vaš konačni cilj, kojeg Matica  podupire svojim svekolikim djelovanjem, jest poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam da će vaš istraživački rad kojeg planirate provesti u iduće tri godine ublažiti odljev mozgova i oplemeniti ljudski kapital naše domovinske akademske zajednice u svim znanstvenim područjima. Matica je i dosad sudjelovala u svim nacionalnim programima popularizacije znanstvene suradnje s našom iseljenom akademskom zajednicom. Najveći smo rezultat u tom smislu postigli  podupirući biblioteku Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu u suradnji s profesorom Jankom Herakom. Taj Herakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ima ukupno 9 knjiga koje opsežu skoro 2000 stranica, zaključio je ravnatelj Marić.

Svoje projekte u Matici su ukratko predstavili voditelji i njihovi zamjenici : Vesna Vašiček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Ivana Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (zamjena za voditelja Gordana Lauca), Ana Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulović, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marković (zamjena za voditelja Igora Đerđa), Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Županović, Dalibor Carević i Zdenko Tonković.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, plaće mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupni iznos financiranja je od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a natječajem – koji je zatvoren u veljači ove godine – odabrana su 23 projekta predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika.

Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost Irena Martinović Klarić istaknula je da su među dobitnicima financijske potpore predstavnici Sveučilišta Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupna vrijednost programa je 45 milijuna kuna prema njezinim riječima, pojasnivši kako su već svi projekti krenuli te da su dobili i prve rate za financiranje.

Državni tajnik Zvonko Milas je ocijenio kako bi svi ovi programi suradnje trebali donijeti više optimizma. Ljudski potencijal i znanje najvrjednije je ono čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su hrvatski znanstvenici radeći u dijaspori svojim radom afirmirali hrvatski narod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada ovaj program snažno podupirati.

Početak ovakve suradnje pozdravio je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važnom vezu između izvornoga identiteta znanstvenika s identitetskim sastavnicama zemlje u kojoj rade i žive naši vrhunski znanstvenici. Na natječaj programa „Znanstvena suradnja“ pristiglo je više od sedamdeset projekata od kojih je jedna trećina dobila financijsku potporu, rekao je Ajduković.

Član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost vrhunski znanstvenik u području medicine akademik Stipan Jonjić ocijenio je kako Hrvatska, ako se želi približiti uspješnijim zemljama – onda mora i više i bolje raditi. Sad imamo oko 700 znanstvenih projekata, istaknuvši kako bismo ih mogli imati oko tisuću. Prema Jonjićevim riječima za bolju uspješnost i kompetitivnost potrebna su nam tri čimbenika – odabir najboljih, selektivnost i mobilnost.

Moguća pitanja mogu se uputiti  Zakladi na adresu elektroničke pošte [email protected]hrzz.hr.

Diana Šimurina-Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježen Dan topništva u vojarni ‘Bilogora’ u Bjelovaru

Objavljeno

na

Objavio

Dan topništva u vojarni "Bilogora" u Bjelovaru
Foto: MORH/ T. Brand

U vojarni “Bilogora” u Bjelovaru obilježen Dan roda topništva i Dan Topničko-raketne pukovnije i otvoren “Dom topnika”

Svečano obilježavanje Dana roda topništva i Dana Topničko-raketne pukovnije Hrvatske kopnene vojske te blagdan svete Barbare, zaštitnice topnika održano je u srijedu, 4. prosinca 2019. godine u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru. Ovom prigodom svečano je otvoren i novouređeni “Dom topnika”.

Uz djelatnike topničkih postrojbi smještenih u vojarni, svečanosti su nazočili i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane i izaslanik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Siniša Jurković, izaslanik ministra branitelja Republike Hrvatske Mirko Tandara, predstavnici Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije te vojni i policijski uzvanici, kao i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

“Topničko raketna pukovnika postrojba je koja ima budućnost i perspektivu”, poručio je general-bojnik Siniša Jurković podsjetivši ovim putem na i presudnu ulogu topništva za vrijeme Domovinskog rata.

“Tijekom ovih 12 godina nesebičnim zalaganjem i radom svakih od vas postigli smo da Topničko- raketna pukovnija zauzima visoko mjesto među postrojbama Hrvatske kopnene vojske!”, kazao je zapovjednik Topničko-raketne pukovnije brigadir Marijan Cikuš dodavši kako je visoka osposobljenost i obučenost postrojbe potvrđena na nacionalnim i međunarodnim vježbama.

Najistaknutijim djelatnicima u protekloj godini dodijeljena su promaknuća, nagrade i pohvale.

Za građane je održan Dan otvorenih vrata vojarne “Bilogora” gdje su zainteresirani mogli razgledati Taktičko-tehnički zbor, na kojem je bila izložena mnogobrojna borbena i neborbena tehnika topničkih postrojbi Hrvatske vojske

Povodom blagdana svete Barbare u kapelici u vojarni “Bilogora” služena je sveta misa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari