Pratite nas

Pregled

Predsjednica primila potpredsjednika EK za radna mjesta, ulaganja i konkurentnost Jyrkija Katainena

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak potpredsjednika Europske komisije (EK) za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrkija Katainena s kojim je razgovarala o strukturnim reformama, “Junckerovu planu” i europskoj obrambenoj politici, priopćeno je iz njezina ureda.

Katainen, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj i predsjednica Grabar-Kitarović suglasili su se da je ovo povoljno gospodarsko razdoblje idealno za provedbu strukturnih reformi, a ulaganje u kvalitetni obrazovni sustav dugoročno je ulaganje.

Potpredsjednik EK spomenuo je projekte poticanja ulaganja Europske komisije i u tome istaknuo Plan ulaganja za Europu.

Poznat kao „Junckerov plan“, taj plan kroz financiranje Europske investicijske banke (EIB) promiče ulaganja privatnog sektora kroz Europski fond za strateška ulaganja, a u svrhu stvaranja veće društvene i ekonomske vrijednosti.

I Republika Hrvatska ima korist od navedenog financiranja, istaknuo je Katainen, prema priopćenju.

Gospodarski rast i konkurentnost Europske unije glavni su prioriteti u ostvarivanju kojih su nužni solidarnost i kohezija, suglasili su se sugovornici.

Grabar-Kitarović i Katainen razgovarali su i o prioritetima i izazovima europske obrambene politike, navodi se u priopćenju.

Potpredsjednik EK istaknuo je temu obrambene suradnje država članica Europske unije te suradnju s NATO savezom.

Naglasak je stavljen na Europski obrambeni fond kao financijski mehanizam iz kojeg će države članice realizirati navedene istraživačke i razvojne projekte. Taj fond trebao bi biti zanimljiv i Hrvatskoj.

Grabar-Kitarović je upoznala potpredsjednika EK-a s Inicijativom triju mora i dosadašnjim susretima na vrhu te Inicijative. Izrazila je nadu da će na predstojećem summitu Inicijative, koji će biti održan u Bukureštu, sudjelovati i jako izaslanstvo Europske komisije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj

Objavljeno

na

Objavio

♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?

♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?

♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?

♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?

♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?

♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?

♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?

♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.

Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari