Pratite nas

Gospodarstvo

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović: I dalje provodimo prakse koje su štetne za društvo

Objavljeno

na

Hrvatski poduzetnici okupili su se na tradicionalnom godišnjem skupu koji se ovaj put održava pod sloganom – “Nove prilike za novo desetljeće”. Organizira ga Hrvatska udruga poslodavaca, prenosi HRT.

U okviru skupa održat će se i panel rasprava o investicijama u Hrvatskoj, a bit će uručene i nagrade najboljim timovima hrvatskih srednjih škola za poduzetničke ideje prijavljene na natječaj “Poduzetnici budućnosti”.
Skup je otvorila predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja i kazala među ostalim da posljednjih godina Hrvatska snažno raste. Odlučnim provođenjem reformi izašli smo iz “kluba” najlošijih i uvrstili se među najperspektivnije članice Europske unije, izjavila je.

Nakon toga objasnila je da je to zapravo šala i iskritizirala politiku zbog neprovođenja reformi.

Premijer Andrej Plenković kazao je da Hrvatska raste tek od ulaska u Europsku uniju te da smo dosegnuli razinu ekonomskog razvoja iz pretkrizne 2008. godine. Naglasio je da države s kojima se uspoređujemo nisu imale tako tešku tranziciju kakvu je imala Hrvatska na čije je gospodarstvo rat iz devedesetih ostavio enormne negativne posljedice.

Plenković je iznio podatke o gospodarskom stanju i aktivnostima Vlade, ocjenjujući kako je riječ o pozitivnim trendovima. Kazao je i da je prosječna plaća od 2016. povećana za 500 kuna. Najavio je i daljnje smanjivanje poreza.

Druga faza porezne reforme počet će od 1. siječnja 2019. Smanjit će se opća stopa PDV-a, a neće time biti ugrožena prihodna strana proračuna. Samo u ovoj godini stvoreno je 60 000 novih radnih mjesta, kazao je premijer.

Za početak rujna Plenković je najavio Vladinu odluku o reformi mirovinskog sustava. Nastavit će se kurikularna reforma u obrazovanju, a u znanost će se uložiti milijarda kuna.
Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović govorila je o nesustavnosti i političkoj nezrelosti vlasti.

Predsjednica vjeruje da Hrvatska ima ogromne razvojne potencijale, ali da kao društvo moramo ostvariti neke preduvjete, ukloniti blokade koje nam stoje na putu.

Nemojte me krivo shvatiti, podzravljam napore vlade, ali postoje brojni pokazatelji koji govore o našem lošem položaju u usporedbi s drugim zemljama, navela je predsjednica. Pozvala je na daljnje rasterećenje plaća radnicima i smanjenje troškova gospodarstvu, ali je kao ono što treba prvo napraviti navela zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz Hrvatske.

Navela je da se problemima ne pristupa na sustavan način te da nemamo jasne prioritete. Često kao društvo podliježemo medijskoj psihozi, a zakoni se donose kako bi se privremeno ugasili neki problemi, kazala je.

I dalje provodimo prakse koje su štetne za društvo. Potičemo uvoz proizvoda bez hrvatskih sastavnica, kazala je predsjednica i upitala kako je poljoprivredna proizvodnja zabilježila takav pad usprkos silnim poticajima.

Istaknula je nedovoljnu zainteresiranost za strateške probleme i da to traje dva desetljeća. Oni koji upućuju na probleme proglašavaju se negativcima, a društvene elite koče promjene, naglasila je Predsjednica. Priznati činjenice nužan je početak svakog rješavanja problema, zaključila je. Zatražila je ukidanje svih vidova dogovorne ekonomije i političkog klijentelizma i pozvala gospodarstvenike da pomognu u provođenju promjena, prenosi HRT.

U panelu će o investicijama i uvjetima za njihovu uspješnu realizaciju sudjelovati Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, Mate Rimac, predsjednik Uprave Rimac automobili, Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga Adris grupe, dr. Paul Merdzo, direktor Supernova Group.
Nakon panela bit će dodjela HUP-ovih nagrada „Poduzetnici budućnosti” učenicima srednjih škola Republike Hrvatske uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja i hrvatskog predstavništva Europske komisije. Ukupni nagradni fond iznosi 250.000 kuna, a nagrade – po 25.000 kuna uručuju se najboljim školama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Potpisan Ugovor o kupnji hotela ‘Ero’ – Novi vlasnik je Vlada HNŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u utorak su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ”Ero” u vlasništvo Vlade HNŽ-a.

Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ”Ero” gdje će biti smještena županijska tijela uprave, priopćeno je iz županijske vlade.

Premijer Herceg istaknuo je kako sada slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi ona bila funkcionalna, kako bi mogla odgovoriti potrebama te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

“Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze, potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000 maraka”, kazao je Herceg nakon potpisivanja spomenutog ugovora.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić izrazio je zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu službeno okončan postupak prodaje hotela ”Ero” .

”Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ-a na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih tijela uprave,” kazao je Krnjić.

Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144 maraka, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FZ MIO, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari