Pratite nas

Politika

Predsjednica RH predlaže: Državna tijela trebaju razmotriti da se ugovori s CHF kreditima proglase ništetnima

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predstavnicima građanske inicijative Lex Franak, koji su je izvijestili o problemu koji pogađa 125 tisuća hrvatskih obitelji.

Predstavnici građanske inicijative Lex Franak upozoravaju da presude sudova koje građani dobivaju na osnovi svojih tužbi pokazuju da je poslovanje banaka s kreditima u švicarskim francima bilo pravno i moralno upitno i da državne institucije izvršne, zakonodavne i monetarne vlasti nisu na vrijeme reagirale i spriječile štetu koja je nastala takvim postupanjem. Banke, koje su većinom u stranom vlasništvu, povrijedile su prava potrošača i osiromašile hrvatske građane nepoštenom praksom i nezakonitim kreditima, a zaradu prelijevale vlasnicima u inozemstvo.

Predsjednica je naglasila da ovaj problem ne gleda izdvojeno u odnosu na problem blokiranih i ovršenih građana, koji smatra jednim od najvećih problema hrvatskog društva. Hrvatska, kao demokratska i socijalna država, članica Europske unije, mora riješiti ovo pitanje. Građani ne smiju imati osjećaj pravne nesigurnosti, nezaštićenosti i prevarenosti niti smiju biti doživotno blokirani. Banke nisu i ne smiju biti gospodari života i smrti dužnika iz čega proizlazi da država mora postaviti zdrav okvir koji uvažava načelo pravedne i socijalne države.

Budući da su na hrvatskim i europskim sudovima potvrđene odluke kako su banke povrijedile prava potrošača koristeći u ugovorima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, a kako bi se spriječili daljnji troškovi za građane, sudove pa i banke, Predsjednica Republike Hrvatske predlaže da nadležna državna tijela razmotre prijedlog građanske inicijative Lex Franak da se ugovori koji sadrže osporene odredbe proglase ništetnima.

Predsjednica Republike Hrvatske je obaviještena o prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji je uz pomoć pravnih i financijskih stručnjaka izradila građanska inicijativa Lex Franak kao konkretan prilog rješavanju ovog problema.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marić u Dnevniku HTV-a: ‘Opravdanosti za štrajk više nema’

Objavljeno

na

Objavio

Najavu premijera Andreja Plenkovića u Saboru da Vlada planira povećati osnovice plaća u javnim i državnim službama za 6,12 posto, povećati minimalnu plaću i neoporezivi dio dohotka te odgoditi smanjenje stope PDV-a – u Dnevniku HTV-a komentirao je ministar financija Zdravko Marić.

– Povećanje osnovica, ovisno o datumima, proračun će stajati od milijarde do 1,2 milijarde kuna. Povećanje osnovnog odbitka s 3800 na 4000 kuna stajat će oko 500 milijuna kuna, za što ćemo osigurati kompenzacijsku mjeru za jedinice lokalne uprave i samouprave, kazao je ministar Zdravko Marić. Sveukupno dolazimo na 1,8 milijardi što iznosi nivo jednog postotnog boda PDV-a od čijeg se spuštanja odustalo, dodao je. Pretpostavke su da povećanja kreću na početku godine, zatim u prvoj polovini godine, sredini i drugoj polovini godine, kazao je.

“Opravdanosti za štrajk više nema”

Za pritisak na Vladu kazao je da nije ništa neobično s obzirom na to da ulazimo u kraj političkog ciklusa. Napomenuo je kako do ugroze javnih financija neće biti. Puno smo toga učinili i odgovorno se odnosimo prema novcu poreznih obveznika, kazao je. Dodao je kako je izrada proračuna za iduću godinu u završnoj fazi te da je ova ponuda Vlade u skladu sa svim što su dosad govorili i u skladu s mogućnostima. Zahtjeve sindikata smatra legitimnima, ali opravdanosti za štrak više nema. Napomenuo je da će idućih mjeseci krenuti u reviziju Uredbe o složenosti poslova, tj. koeficijentima. To se prijašnje vlade nisu usudile, dodao je.

O minimalnoj plaći sve će reći premijer

–  Dajemo si dovoljno vremena da se stanje s koeficijentima analizira, napravi pregled i predstavi Vladi koja u Uredbu intervenira jednostrano. Ali partnerski ćemo se odnositi prema sindikatima i prema javnosti – da vidimo što su to koeficijenti složenosti posla i kakvi su sve dodaci. Ništa se neće preko noći dogoditi, ali ne govorimo o godinama, nego o mjesecima, kazao je Marić. Nije htio govoriti o iznosu minimalne plaće. O tome će, kazao je, svoje reći premijer.

– Govoreći o neoporezivom osobnom odbitku koji se povećava s 3800 na 4000 kn kazao je da to za oko milijun građana znači oko 55 – 80 kuna veću neto plaću, pod uvjetom da poslodavac ovu mjeru ne iskoristi kako bi umanjio bruto plaću. Kroz dosadašnja četiri kruga porezne reforme, za radnika koji ima jednog uzdržavanog člana – to znači 700 kuna veću plaću, kazao je Marić.

Proračun, rebalans i paket poreznih zakona na Vladi 30. listopada

Ministar je najavio da su proračun, rebalans i paket poreznih zakona planirani za sjednicu Vlade 30. listopada. Porezni zakoni u Saboru idu u dva čitanja, a proračun standardno u jednom čitanju. Plan je da se sve donese tijekom studenoga kako bismo krenuli u pripremanje za predsjedanjem Vijećem EU-a. Vezano za proračun, kazao je kako su prihodi ponovno iznad, a rashodi u okviru plana. Nastavit će se trend uravnoteženog proračuna, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Počela rasprava o opozivu Kujundžića

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je počela rasprava o zahtjevu oporbe za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića, što je inicirao u srpnju Most, uz potpise 32 oporbena zastupnika.

Prije ljetne ustavne stanke podnijeli su zahtjev, inzistirajući da se sazove izvanredna sjednica Sabora, no to im nije pošlo za rukom jer je Ustavni sud ocijenio da petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj izvanredne sjednice u vrijeme stanke.

Oporba proziva Kujundžića da u tri godine mandata nije ni započeo reformu zdravstvenog sustava te da je propustio strateški upravljati sustavom i pravodobno donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju i osigurati njegovu provedbu. Optužuju ga i da nije osnažio primarnu zdravstvenu zaštitu, te preustrojio i financijski stabilizirao sustav.

Oporba ga proziva i za izostanak upravljanja ljudskim resursima što je dovelo do odljeva zdravstvenog kadra, te zatvaranja pojedinih bolničkih odjela zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Također, Kujundžiću predbacuju da je pokušao utjecati na pravosuđe kako bi spriječio donošenje presuda u korist liječnika zbog neisplate prekovremenih sati.

Ministar je bio odgovoran za pripremu, predlaganje i provođenje reforme zdravstvenog sustava, a nije ju ni započeo, kazala je u obrazloženju zahtjeva Ines Strenja Linić, saborska zastupnica Mosta:

– Propustio je strateški upravljati sustavom, kao što je propustio oformiti kvalitetan tim koji je u stanju isplanirati i provoditi dugoročno kvalitetan razvoj zdravstvenog sustava. Propustio je pravodobno donijeti i zakon o zdravstvenom osiguranju. Propustio je osnažiti i primarnu zdravstvenu zaštitu, preustrojiti bolnički sustav, racionalizirati zdravstveni sustav, financijski stabilizirati sustav, predložiti model dugoročnog rješavanja financijskih obveza prema veledrogerijama i drugim dobavljačima zbog čega rast dugova bolnica i zdravstvenog sustava ozbiljno prijeti urušavanju sustava, izjavila je među ostalim Strenja Linić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari