Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Svjedočimo egzodusu, mladi ne vide perspektivu

Objavljeno

na

U organizaciji tjednika Lider u Zagrebu se održava 9. konferencija pod nazivom “Dan velikih planova”.

Svrha joj je poduzetnicima i  menadžerima dati praktične smjernice za izradu poslovnih planova, a govorit će se i o globalnim kretanjima, monetarnoj, kreditnoj i fiskalnoj politici, o privlačenju investicija i poticanju izvoza.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na konferenciji „Dan velikih planova“ čiji je cilj “poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2018. godinu dati praktične inpute za usvajanje optimalnih projekcija te korisne i upotrebljive informacije za izradu i doradu planova poslovanja”.

Uz premijera, na konferenciji sudjeluju i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te guverner HNB-a Boris Vujčić. Konferenciji prisustvuje i Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokori.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je kako se stopa proizvodnosti zbog krize smanjila u cijelom svijetu

“Imamo nižu stopu proizvodnosti u cijelom svijetu. Kriza je uzela danak i stopa proizvodnosti se smanjila. S njenim rastom, raste i standard. Kad je riječ o Hrvatskoj, moramo nešto učiniti da opet postanemo “cathcing up” država. Hrvatska nema lošu stopu proizvodnosti rasta, ali stopa rasta je loša”, kazao je Vujčić.

Nakon njega prisutnima se obratio premijer Andrej Plenković koji je govorio o ekonomskoj politici u 2018. godini

Kazao je kako je iza nas jedna od gospodarski najizazovnijih godina još od sredine 90-ih.

“Iduća godina bit će usmjerena na rast i reforme. Pozitivni vanjski čimbenici utječu na rast gospodarstva. Usvojili smo poreznu reformu, ubrzali apsorbciju sredstava iz EU fondova, krenuli s administrativnim rasterećenjima, spriječili krah Agrokora spriječili treće izbore u godinu dana“, kazao je Plenković.

Dodao je kako je strateški cilj Vlade smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za 10 postotnih bodova do 2020. godine.

Premijer se osvrnuo i na temu Agrokora.

“Pokazali smo da na krizne situacije možemo reagirati brzo i odgovorno. Prije samo 6 mjeseci došlo je do pokretanja prvih ovrha temeljem zadužnica i 15-ak podružnica Agrokora je imalo blokirane račune. Vlada je pronašla rješenje kojim je zaštitila i zaposlenike i dobavljače i turističku sezonu. Spriječili smo gubitak radnih mjesta. Iz ove krize moramo izaći mudriji. I dalje ćemo ustrajno raditi na očuvanju stabilnosti gospodarstva i stvaranja uvjeta za danji rast. Jedna od pouka koju smo izvukli jest da smo ono što je bilo predloženo posebnim zakonom sada predložili u sklopu stečajnog zakona”, kazao je premijer i dodao kako će Vlada raditi i na jačanju pravosuđa.

Najavio je kako će Vlada uskoro predstaviti aktivnosti koje provodi s ciljem ulaska Hrvatske u eurozonu.

Komentirao je i izbore u Njemačkoj i kazao kako ga rezultat AfD-a nije iznenadio jer je to nastavak populističke politike diljem Europe.

“Hrvatska ima ambiciju da ono što je potpisala u pristupnom sporazumu EU.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je o privlačenju investicija i poticanju izvoza.

“Reforme su dovele do smanjenja proračunskog duga, a nakon dugo vremena možemo očekivati rast kreditnog rejtinga. Ipak, ne smijemo se opuštati niti biti zadovoljni postojećim stanjem”, kazala je Predsjednica i dodala da se kronična kriza ne može riješiti preko noći.

Kazala je kako naši konkurenti rastu brže od nas.

“Mi smo tek prohodali dok većina konkurenata već trči”, kazala je predsjednica.

Komentirala je i iseljavanje stanovništva.

“Svjedočimo egzodusu. Moramo se usmjeriti na politike s dugoročnim učincima i stvaranjem perspektive koju mladi ne vide”, kazala je predsjednica te dodala da se rast gospodarstva ne smije temeljiti samo na jednoj grani.

Kazala je kako je ključno provesti kurikularnu reformu.

POREČKA I PULSKA BISKUPIJA Zvižduci Predsjednici nakaradna predstava i pobuna protiv istine koja otkriva glasove nečiste savjesti i okaljanih ruku

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marija Pejčinović Burić: Sigurnosna situacija gora je nego ikad

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u Dnevniku HRT-a da je zaključak sigurnosne konferencije u Münchenu da je sigurnosna situacija gora nego ikad.

Navela je moguću eskalaciju na Korejskom poluotoku, s mogućnošću nuklearnog rata, stanje u Siriji, gdje će kriza još dugo trajati, sukob Irana i Izraela te još niz drugih mjesta. Čini se da je sve moguće. Mnogo je odgovornosti na NATO-u i EU-u da se pronađu odgovori, rekla je.

U razgovoru s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom istaknuti su dobri bilateralni odnosi, bez otvorenih pitanja. Nama je iznimno važno stanje u JI Europi, tu je Rusija važan akter i najviše smo razgovarali o stanju u BiH. Postoje crvene linije koje ne prelazimo – da je RH u NATO-u i EU-u, ali postoje i zajednički interesi, rekla je.

Objašnjavajući svoju izjavu da je rješenje graničnog spora sa Slovenijom vrlo blizu, rekla je da je hrvatski stav nepromijenjen. Mi želimo dijalog na temelju međunarodnog prava. Teško je reći kada možemo očekivati rješenje. Mi smo otvoreni, pružamo ruku. Treba sjesti za stol, ali za to treba postojati otvorenost s obje strane, kazala je ministrica.

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker izjavio je u Münchenu da će zemlje Zapadnog Balkana morati riješiti granične sporove prije nego što uđu u Europsku uniju.

Na pitanje kako će Hrvatska riješiti problem Prevlake s Crnom Gorom i granice na Dunavu sa Srbijom, rekla je da Hrvatska ta pitanja želi rješavati bilateralno. Ako se tako ne dođe do dogovora, najbolje je ići na međunarodno stalno sudsko tijelo poput Međunarodnog suda u Haagu ili Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, rekla je. Naglasila je da je ono što je EK stavio na stol uvijek bila praksa.

Verbalni izraelsko-iranski rat, Zarif poručio da je srušen mit o nepobjedivosti Izraela

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Mate Uzinić dobio nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić dobio je nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.

Na svečanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja HHO-a održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu u petak, 16. veljače biskupu je uručena nagrada ‘Sulejman Mašović – Luka Vincetić – Jovan Nikolić’.

U obrazlaganju nagrade pročitan je biskupov životopis te rečeno kako je njegovo ‘nakupljeno iskustvo i znanje ali i njegova kršćanska širina’ dolaze do izražaja nakon imenovanja dubrovačkim biskupom 2011. godine, piše Laudato.hr.

Prepoznata je biskupova angažiranost u međureligijskom dijalogu na području Dubrovačke biskupije ‘koja se prostire na vrućem povijesnom tlu gdje se ukrštaju različite religije. To može biti opterećenje, ali i šansa.’

Navedeni su redoviti ekumenski susreti s zahumsko-hercegovačkim i primorskim episkopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, kao i uključivanje pravoslavne zajednice u Dane kršćanske kulture u Dubrovniku. Spomenuta je i suradnja na izdanju Dječje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždina povodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovo osuđivanja vandalskog čina šaranja po pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice. Spomenuti su njegovi posjeti dubrovačkoj sinagogi i Medžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamije kao i susreti s predstavnicima ovih religija.

U obrazloženju je dodano da biskup Uzinić pozornost posvećuje i ekološkim temama što je vidljivo kroz organizaciju dvodnevnog znanstvenog skupa ‘Okoliš naš svagdašnji’ te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom.

Dubrovački biskup potiče kvalitetnije prikupljanje pomoći potrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnike u Ukrajini, kršćane u Siriji i Iraku, te višekratno kršćane u Svetoj Zemlji. Snažno se zauzima za prava manjina, ali i većine, rečeno je. Osuđuje napade raznih skupina u svijetu poput masakra Boko Harama u Nigeriji, ali javno osuđuje i napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u Francuskoj.

Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihove obitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srđa i mise uz Dan dubrovačkih branitelja i druge obljetnice, kao i kroz susrete s udrugama iz Domovinskog rata. Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi u Vukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u različitim prigodama.

Navodeći sve službe koje je kao biskup vršio u tijelima HBK, rečeno je kako je on sada predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj.

– Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobu otvorenosti i dijaloga – zaključio je predstavljač. Plaketu biskupu uručio je Jadranko Črnko.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari