Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Svjedočimo egzodusu, mladi ne vide perspektivu

Objavljeno

na

U organizaciji tjednika Lider u Zagrebu se održava 9. konferencija pod nazivom “Dan velikih planova”.

Svrha joj je poduzetnicima i  menadžerima dati praktične smjernice za izradu poslovnih planova, a govorit će se i o globalnim kretanjima, monetarnoj, kreditnoj i fiskalnoj politici, o privlačenju investicija i poticanju izvoza.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na konferenciji „Dan velikih planova“ čiji je cilj “poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2018. godinu dati praktične inpute za usvajanje optimalnih projekcija te korisne i upotrebljive informacije za izradu i doradu planova poslovanja”.

Uz premijera, na konferenciji sudjeluju i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te guverner HNB-a Boris Vujčić. Konferenciji prisustvuje i Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokori.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je kako se stopa proizvodnosti zbog krize smanjila u cijelom svijetu

“Imamo nižu stopu proizvodnosti u cijelom svijetu. Kriza je uzela danak i stopa proizvodnosti se smanjila. S njenim rastom, raste i standard. Kad je riječ o Hrvatskoj, moramo nešto učiniti da opet postanemo “cathcing up” država. Hrvatska nema lošu stopu proizvodnosti rasta, ali stopa rasta je loša”, kazao je Vujčić.

Nakon njega prisutnima se obratio premijer Andrej Plenković koji je govorio o ekonomskoj politici u 2018. godini

Kazao je kako je iza nas jedna od gospodarski najizazovnijih godina još od sredine 90-ih.

“Iduća godina bit će usmjerena na rast i reforme. Pozitivni vanjski čimbenici utječu na rast gospodarstva. Usvojili smo poreznu reformu, ubrzali apsorbciju sredstava iz EU fondova, krenuli s administrativnim rasterećenjima, spriječili krah Agrokora spriječili treće izbore u godinu dana“, kazao je Plenković.

Dodao je kako je strateški cilj Vlade smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za 10 postotnih bodova do 2020. godine.

Premijer se osvrnuo i na temu Agrokora.

“Pokazali smo da na krizne situacije možemo reagirati brzo i odgovorno. Prije samo 6 mjeseci došlo je do pokretanja prvih ovrha temeljem zadužnica i 15-ak podružnica Agrokora je imalo blokirane račune. Vlada je pronašla rješenje kojim je zaštitila i zaposlenike i dobavljače i turističku sezonu. Spriječili smo gubitak radnih mjesta. Iz ove krize moramo izaći mudriji. I dalje ćemo ustrajno raditi na očuvanju stabilnosti gospodarstva i stvaranja uvjeta za danji rast. Jedna od pouka koju smo izvukli jest da smo ono što je bilo predloženo posebnim zakonom sada predložili u sklopu stečajnog zakona”, kazao je premijer i dodao kako će Vlada raditi i na jačanju pravosuđa.

Najavio je kako će Vlada uskoro predstaviti aktivnosti koje provodi s ciljem ulaska Hrvatske u eurozonu.

Komentirao je i izbore u Njemačkoj i kazao kako ga rezultat AfD-a nije iznenadio jer je to nastavak populističke politike diljem Europe.

“Hrvatska ima ambiciju da ono što je potpisala u pristupnom sporazumu EU.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je o privlačenju investicija i poticanju izvoza.

“Reforme su dovele do smanjenja proračunskog duga, a nakon dugo vremena možemo očekivati rast kreditnog rejtinga. Ipak, ne smijemo se opuštati niti biti zadovoljni postojećim stanjem”, kazala je Predsjednica i dodala da se kronična kriza ne može riješiti preko noći.

Kazala je kako naši konkurenti rastu brže od nas.

“Mi smo tek prohodali dok većina konkurenata već trči”, kazala je predsjednica.

Komentirala je i iseljavanje stanovništva.

“Svjedočimo egzodusu. Moramo se usmjeriti na politike s dugoročnim učincima i stvaranjem perspektive koju mladi ne vide”, kazala je predsjednica te dodala da se rast gospodarstva ne smije temeljiti samo na jednoj grani.

Kazala je kako je ključno provesti kurikularnu reformu.

POREČKA I PULSKA BISKUPIJA Zvižduci Predsjednici nakaradna predstava i pobuna protiv istine koja otkriva glasove nečiste savjesti i okaljanih ruku

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Slunju završeno suđenje Thompsonu zbog pokliča “Za dom spremni”

Objavljeno

na

Objavio

U Slunju je u srijedu protiv pjevača Marka Perkovića Thompsona završio dokazni prekršajni postupak po optužnom prijedlogu za remećenje javnog reda i mira vezano za poklič “Za dom spremni” tijekom izvođenja pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertu u Slunju 8. kolovoza prošle godine na proslavi obljetnice vojno redarstvene akcije “Oluje”, a izricanje presude najavljeno je za 2. svibnja.

Thompson se ni danas, kao ni prethodnom od ukupno dva izvedena ročišta nije odazvao, a branio ga je odvjetnik Davorin Karačić, koristeći se originalnim nosačem slike i zvuka te podacima Hrvatskog društva skladatelja (HDS), kako bi dokazao da su riječi spornog pozdrava ustvari stihovi pjesme “Bojna Čavoglave”.

Inače, Thompson je i ranije u medijima isticao kako na spomenutom, kao i na svim ostalim koncertima nije uzvikivao nikakav ustaški poklič, već je pjevao svoje pjesme koje su kao i kod svih drugih autora zaštićene zakonima Republike Hrvatske te se kao takve legalno reproduciraju.

Kroz dokazni postupak te danas u svom završnom govoru Karačić je isticao kako se pjesma “Bojna Čavoglave” uz stihove “Za dom spremni” izvodi još od 1991. godine, da je prema podacima HDS-a, koji se bavi zaštitom autorskih muzičkih prava, ta pjesma na televizijskim i radijskim postajama od 1998. do 2017. izvedena čak 1.700 puta te uvijek na koncertima uživo, ali da pjevač nikada zbog toga nije bio kažnjen.

Odvjetnik: “Bojna Čavoglave” nikad nije bila izvedena bez stihova “Za dom spremni”, oni su dio izdatih nosača zvuka

“Pjesma ‘Bojna Čavoglave’ nikada nije izvedena bez predmetnih stihova, oni su dio službeno izdatih nosača zvuka Croatia Recordsa te službenog spota uz pjesmu na kojoj su snimke Marka Perkovića Thompsona i njegovih suboraca iz HOS-a, postrojbe Hrvatske oružane snage s kojom je on 1991. godine branio selo Čavoglave od srpske agresije”, rekao je Karačić.

Na početku ročišta svjedočio je djelatnik karlovačke Policijske uprave Ivan Kramarić, koji je konstatirao kako je temeljem pregledavanja snimke koncerta iz Slunja utvrđeno počinjenje prekršaja javnog reda i mira iz članka 5. Prekršajnog zakona, a da inače “nije bilo neprimjerenih obilježja niti kontra pjesama te je atmosfera bila s nacionalnim nabojem, sve pozitivno”.

Na zahtjev odvjetnika da se izjasni što smatra spornim u pozdravu “Za dom spremni”, Kramarić je odgovorio kako se o tome ne može izjasniti, ali i potvrdio kako nakon ranijih Thompsonovih koncerata u Karlovačkoj županiji tamošnja Policijska uprava nije dizala optužne prijedloge.

Nakon što su pregledane video snimke spornog slunjskog koncerta te jedne od mnogih nasumično odabranih snimki drugih koncerata, sutkinja Nada Turkalj odbila je kao nevažan prijedlog obrane da se u ovom predmetu od Ministarstva uprave zatraži dokumentacija iz koje je vidljivo da je sastavni dio registracije udruga branitelja HOS-a i grb s pozdravom “Za dom spremni”.

“To znači da se pozdrav ‘Za dom spremni’ ne može tumačiti jednoznačno i isključivo povezivati s totalitarnim režimom Nezavisne države Hrvatske, već u kontekstu pod kojim je izrečen, veličajući Domovinski rat, tim prije što okrivljenik nije spomenuo ni NDH ni ustaše, niti je kritične zgode bilo neprimjerene simbolike, niti ikakve primisli na NDH”, pojasnio je Karačić prijedlog obrane.

Na zadnje ročište nije došao nitko u ime tužitelja

Inače, ročištu se nije odazvao nitko u ime ovlaštenog tužitelja, što je sutkinja i konstatirala u sudski zapisnik.

Kao jedan od argumenata da bi okrivljenog Marka Perkovića trebalo osloboditi u ovom predmetu njegov odvjetnik je naveo i činjenicu da je optužni prijedlog podignut na temelju policijske prijave, a ne nekog od građana, dok je sudska praksa da se po članku 5. za remećenja javnog reda i mira postupa po dojavi građana.

Upitao je sud ne bi li se, da je ovdje riječ o veličanju ustaštva, radilo o širenju mržnje što je kažnjivo po Kaznenom zakonu (čl. 325), no da se u ovom predmetu nije postupilo tako.

Naime, Thompsonu se sudi prema zakonu o prekršaju protiv javnog reda i mira, koji tumači da je okrivljeni prekršio članak koji se odnosi na one “koji na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem i isticanjem simbola tekstova, slika i crteža remete javni red i mir”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

MUP: Hrvatski mladić vlasnik najvećeg svjetskog ilegalnog servisa za kibernetičke napade

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Vlasnik najvećeg svjetskog ilegalnog internetskog servisa za kibernetičke napade, Webstresser.org, 19-godišnji je Hrvat, izvijestio je MUP koji je mladića uhitio i prijavio za nedjela protiv računalnih sustava pa mu prijeti zatvorska kazna od jedne do osam godina.

U MUP-u ističu da je Webstresser.org najveći svjetski internetski servis na kojem su korisnici mogli unajmiti uslugu DDoS (Distributed Denial of Service) kibernetičkih napada na vlasnike internetskih stranica u cijelom svijetu. S više od 136.000 registriranih korisnika i četiri milijuna kibernetičkih napada do travnja 2018. Webstresser je predstavljao najveću prijetnju za ključne on-line usluge koje nude banke, poslovni sektor i državne institucije širom svijeta.

„Webstresserom je upravljao devetnaestogodišnji hrvatski državljanin koji je uhićen 24. travnja 2018. te je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, za koje je zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina”, objavio je MUP na svojoj internetskoj stranici.

Dodaju da su kriminalističko istraživanje proveli službenici novoosnovane Službe kibernetičke sigurnosti „te time potvrdili spremnost hrvatske policije da se bori s najsloženijim oblicima kibernetičkih prijetnji”.

Osim hrvatskih policajaca, u operativnoj akciji su, uz podršku Europola, sudjelovale i nacionalne policijske službe Nizozemske, Velike Britanije, Kanade, Srbije, Španjolske, Italije i Hong Konga koje su uhitile pomagače i korisnike usluga DDoS napada. Te je međunarodna policijska suradnja, dodaju u MUP-u, bila ključna za izvrsne rezultate operativne akcije koja je provedena pod kodnim imenom Manufaktura.

Tijekom provođenja DDoS napada, koje je omogućavao Webstresser, napadač daljinski upravlja povezanim uređajima spojenima na internet te usmjerava veliku količinu internetskog prometa prema određenoj web stranici ili internetskoj platformi, što za posljedicu ima usporavanje rada web stranice žrtve ili njenu potpunu nedostupnost te tako korisnici Internet servisa nisu u mogućnosti pristupiti različitim on-line uslugama.

Nekada su počinitelji koji su izvršavali DDoS napade trebali biti dobro upućeni u načine funkcioniranja internetske tehnologije, no s pojavom ilegalnih servisa poput Webstressera, to više nije slučaj. Svaki korisnik Webstressera mogao je platiti naknadu putem on-line platformi za plaćanje ili u kriptovalutama poput Bitcoina te mu je za iznos već od 15 EUR na raspolaganje stavljena infrastruktura koja omogućuje DDoS napade na web stranice po izboru korisnika.

U tijeku je postupak onemogućavanja pristupa internetskoj domeni https://webstresser.org čime će se spriječiti kibernetički napadi u budućnosti, ističe MUP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati