Pratite nas

BiH

Predsjednica: Trajna stabilizacija jugoistočne Europe je najbitnija, brojni izazovi se poklapaju upravo ovdje

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović održala je predavanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na temu Hrvatska potpora briselskom putu država Jugoistočne Europe, piše Hrvatski medijski servis.

Hrvatska predsjednica rekla je da je sretna što je ponovo u Mostaru i da želi podijeliti stajališta Hrvatske o pomoći na EU putu, te da je vanjsko-politički smjer Hrvatske u izgradnji EU.

Izolacija iz Euroatlantskog prostora je postala nemoguća

„Euroatlantski prostor opstaje u svim uvjetima i izolacija tog prostora je postala nemoguća. Našu sigurnost definira naše okruženje u prvom redu. Trajna stabilizacija jugoistočne Europe je najbitnija, brojni izazovi se poklapaju upravo ovdje. Hrvatska čvrsto zastupa stav o cjelovitoj političkoj emancipaciji ovog prostora.

Svjedoci smo brojnih pritisaka kojima je cilj da udalje ovaj prostor od EU puta. Poštujemo, ipak, odluku svake države u suverenom izboru vanjskih partnera, a ako izaberu EU, u nama će imati partnera”, izjavila je Grabar Kitarović.

Pretvorba iz sustava pomoći u sustav partnerstva

Kad je riječ o pitanju Hrvata u BiH Grabar-Kitarović je rekla da se mora osigurati konstitutivna ravnopravnost sva tri naroda i podsjetila na prošlost i zajednički napredak između Hrvata i Bošnjaka u pomirenju te je podsjetila i na to i kako je Hrvatska jamac Daytonskog sporazuma i rekla je da je legitimno pravo svake države da to čini za svoj narod te da ta pitanja ne spadaju u unutarnja pitanja neke države.

Misli i da je Izborni zakon temelj za osiguranje stabilnosti nakon izbora. Istaknula je da to nije samo njen nego i stav EU u prvom redu Europske komisije. Nastavit ćemo poticati naše kolege iz BiH da se ide prema dogovoru jer je to najbolje i za BiH i za njena sva tri konstirutivna naroda.

Na pitanje je li prošao rok za izmjene izbornog zakona u BiH, Grabar-Kitarović kaže kako treba koristiti svaki trenutak da se pokuša doći do istih.

“Mislim da treba iskoristiti svaki trenutak kako bi se pokušalo doći do izmjene Izbornoga zakona, a ako ne dođe, nadam se da ce političari uspjeti dogovoriti stabilnu vladu koja će provoditi reforme koje nisu uvjek popularne”, kazala je ona.

Za napredak je najvažnija vladavina prava

Predsjednica Grabar Kitarović naglašava da je za napredak najvažnija vladavina prava, borba protiv korupcije, ekonomija. Otvorena bilateralna pitanja se moraju riješiti prije ulaska u EU, to kaže posljednja Strategija o proširenju. Strategija za Zapadni Balkan potvrđuje kako su izgledi za proširenje realni.

„Veseli nas preporuka za pregovore s Makedonijom i Albanijom. BiH je preporučena žurna izmjena Izbornog zakona. Primjer Makedonije i Albanije dokaz je kako nije nemoguće ustrajati na reformama. Pozdravljamo kontinuirani angažman NATO-a, koji jamči članicama dugotrajnu stabilnost. To je Hrvatskoj ključni nacionalni interes.

Danas u jugoistočnoj Europi oživljavaju duhovi prošlosti. Ne očekujem da će sve države uskoro naći zajednički jezik, ali to nas drži zarobljene u prošlosti”, dodala je, između ostalog, Grabar Kitarović.

Hrvatska će pružati potporu i suradnju BiH u migrantskoj krizi

Više od 600 tisuća migranata je prošlo kroz Hrvatsku i to pitanje je još aktualno. „Vjerujemo da je jedini način zajednički pristup koji se temelji na suradnji. Takozvana zapadno-balkanska ruta presudno je da ostane zatvorena.

Pritisci su ogromni. U posljednje vrijeme i na BiH. Hrvatska će pružati potporu i suradnju BiH zbog dužine granice.”, rekla je hrvatska predsjednica.

Prema protokolu, Grabar – Kitarović susrest će se danas i s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, nakon čega će od 21 sat nazočiti svečanosti dodjele nagrade Večernjakov pečat 2018. u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače.

Rektor Sveučilišta u Mostaru je istaknuo kako novo vrijeme zahtijeva i nove paradigme, nove politike i nove pristupe.

„Jedan takav je i pretvorba iz sustava pomoći u sustav partnerstva. Upravo to danas provodimo na Sveučilištu u Mostaru zajedno s institucijama iz Republike Hrvatske, javnim sveučilištima, institutima, gospodarskim subjektima, centrima za istraživanja… Takvim pristupom danas privlačimo studente i stručnjake, ne samo iz BiH, nego iz cijele Europe, a posebice Republike Hrvatske“, objasnio je rektor dr. Tomić.

/Vera Vulić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

11. srpnja 1995. Srebrenica – Srbi počeli genocid koji je šokirao svijet

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini je dan žalosti. Obilježava se 23. godišnjica genocida nad civilima u Srebrenici.

Dana 11. srpnja 1995. Srebrenicu su nakon više od tri godine opsade zauzele srpske snage.

Premoć u oružju koje je Srbima stavila na raspolaganje komunistička JNA najveći je krivac za pad Srebrenice.

Time JNA i komunistički vođe postaju direktni krivci za genocid nad Bošnjacima i drugim narodima Jugoslavije.

Mjesta kao Vukovar, Srebrenica i druga razbili su lažni mit o Jugoslaviji kao zajednici bratskih i ravnopravnih naroda i JNA kao zajedničkoj vojsci „naroda i narodnosti SFRJ“.

srebrenica žrtveIza Jugoslavije, i prve i druge, uvijek ostaju desetine tisuća nevinih žrtava ubijenih uglavnom iz ruku velikosrba obučenih u razne odore i razna znakovlja, ali uvijek sa istim ciljem – Velika Srbija.

Danas obilježavamo dvadeset i treću godišnjicu genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. počinili pripadnici tadašnje vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, bivšim visokim oficirom JNA koji je u toj odori počinio i brojne zločine po Hrvatskoj 1991.

Postrojbe kojima je zapovijedao Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.

Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.

Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.

Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće srebreničkih žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.

Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.
ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 14 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno.

Radovan Karadžić – vođa Srba odgovoran za genocid u Srebrenici

‘Vi Radovane Karadžiću niste krivi po točki 1. ali ste krivi za progon kao zločin protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protupravne napade na civile te uzimanje talaca kao kršenje zakona.

Pretresno vijeće osuđuje vas na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora’, rekao je prilikom izricanja kazne predsjednik sudskog vijeća O-Gon Kwon.

Raspravno vijeće utvrdilo je da je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te ubijanje i mučenje muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.

Krvavo srbijansko 20. stoljeće

Veliki dio krivice za genocid u Srebrenici, kao i za ubijanja u Hrvatskoj tijekom domovinskog rata, snosi međunarodna zajednica (osobito Europa i EU) koja je prilično pasivno promatrala krvavi pir Srba po državama bivše Jugoslavije. Do zuba naoružani oružjem JNA, koje su u vrijeme Jugoslavije za JNA kupovali i Hrvati i Bošnjaci i Albanci (a koje je JNA predala Srbima) napadali su gotovo goloruke branitelje gdje god su stigli.

Nakon osvajanja pojedinih mjesta počele bi masovne likvidacije i etničko čišćenje svih stanovnika – muškaraca, žena, djece, staraca – u cilju stvaranja Velike Srbije. Tako je na pragu 21. stoljeća Europa (in)direktno kriva za strašne zločine srpske vojske na zacrtanim teritorijima Velike Srbije.

Ono što čudi jest čuđenje Europe. Nakon Balkanskih ratova, I. svjetskog rata, II. svjetskog rata i zločina nad Bugarima, Albancima, Turcima, Makedoncima, autohtonim Crnogorcima, muslimanima Sandžaka, pa kasnije muslimanima Bosne i Hercegovine, Hrvatima Bosne, Hercegovine i Hrvatske jedino čuđenje jest – zašto se Europa nakon svega čudila?

Ovo je ionako bio samo nastavak i pokušaj stavljanja točke na ‘i’ krvavog srbijanskog 20. stoljeća.

U tome bi i uspjeli da na čelu Hrvatske nije stajao ratni vođa Hrvata dr. Franjo Tuđman, te izuzetno motivirani i hrabri hrvatski branitelji koji su jednom zauvijek ovaj fašistički projekt Velike Srbije riješili – Olujom!

Petar Horvatić / narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ovo su nositelji izbornih listi stranaka HNS BiH predvođenih HDZ-om BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dopredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara danas je predao Središnjem izbornom povjerenstvu BiH imena kandidata koalicije HNS BiH- HDZ BiH za županijske skupštine, Zastupničke domove federalnog i Parlamenta BiH, člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Narodnoj skupštini RS.

Tako će, kako se i očekivalo, u prvoj izbornoj jedinici ispred bloka stranaka koje okuplja HDZ BiH za državni Parlament nositeljica biti zamjenica predsjednika stranke Borjana Krišto, a uz nju za državni parlament liste će predvoditi Predrag Kožul, Tatjana Lučić, Nikola Lovrinović i Mijo Matanović, otkriva Večernji list.

Nova imena na listama HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH su Tatjana Lučić i Mijo Matanović, dok su tu i dosadašnji zastupnici Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul.

Krišto u ovom mandatu obnaša dužnost predsjedavajuće, odnosno zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na političkim dužnostima nalazi se od 1999. godine, a do sada je obnašala dužnosti ministrice pravde i uprave Hercegbosanske županije, tajnice Vlade HBŽ, ministrice pravde FBiH, predsjednice FBiH, delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dva puta dužnost zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Što se tiče Lovrinovića, on trenutno obnaša dužnost šefa Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. U ranijem razdoblju bio je šef ureda Vjekoslava Bevande dok se isti nalazio na dužnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i šef ureda predsjednika Vlade Srednjobosanske županije do 2005. godine. Za vrijeme Hrvatske samouprave, Međunarodna zajednica mu je privremeno zabranila političko djelovanje.

Mijo Matanović kao dužnosnik HDZ-a BiH u ranijem razdoblju bio je predsjednik Vlade Posavske županije i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok Tatjana Lučić nije obnašala nikakve značajnije političke funkcije.

Kako prenosi Večernji list, liste za Parlament Federacije BiH u ime HDZ-a nosit će Mate Šimić, Marijan Klaić, Mijo Krešić, Zvonko Đaković, Josip Martić, Zdravko Marošević, Biljana Baban, Marinko Čavara, Jelka Milićević, Stanko Musa, Hrvoje Milošević i Petar Galić.

Od poznatijih imena na listi HDZ-a za Parlament FBiH nalaze se trenutna ministrica financija u Vladi Federacije BiH Jelka Milićević, predsjednik FBiH Marinko Čavara, ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić i predsjednik Vlade Posavske županije Marijan Klaić.

Na ovogodišnjim izborima u Zastupnički dom Parlamenta FBiH pokušat će ući i trenutni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić koji je u ranijem razdoblju, između ostalog, bio zastupnik u Skupštini Tuzlanske županije. Na listi za Parlament FBiH nalazi se i načelnik Vareša Zdravko Marošević i ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije Petar Galić.

Liste za županijske skupštine nosit će Tomislav Dujmović (Unsko-sanska županija), Đuro Topić (Posavska županija), Danijel Nikolić (Tuzlanska županija), Ivo Tadić (Zeničko-dobojska županija), Ilija Nakić (Srednjobosanska županija), Nevenko Herceg (Hercegovačko-neretvanska županija), Zdenko Ćosić (Zapadno-hercegovačka županija), Dražen Trlin (Sarajevska županija)i Ivan Jozić (Hercegbosanska županija).

Što se tiče izbornih listi iz Republike Srpske, nositelji listi HDZ-a bit će Dragan Juričević i Ivana Nadarević, dok će liste za Narodnu skupštinu RS-a nositi Mirko Pandža, Angela Ćorković, Marijan Kljajić i Ilija Filipović./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori