Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u Istanbulu na summitu UN-a o humanitarnoj pomoći

Objavljeno

na

Dvodnevni UN-ov humanitarni summit počeo je u ponedjeljak u Istanbulu s ciljem pronalaska učinkovitih metoda rješavanja humanitarnim kriza u svijetu, suočenim s najvećim priljevom izbjeglica od Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska “nikada neće zatvoriti svoja vrata”.

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji  traže humanitarnu pomoć.

Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.

Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se  na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama.

Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba – poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović  u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o “Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba“, te će supredsjedati okruglim stolom na temu “Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova“.

U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim  oblicima pomoći ugroženom stanovništvu,  edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja.

U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i  predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Talijansko pravosuđe naredilo iskrcavanje migranata s broda Open Arms

Objavljeno

na

Objavio

Talijansko pravosuđe naredilo je u utorak iskrcavanje na otok Lampedusu migranata s broda Open Arms i zapljenu broda španjolske “nevladine organizacije”, dok je Madrid poslao po njih jedan vojni brod.

Nakon pregleda koji su obavili sudska policija i dvojica liječnika, državni odvjetnik grada Agrigenta Luigi Patronaggio je odlučio da se migranti moraju iskrcati sljedećih sati na mali sicilijski otok zbog napetosti koja je vladala na brodu.

Brod je od četvrtka bio usidren nekoliko stotina metara od obala Lampeduse, a migrantima su talijanske vlasti uskratile pristup otoku iako se šest europskih zemalja (Francuska, Njemačka, Luksemburg, Portugal, Rumunjska i Španjolska) obvezalo da će ih prihvatiti.

Neki od migranata koje je “NGO spasila iz mora” kod Libije, bili su na brodu 19 dana, koliko i migranti koje je spasila organizacija SeaWatch3 krajem prosinca prije nego su iskrcani na Malti 9. siječnja ove godine.

U utorak se 15 migranata, neki bez pojasa za spašavanje, bacilo u more u očajničkom potezu ne bi li doplivali do Lampeduse. Jedna glasnogovornica je rekla da ih je spasila obalna straža i dovela na otok.

Na brodu se nalazilo 147 migranata po dolasku blizu Lampeduse i nešto više od 80 nakon što su evakuirani oni koji su skočili u more u utorak i nekoliko desetaka maloljetnika i bolesnih posljednjih dana.

Nakon što je talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini odbio iskrcavanje, Madrid je u utorak poslao jedan vojni brod prema Lampedusi kako bi izravno preuzeo migrante i odveo ih na Mallorcu, oko 1000 km udaljenu od Sicilije.

Brod je krenuo u 18,30 po srednjoeuropskom vremenu iz baze u Roti, na jugu Španjolske na trodnevno putovanje prema Lampedusi. Španjolska vlada za sada nije mogla reći hoće li se njihov vojni brod vratiti natrag nakon objave talijanskog pravosuđa. (Hina)

 

Richard Gere zatražio od talijanske vlade da pomogne migrantima; Salvini: Neka ih smjesti u svoje vile

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump pozvao Indiju i Pakistan da smanje napetosti

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump telefonski je razgovarao u ponedjeljak s čelnicima Indije i Pakistana o mogućnostima poboljšanja trgovinskih veza s Washingtonom i naglasio potrebu smanjenja napetosti zbog Kašmira između nuklearnih susjeda.

“Razgovarao sam s dvojicom svojih dobrih prijatelja, indijskim premijerom Modijem i pakistanskim premijerom Khanom o trgovini i strateškom partnerstvu i, najvažnije za Indiju i Pakistan, da rade na smanjenju napetosti u Kašmiru. Situacija teška, ali razgovori dobri!, napisao je Trump u postu na Twitteru.

Odnosi između Islamabada i New Delhija, već neprijateljski, dodatno su zategnuti zbog ovomjesečne odluke Indije da ukine posebni status svog dijela regije Kašmira na koji obje zemlje polažu pravo.

Pakistan je na to žestoko reagirao te u znak odmazde prekinuo prijevoz i trgovačke veze te protjerao indijskog ambasadora.

Indijski premijer Narenda Modi rekao je Trumpu kako se nada da će se indijski ministar trgovine i američki predstavnik za trgovinu ponovno sastati kako bi razgovarali o međusobnoj trgovini, navodi se u izjavi indijske vlade.

Washington je potvrdio da su Trump i Modi razgovarali o trgovini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari