Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u Istanbulu na summitu UN-a o humanitarnoj pomoći

Objavljeno

na

Dvodnevni UN-ov humanitarni summit počeo je u ponedjeljak u Istanbulu s ciljem pronalaska učinkovitih metoda rješavanja humanitarnim kriza u svijetu, suočenim s najvećim priljevom izbjeglica od Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska “nikada neće zatvoriti svoja vrata”.

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji  traže humanitarnu pomoć.

Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.

Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se  na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama.

Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba – poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović  u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o “Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba“, te će supredsjedati okruglim stolom na temu “Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova“.

U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim  oblicima pomoći ugroženom stanovništvu,  edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja.

U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i  predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

SAD se povukle iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Sjedinjene Američke Države povlače se iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, izvijestila je američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley, ističući da je riječ o “licemjernom tijelu koje služi samo sebi”.

Haley je kazala da se Washington odlučio na povlaćenje iz Vijeća jer druge države “nisu imale hrabrosti” da se priključe američkoj borbi kako bi se to tijelo reformiralo. No, dodala je da taj korak ne znači i američko povlačenje iz “angažiranja u vezi s ljudskim pravima”.

Do najavljene odluke o povlačenju SAD-a iz tog UN-ovog tijela došlo je samo dan nakon što je šef UN-ovog Vijeća za ljudska prava Zeid Raad al Husein osudio Trumpovu administraciju zbog razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici SAD-a, javljaju agencije.

Europska unija priopćila je da odluka Trumpove administracije “riskira potkopati ulogu SAD-a kao pobornika i promicatelja demokracije na svjetskoj sceni”. Glasnogovornica EU Maja Kocijančič priopćila je da Unija ostaje “čvrsto i pouzdano posvećena” tom tijelu sa sjedištem u Ženevi, u čijem je sastavu 47 zemalja.

I britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson izjavio je da je odluka SAD o povlačenju iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava “za žaljenje” i istovremeno poručio da podrška Britanije Vijeću ostaje nepromijenjena. Kazao je da i Britanija želi reformu Vijeća za ljudska prava, ali da su posvećeni “jačanju Vijeća iznutra”, prenosi Reuters.

S druge strane kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pozdravio je “hrabru” odluku Trumpove administracije i istaknuo da je Vijeće “pristrana, neprijateljska i antiizraelski organizacija koja je iznevjerila svoju misiju zaštite ljudskih prava”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar o neutralnosti Bruxellesa: ne radi se o šamaru Sloveniji, nego o ‘sramoti’ za EK

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Slovenski premijer Miro Cerar nazvao je odluku Europske komisije da se ne pridruži slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog neimplementacije arbitražnog rješenje “sramotom” Komisije i znakom njene “nekredibilnosti” te ustvrdio da bi EU mogla propasti ako izvršno tijelo EU-a bude i ubuduće djelovalo “politički”, a ne temeljem “vladavine prava”.

U razgovoru za televizijsku postaju POP-TV Cerar je komentirao odluku Komisije da u bilateralnom sporu Hrvatske i Slovenije ostane “neutralna”, nudeći im i dalje mogućnost svojega posredovanja, kao “”sramotnu” i pobjedu politike nad pravom.

“Nikako se ne radi o šamaru Sloveniji, kako vi tvrdite, nego o sramoti Europske komisije”, kazao je Cerar komentirajući pitanje voditelja emisije koji je uz to naveo da je Cerarova vlada dobila “šamar” iz Bruxellesa i ostala izolirana u Europi, s obzirom da je stalno navodila kako Europska komisija podržava stajalište Ljubljane da je arbitražna presuda obvezujuća za obje strane i da je treba implementirati.

“Europska komisija je svojom šutnjom o neimplementaciji arbitražne presude djelovala politički, a ne pravno i vjerodostojno, jer ona ima zadaću štititi europsku pravnu stečevinu”, kazao je Cerar, dodavši kako je zbog tog stajališta Komisije zabrinut za budućnost Europske unije, jer ona, kako je rekao, na vladavini prava kao svom temeljnom načelu “opstaje ili propada”.

“Zabrinut sam za opstojnost EU-a i ovakva će se odluka Komisije na dugi rok svakako osjećati”, kazao je Cerar, razočaran stajalištem Europske komisije.

Dodao je kako se nada da će tužbu protiv Hrvatske podržati i Janez Janša, predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i mogući mandatar nove vlade, iako je Janša u kampanji pred izbore prema najavi tužbe bio rezerviran te iako je njegova stranka članica grupacije europskih pučkih stranaka (EPP) zbog čije je političke dominacije, po Cerarovoj ocjeni, došlo do neutralnog stajališta Komisije u slovensko-hrvatskom sporu, unatoč tome što je to, po stajalištu Ljubljane, “pravno, a ne političko” pitanje pa s njime treba ići na europski sud.

Cerar, čija vlada obavlja dužnost do formiranja nove nakon nedavnih parlamentarnih izbora, najavio je za srijedu sastanak s čelnicima svih parlamentarnih stranaka te izrazio očekivanje da će sve one podržati podizanje tužbe protiv Hrvatske zbog neimplementiranja arbitražne presude, o čemu će vlada konačnu odluku donijeti u četvrtak.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori