Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u Istanbulu na summitu UN-a o humanitarnoj pomoći

Objavljeno

na

Dvodnevni UN-ov humanitarni summit počeo je u ponedjeljak u Istanbulu s ciljem pronalaska učinkovitih metoda rješavanja humanitarnim kriza u svijetu, suočenim s najvećim priljevom izbjeglica od Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska “nikada neće zatvoriti svoja vrata”.

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji  traže humanitarnu pomoć.

Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.

Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se  na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama.

Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba – poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović  u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o “Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba“, te će supredsjedati okruglim stolom na temu “Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova“.

U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim  oblicima pomoći ugroženom stanovništvu,  edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja.

U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i  predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

U Jeruzalemu se održava sastanak Rusije, SAD-a i Izraela oko Irana

Objavljeno

na

Objavio

Savjetnici za nacionalnu sigurnost Izraela, Sjedinjenih Država i Rusije započet će dvodnevni sastanak u Jeruzalemu u ponedjeljak posvećen Bliskom istoku i Iranu, suparniku Izraela i SAD-a.

Sastanak se odvija u vrijeme porasta napetosti između SAD-a i Irana zbog iranskog rušenja američke bespilotne letjelice i najave novih američkih sankcija protiv Irana.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je sastanak kao “povijesni i jedinstveni” te je dodao da je to “vrlo važan summit za osiguravanje stabilnosti na Bliskom istoku u nesigurnim vremenima”.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat i ruski tajnik vijeća za sigurnost general Nikolaj Patrušev sudjelovat će na trilateralnim i bilateralnim sastancima.

Prema ruskoj agenciji TASS Patrušev je naglasio da će na sastancima “Rusija imati na umu iranske interese koje će prenijeti Izraelu i Amerikancima”.

Naglasio je da će se sastanci fokusirati na situaciju u Siriji, gdje je prisutan i Iran.

Tijekom sirijskog građanskog rata, Izrael je opetovano provodio zračne napade na iranske mete u Siriji.

Rusija je uspjela održati bliske veze s Izraelom i Iranom.

Na novinskoj konferenciji s Netanyahuom u Jeruzalemu u subotu, Bolton je upozorio Iran “da ne protumači američku razboritost i suzdržanost kao slabost” nakon što je američki predsjednik Donald Trump obustavio vojni udar na Iran u petak.

“Naša vojska je obnovljena, nova i spremna na pokret, daleko najbolja na svijetu”, dodao je Bolton.

(Hina)

 

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ne želi rat s Iranom i ponudio “bezuvjetne pregovore”, a iranski vojni zapovjednik upozorio je da bi se sukob u Zaljevu mogao nekontrolirano proširiti regijom i prijetiti životima američkih vojnika.

Napetosti su velike između dugogodišnjih neprijatelja Irana i Sjedinjenih Država pošto je Trump u petak opozvao vojni udar kojim je trebao odgovoriti Iranu na rušenje američke bespilotne letjelice, no odustao je kako bi poštedio živote 150 Iranaca ocijenivši da bi odgovor bio “neproporcionalan”.

“Ne tražim rat i ako do njega dođe, to će biti uništenje kakvo nikad prije niste vidjeli”, kazao je Trump u intervjuu snimljenom u petak za emisiju Meet the Press NBC-a.

Trump je inzistirao da je voljan bezuvjetno pregovarati “I ako želite o tome razgovarati, u redu. Inače možete živjeti u razbijenoj ekonomiji još dugo vremena”, rekao je.

Upitan hoće li tražiti ispunjavanje uvjeta prije pregovora, Trump je odgovorio “Ne, što se mene tiče. Nema preduvjeta”.

I ranije je Trump pozivao Iran na pregovore no sada je prvi put nakon rušenja američke bespilotne letjelice ublažio svoje stajalište Islamskoj Republici.

U četvrtak je iranski projektil oborio dron američke mornarice MQ-4C Triton u južnoj pokrajini Homozgan. Vijest su potvrdili Teheran i Washington, no dok su Iranci tvrdili da je dron letio iranskim zračnim prostorom, Amerikanci su kazali da se radilo o međunarodnom prostoru. Od tada je stanje u Hormuškom tjesnacu sve napetije.

Rohani traži odgovor međunarodne zajednice

Iranski predsjednik Hasan Rohani oglasio se u nedjelju prvi put od rušenja letjelice i zatražio da Sjedinjene Države snose međunarodne posljedice za kršenje iranskog zračnog prostora.

“Posljednji u nizu izgreda i ovaj put predstavlja kršenje međunarodnih pravila”, rekao je Rohani u nedjelju nakon sastanka u Teheranu s Gabrielom Cuevas Barron, predsjednicom Međuparlamentarne unije.

“Budući da su ignorirali naša upozorenja, bili smo prisiljeni oboriti dron”, pojasnio je Rohani i dodao da je ta akcija neosporno obnovila napetosti u Zaljevu te istaknuo “Upravo zato očekujemo odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice i jasne korake protiv ovakvih poteza”-

Službeni Teheran je uzvratio da će poduzeti zakonitu akciju i i predočiti Ujedinjenim narodima “neoborive dokaze” da je SAD povrijedio iranski zračni prostor.

Iranski šef diplomacije Džavad Zarif objavio je i koordinate i mape na Twitteru kako bi pokazao da je dron srušen nad iranskim teritorijem.

Rohani je u nedjelju ustvrdio da je incident s dronom obnovio napetosti u Zaljevu.

I Iran poziva na suzdržanost, ali i upozorava

“Zato očekujemo proporcionalni odgovor međunarodne zajednice i jasne korake protiv svakog tipa povrede” iranskog prostora.

I Iran je pozvao na suzdržanost. Laya Joneydi, iranska potpredsjednica za pravna pitanja, rekla je da sve strane moraju izbjegavati eskalaciju.

“Slanje špijunskog drona u iranski zračni prostor vrlo je jasno kršenje međunarodnog zakona i zbog toga razmatramo mogućnost poduzimanja zakonskih koraka protiv Washingtona”, rekla je.

Golam Ali Rašid, vojni zapovjednik Iranski revolucionarnih snaga, rekao je da Iranu nije u interesu rat u regiji i da bi on trebao izbjeći biti uvučen u “strateški sukob” sa SAD-om, Izraelom i saudijskom Arabijom.

“Izbije li sukob u regiji, nijedna zemlja neće moći upravljati njegovim djelokrugom i vremenom”, rekao je general Rašid i pozvao SAD da razmisli o tome da “pogrešne akcije” mogu imati teške posljedice. “Američka vlada mora odgovorno postupati da zaštiti živote američkih vojnika izbjegavanjem pogrešnog postupanja u regiji”, rekao je iranski general.

Diplomacija

SAD se povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma što ga je Iran sklopio sa šest sila 2015., te je Iranu obnovio sankcije. Očekuje se da će nove sankciji Iranu SAD objaviti u ponedjeljak.

Washington je pozvao “sve zemlje da uvjere Iran da smanji napetosti” u Zaljevu, rekao je u nedjelju američki izaslanik za Iran Brian Hook, prenosi agencija France presse.

Na konferenciji za novinare u Kuvajtu, taj diplomat je ustvrdio da Sjedinjene Države “nemaju nikakva interesa vojno se sukobljavati s Iranom”. “Ojačali smo naše snage u regiji iz čisto obrambenih razloga”, rekao je.

SAD je odlučio sredinom lipnja poslati dodatnih tisuću vojnika na Bliski istok zbog rasta napetosti s Iranom i napada na tankere u Hormuškom tjesnacu. Krajem svibnja, Trumpova administracija već je najavila 1500 vojnika pošto je u Zaljev poslala ratni brod i bateriju projektila Patriot.

Hook je rekao da Trump nije izravno poslao poruku Iranu no “brojne zemlje ponudile su svoju pomoć kako bi razriješile stanje i ohrabrile Iran da prestane prijetiti regiji”:

“Želimo da se Iran ponaša više kao normalna zemlja, a manje da zastupa revolucionarno pitanje. Ako možemo zamisliti miroljubivi Iran, možemo zamisliti i miroljubivi bliski istok”, ustvrdio je Hook po poručio da je “Iranski režim prijetnja za slobodu plovidbe u regiji” i da “sve nacije svijeta žele da ta sloboda prometa bude zajamčena”.

Britanski državni tajnik za Bliski istok Andrew Murrison u nedjelju je razgovarao u Teheranu s iranskim dužnosnicima gdje je ponovio “britansku procjenu da Iran gotovo sigurno snosi odgovornost za nedavne napade na tankere u Omanskom zaljevu”.

Murrison je rekao da je ponovio kako je Velika Britanija predana očuvanju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. pa upozorio Iran “Jasno sam rekao da Iran mora nastaviti držati se svojih obaveza, koje proizlaze iz sporazuma, uključujući granice postavljene za slabo obogaćene zalihe urana”.

Jastreb Bolton i šef diplomacije Pompeo na Bliskom istoku

Nakon što je Trump opozvao napade, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton upozorio je Iran da ne padne u zamku “brkajući američki oprez sa slabošću” i poručio Iranu da on nema dozvolu za ubijanje na Bliskom istoku.

U ponedjeljak i utorak američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Bolton treba u Jeruzalemu sudjelovati na summitu sa svojim kolegama po dužnosti iz Rusije i Izraela. Očekuje se da će u fokusu razgovora biti Iran.

Američki državni tajnik Mike Pompeo najavio je u nedjelju da putuje u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate na razgovore i ponudio ponovno Iranu “bezuvjetne” pregovore.

“Spremni smo pregovarati bez uvjeta”, rekao je i dodao “Uvjeren sam da u svakom u svakom trenutku kada budu spremni mi ćemo početi razgovarati”.

(Hina)

 

Od Iranske revolucije 1979. godine situacija između dva neprijatelja, SAD-a i Irana, nikada nije bila napetija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari