Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u Istanbulu na summitu UN-a o humanitarnoj pomoći

Objavljeno

na

Dvodnevni UN-ov humanitarni summit počeo je u ponedjeljak u Istanbulu s ciljem pronalaska učinkovitih metoda rješavanja humanitarnim kriza u svijetu, suočenim s najvećim priljevom izbjeglica od Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska “nikada neće zatvoriti svoja vrata”.

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji  traže humanitarnu pomoć.

Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.

Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se  na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama.

Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba – poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović  u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o “Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba“, te će supredsjedati okruglim stolom na temu “Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova“.

U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim  oblicima pomoći ugroženom stanovništvu,  edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja.

U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i  predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Grčka zatvorila granicu za Srbe zbog rasta broja zaraženih

Objavljeno

na

Objavio

Nakon velikog porasta broja zaraženih koronavirusom u Srbiji, Grčka je u nedjelju objavila da zatvara svoje granice za putnike iz te zemlje.

Zabrana ulaska stupa na snagu u ponedjeljak u šest ujutro, objavila je glasnogovornica vlade u nedjelju.

To je veliko razočarenje za brojne Srbe koji tradicionalno provode praznike u Grčkoj.

U posljednjih nekoliko dana tisuće turista iz Srbije otputovalo je u sjevernu Grčku, a većina se morala testirati na koronavirus.

Grčki dužnosnici nisu kazali jesu li među njima detektirali puno slučajeva zaraze.

Prije konstantnog rasta zaraženih u proteklim danima činilo se da je Srbija suzbila pandemiju koronavirusa. Broj novozaraženih iznosio je desetak dnevno u svibnju i početkom lipnja.

Od tada su žarišta izbila u Beogradu i Novom Pazaru u Sandžaku, gdje je zbog velikog broja zaraženih zdravstveni sustav postao preopterećen.

Broj zaraženih počeo je rasti nakon što je vlada u potpunosti ublažila mjere te je Srbija postala prva zemlja koja je dozvolila dolazak navijača na nogometne utakmice.

Na jednoj je utakmici bilo više od 20 tisuća ljudi.

Velik se broj ljudi okupio i u lipnju na egzibicijskom turniru koji je organizirao Novak Đoković u Beogradu i Zadru u susjednoj Hrvatskoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U Baltimoreu srušen spomenik Kristoforu Kolumbu

Objavljeno

na

Objavio

EPA/isječak

Dok je veći dio SAD-a obilježavao Dan neovisnosti, oko 300 prosvjednika je u subotu u Baltimoreu srušilo spomenik Kristoforu Kolumbu koji se razbio na više dijelova te su pobacani u more u luci, javljaju agencije i američki mediji.

Kip Kolumba nalazio se u četvrti Little Italy lučkog grada u državi Maryland, a prosvjednici su ga vezali lancima i srušili uz oduševljeno klicanje i skakanje prosvjednika.

“Nakon što je kip srušen razbio se u nekoliko komada koje su prosvjednici vukli preko trga i pobacali ih u luku”, kazao je za CNN Louis Krauss.

Spomenici u čast Kolumbu, pomorcu iz Genove poznatom po otkriću Amerike, našli su se na meti vandala i u brojnim drugim gradovima u SAD-u poput Bostona, Miamija i Richmonda, a u San Franciscu su ga uklonile gradske vlasti.

Kolumbov spomenik u Baltimoreu postavljen je 1984. u nazočnosti tadašnjeg gradonačelnika i predsjednika Ronalda Reagana. Kip je samo jedan od mnogih povijesnih spomenika koji su oštećeni ili potpuno uništeni tijekom neprekinutog vala prosvjeda protiv policijske brutalnosti koji su započeli nakon ubojstva crnca Georgea Floyda krajem svibnja.

Policija nije bila nazočna prilikom rušenja spomenika u Baltimoreu.

Slavljen kao otkrivač Amerike, na Kristofora Kolumba danas neki gledaju kao na simbol dolaska Europljana koji su oteli zemlju koja im ne pripada.

U svom govoru povodom Dana neovisnosti, kada je 1776. godine 13 britanskih kolonija proglasilo nezavisnot od britanske krune, predsjednik Donald Trump je spomenuo i tog talijanskog pomorca.

“Zajedno ćemo se boriti za američki san i branit ćemo, štititi i očuvati naš američki način života koji je počeo 1492. kada je Kristofor Kolumbo otkrio Ameriku”, rekao je Trump, a prenosi AFP.

Također je poručio da će Amerika “pobijediti radikalnu ljevicu, marksiste, anarhiste, agitatore te pljačkaše i lupeže”.

“Nikada nećemo dozvoliti bijesnoj rulji da ruši naše spomenike, briše našu povijest i indoktrinira našu djecu”, istaknuo je Trump.

Predsjednik je u petak zatražio od policije da uhićuje ljude koji ruše spomenike. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari