Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u Istanbulu na summitu UN-a o humanitarnoj pomoći

Objavljeno

na

Dvodnevni UN-ov humanitarni summit počeo je u ponedjeljak u Istanbulu s ciljem pronalaska učinkovitih metoda rješavanja humanitarnim kriza u svijetu, suočenim s najvećim priljevom izbjeglica od Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska “nikada neće zatvoriti svoja vrata”.

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji  traže humanitarnu pomoć.

Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.

Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se  na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama.

Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba – poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović  u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o “Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba“, te će supredsjedati okruglim stolom na temu “Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova“.

U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim  oblicima pomoći ugroženom stanovništvu,  edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja.

U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i  predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macronovi ustupci prekoračit će proračunska ograničenja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Francuska je na putu da iduće godine prekorači proračunska ograničenja Europske unije nakon što je predsjednik Emmanuel Macron najavio ustupke zbog žestokih uličnih prosvjeda

Macron je u ponedjeljak najavio povećanje plaća za najsiromašnije radnike i porezne rezove za umirovljenike kako bi se borio protiv nezadovoljstva, no njegova vlada će zbog toga morati smisliti nove prihode ili riskirati prekoračenje pravila EU-a o proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a.

Njegovi ustupci prosvjednicima stvorili su pritisak na francuske državne obveznice, pa je razlika u njihovom prinosu u odnosu na njemačke porasla na najviše razine od svibnja 2017.

Premijer Edouard Philippe u utorak bi se trebao obratiti parlamentu s detaljima o financiranju najavljenih mjera u rebalansu proračuna, nekoliko tjedana prije no što on stupa na snagu.

‘Prema svim izgledima, deficit proračuna za 2019. će biti veći od granice od 3 posto’, napisao je ekonomist banke Societe Generale Michel Martinez.

No deficit neće dosegnuti 3,5 posto, kao što pišu neki francuski mediji, jer će vlada pokušati preraspodijeliti sredstva iz drugih stavki proračuna, smatra Martinez.

Mjere koje je u ponedjeljak najavio Macron stvorit će rupu od između 8 i 10 milijarda eura u proračunu, otkrili su ministri.

Tomu se mora pridodati i 4 milijarde eura koji nedostaju nakon što je Macron prošli tjedan odustao od poreza na fosilno gorivo koji je prvotno pokrenuo val prosvjeda ‘žutih prsluka’.

‘Napravit ćemo uštede, kao što smo rekli da budemo, počevši u vladi, a na nama je da to uspije’, poručio je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux.

U svom originalnom proračunu za 2019. vlada je ciljala na deficit od 2,8 posto BDP-a. To je temeljeno na prognozi rasta od 1,7 posto, no to se danas čini optimističnim predviđanjem jer gospodarstvo slabi.

No deficit u 2019. bio bi na samo 1,9 posto bez dugo planiranih poreznih olakšica koje će stajati 20 milijardi eura.

Jedan dužnosnik Elizejske palače u ponedjeljak je otkrio da Francuska ima manevarskog prostora ako se porezne olakšice ne uzmu u obzir.

Francusku u svakom slučaju očekuje stroga kontrola Europske komisije koja će najvjerojatnije u zamjenu za rast deficita tražiti predanost reformama.

Bilo kakav znak popustljivosti može komplicirati napete razgovore koje Komisija već vodi s Rimom oko ograničavanja proračunskog deficita.

(Hina)

 

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

 

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

 

 

Robert Valdec iz Pariza otkriva tko se sve krije iza prosvjeda protiv Macrona

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Buduća brazilska vlada isključit će zemlju iz UN-ova pakta o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Budući brazilski ministar vanjskih poslova Ernesto Araujo najavio je u ponedjeljak da će nova brazilska vlada, koja uskoro stupa na dužnost, isključiti Brazil iz UN-ova pakta o migracijama, samo nekoliko sati nakon što je postojeća brazilska vlada prihvatila taj pakt.

“Bolsonarova vlada isključit će se iz Globalnog migracijskog pakta koji je pokrenut u Marakešu, s obzirom da je to neodgovarajući instrument kojim bi se trebalo nositi s problemom”, napisao je na Twitteru Araujo.

“Imigraciju ne treba tretirati kao globalni problem, nego radije sukladno realnosti i suverenitetu svake od zemalja”, dodao je.

Globalni pakt o migraciji usvojen je ranije u ponedjeljak na konferenciji u marokanskom gradu Marakešu, na kojoj su sudjelovala službena izaslanstva iz preko 150 zemalja. Pakt još mora potvrditi Opća skupština Ujedinjenih naroda.

“Iako ga je podržao Brazil i više od 150 zemalja, Globalni kompakt ne omogućava suvereno pravo država da odrede svoju migracijsku politiku”, naveo je budući brazilski šef diplomacije.

U srpnju su 192 zemlje jednoglasno odobrile pakt nakon 18 mjeseci pregovora.

Sjedinjene Države uskratile su svoju potporu u prosincu 2017. , a slijedio ih je još jedan broj zemalja.

Pakt postavlja niz ciljeva kako bi se osigurale “sigurne i regularne” migracije, uključujući zaštitu migranata od eksploatacije i kršenja ljudskih prava.

Araujo, skeptik i kada se radi o klimatskim promjenama te antiglobalist, trebao bi u siječnju postati novi brazilski šef diplomacije, kada vlada izabranog krajnje desnog predsjednika Bolsonara stupi na dužnost.

(Hina)

 

Ivica Šola: Nakon Europe, slijedi islamizacija Latinske Amerike

 

 

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari