Pratite nas

Pregled

Predsjednica u Mađarskoj traži objašnjenje za blokadu

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović počela je posjet Mađarskoj koji namjerava iskoristiti kako bi razjasnila situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), obrazloživši to problemima između Hrvatske i MOL-a.

Tijekom jednodnevnog radnog posjeta Budimpešti koji je započela susretom s premijerom Viktorom Orbanom u mađarskom parlamentu, a sastat će se i s predsjednikom Janosom Aderom, Grabar-Kitarović će pokušati dobiti objašnjenje za mađarsku blokadu, nakon što se i Slovenija prije nje izjasnila da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo jer Zagreb ne želi provesti kompromitiranu arbitražnu odluku o hrvatsko-slovenskoj granici.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.

Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.

Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži OECD-u, organizaciji koja ima 35 država, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, uputila pismo početkom godine, nakon što je premijer Andrej Plenković  tijekom posjeta Davosu u siječnju razgovarao s glavnim tajnikom Joseom Angelom Gurriom.

Premijer Plenković tada je naglasio da je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora.

Novu diplomatsku ofenzivu mađarska strana nije pokrenula samo protiv Hrvatske već i protiv Rumunjske kojoj je također uskratila potporu za OECD prošli tjedan na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu, zbog zatvaranja srednje katoličke škole u Targu Muresu (Marosvasarhely) koju pohađaju uglavnom mađarska djeca.

Osim na slovenskoj strani, očito je da se i na mađarskoj strani razmišlja da bi se pritiscima ili eventualno ucjenama rješavala bilateralna pitanja, komentirao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Osim razgovora s Aderom i Orbanom, predsjednica će posjetiti i Dunavsku komisiju koja se smatra jednom od najstarijih međuvladinih međunarodnih organizacija na svijetu. Na čelu Dunavske komisije kao njezin predsjednik je trenutno veleposlanik Gordan Grlić-Radman a glavni direktor njezina Tajništva je kapetan Petar Margić.

Na Korvinovu sveučilištu hrvatska će predsjednica primiti počasni doktorat te predavati na temu “Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti”.

Miro Kovač: I RH se može postaviti tvrdo što drugim zemljama ne bi odgovaralo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Crveni križ obilježio 140 godina djelovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Svečanošću i humanitarnim koncertom u Hrvatskom narodno kazalištu Hrvatski Crveni križ (HCK) obilježio je u subotu 140 godina rada te mu je tom prigodom, u nazočnosti državnog vrha, uručena Povelja Hrvatskog sabora za izniman doprinos u promicanju i ostvarivanju humanitarnih ciljeva.

“Ono što radi Crveni križ mogao bi biti primjer svima nama – da vodimo računa o onima koji su imaju slabiju zdravstvenu zaštitu i materijalne probleme zbog kojih ne mogu dostojanstveno živjeti. Na nama je obveza da takvim ljudima pomažemo i gradimo društvo utemeljeno na solidarnosti i brizi za drugog čovjeka”, istaknuo je predsjednik Sabora Gordan Jandroković uručujući povelju Hrvatskog sabora izvršnom predsjedniku Hrvatskog Crvenog križa Robertu Marktu i predsjedniku HCK-a Josipu Jeliću.

Svečanost su svojim prisustvom uveličali i predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednice Republike Mate Granić, ministri, saborski zastupnici, predstavnici Grada Zagreba te brojne poznate osobe iz političkog, kulturnog, glazbenog i društvenog života, kao i vodstvo Međunarodnog Crvenog križa, predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak te predstavnici diplomatskog zbora,

Na svečanost je došlo i 140 starijih osoba, lošeg zdravlja i teškog imovinskog stanja, za koje je HCK, u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom, održao humanitarnu akciju “Uz nas niste sami – za dostojanstven život“. U sklopu akcije održan je humanitarni koncert na kojem su nastupili brojni glazbenici a otvoren je i pozivni centar kako bi se prikupilo što više sredstava za njihov dostojanstven život.

Na početku svečanosti uzvanicima su se pozdravnim govorima obratili izvršni predsjednik HCK-a Robert Markt i predsjednik HCK-a Josip Jelić, prisjetivši se 1878. godine, kada su u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu osnovane prve dobrovoljne udruge u Hrvatskoj koje su bile začetak Crvenog križa. “HCK sa svojim 131 društvom danas pokriva teritorij cijele Hrvatske, ali bez volontera bio bi mrtvo slovo na papiru”, rekao je Markt te uputio posebne pozdrave darivateljima krvi, volonterima i mladeži HCK-a.

Među visokim gostima, bili su i predsjednik Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Francesco Rocca, izaslanik predsjednika Međunarodnog odbora Crvenog križa Jürg Kesselring, glavni tajnik Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Elhadj As Sy koji su, uz čestitke, pohvalili HCK za pomaganje ljudima tijekom migrantske krize i elementarnih nepogoda te izrazili uvjerenost da će HCK ostati privržen humanim vrijednostima i idućih 140 godina.

U povodu svog 140. rođendana, HCK je uručio 159 jubilarnih plaketa te 1593 zahvalice onima koji godinama podržavaju njihov humanitarni rad. Među ostalima plakete i zahvalnice dodijeljene su Međunarodnom odboru Crvenog križa, Međunarodnoj federaciji Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, Gradu Zagrebu, Vladi RH, Saboru i predsjednici Republike.

Nakon prigodnog programa, premijer Plenković i predsjednik Sabora Jandroković te drugi uzvanici javljali su se na telefonske pozive na broj 060 90 01 u pozivnom centru u sklopu humanitarnoga projekta “Uz nas niste sami”. Svečanost i humanitarni koncert održali su se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, Vlade, Hrvatskog sabora i gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dalija Orešković u emisiji Nu2 žestoko ‘napala’ predsjednicu

Objavljeno

na

Objavio

Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, gostujući u emisiji Nedjeljom u dva, opet je najavila ulazak u politiku i naglasila kako će okupiti ljude koji razmišljaju slično.

Oštro se obrušila na rad predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kojoj je dala ocjenu nula. Aferu Borg ocjenila je 50 puta gorom od afere Konzultantica, pri čemu je kritizirala i predsjednika Vlade i Povjerenstvo.

Aleksandar Stankovićurednik i voditelj HRT-ove emisije “Nedjeljom u dva” započeo je današnje gostovanje Dalije Orešković, bivše predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, pitanjem o tome što misli o legalizaciji marihuane.

Nije ju, kaže, konzumirala, ali činjenicom smatra da postoji potencijal korištenja marihuane u farmaceutskoj industriji. Čini se da tu može pomoći u smanjivanju bolova ljudima koji među ostalim imaju problema s karcinomom, kazala je.

“Ako je to tako, onda bih voljela da napravimo dobar normativni okvir koji će zaštititi mladost da se uporabom lakih droga ne stekne ovisnost, a s druge strane – onim pacijentima kojima uporaba kanabisa i kanabisova ulja može olakšati bolove, da ta ljekovita svojstva i koriste”izjavila je Orešković.

Najavila je ulazak u politiku, “na spektru od centra prema ljevici”. “Sve ono što mi je kao čovjeku svetinja, na dnevnoj razini gledam kako se omalovažava. Ulazak u politiku je moja obveza i odgovornost”, rekla je.

Hrvatsku su oteli oni koji monopoliziraju domoljublje”

Kaže da će oko sebe okupiti ljude koji razmišljaju slično. Hrvatsku doživljava kao otetu državu. Kaže da su je oteli oni koji monopoliziraju domoljublje, koji su sve sustave proželi koruptivnim i klijentelističkim mrežama, a svima drugima oduzeli pravo na dostojanstven život. “Za sada je to pokret ili inicijativa, a sve se svodi na sadržaj: obranimo Hrvatsku i ustavne vrijednosti, ponovno izgradimo institucije koje smo u 25 godina propustili izgraditi”, objasnila je.

Na kritiku da to sve izgleda kao skup lijepih želja, rekla je da smišlja način kako će postići svoje ciljeve.Jasno joj je da je ključ političkog uspjeha rad na terenu”, kazala je i istaknula da je za to spremna.

Put do građana

“Živimo u doba društvenih mreža. Postoje politike ‘od vrata do vrata’ i ja ću pronaći svoj put da dođem izravno do građana, ali ne metodama i s ljudima kao što su Vaso Brkić,” kazala je Orešković. Na pitanje s kime “misli ići”, nije željela iznositi konkretna imena.

Želi novi pristup uključivanja građana, ne samo kroz stranačke skupove i programe. Svojim biračima smatra “sve koji žele pravedno i pošteno društvo u kojem se poštuje Ustav, u kojem se zakon primjenjuje podjednako na sve, u službi građana – a ne pojedinih skupina”.

Istaknula je da se u odnosu na Živi zid razlikuje u sadržaju. Misli da nemaju kadrovski potencijal te da nemaju programski sadržaj koji Hrvatsku vodi naprijed. Ne podržava ni njihove ideje o izlasku iz EU-a, NATO-a, protivljenja cijepljenju. “Djelomično su dobri u postavljanju dijagnoze i isticanju jednog od osnovnih problema u ovome društvu, ali ne nude sveobuhvatna rješenja”, kazala je Orešković.

O mirovinskoj reformi

Podupire prosvjed protiv mirovinske reforme. Kaže da je potrebno istaknuti da Vlada nije prihvatila ni osnovne primjedbe članova radne skupine koji su sudjelovali u izradi prijedloga te činjenica da se nije diralo pitanje povlaštenih mirovina, među ostalim i braniteljskih. Penalizaciju prijevremenog umirovljenja smatra izrazito lošom.

O vjeronauku i vjeri

Na pitanje o biskupskom pismu školama o pitanju vjeronauka, rekla je da kao pravnik vjeruje u Ustav, a da je Hrvatska sekularna država. Protiv toga je da vjeronauk u školama bude izborni predmet pod ovakvim uvjetima kako se provodi danas. “Postoji samo katolički vjeronauk, a alternative tomu nema”, rekla je.

Kao vjernik, želi da djeca uče o vjeri, ali u sakralnom objektu. “Mlade treba učiti toleranciji, prihvaćanju različitosti, a mi ih učimo netoleranciji i segregaciji. Djeca koja ne idu na vjeronauk tretiraju se kao da su manje važna”, rekla je. Protiv toga je da vjeronauk postane obvezni predmet. Djecu treba učiti o vjerama, o vrijednosti koje vjera može unijeti u nečiji život, ali na temelju osobnog odabira. Religije trebaju služiti povezivanju ljudi, istaknula je.

Antifašizam

“Kakve su moje pozicije vezane za antifašizam? Iste onakve kakve su u cijelom civiliziranom svijetu – pobjeda dobra nad zlom u 2. svjetskom ratu. Kao takvog trebamo ga slaviti. Na kraju krajeva antifašizam je jedna od tekovina na kojoj je krojen naš postojeći ustav”, rekla je među ostalim tijekom gostovanja.

Fenomen Milana Bandića

Govoreći o “fenomenu Milana Bandića” kazala je da danas on diktira i uvjetuje parlamentarnu većinu, a time utječe i na brojne političke procese u Republici Hrvatskoj.

“Niska kultura političke vjerodostojnosti i integriteta”

Komentirajući prelaske iz stranke u stranku, pita se bi li ijedan zakon, kako god da se kroji, mogao biti i u skladu s Ustavom i da postigne cilj da se s time prestane. Orešković smatra da to zapravo govori o dramatično niskoj kulturi političke vjerodostojnosti i integriteta, to govori o našim biračima.

Na pitanje može li ona to promijeniti jer je tako već 25 godina, odgovara protupitanjem – koliko tako još može ići? Rekla je da nikada nismo imali ovako otvorenu i beskrupuloznu situaciju bez elementarne razine pristojnosti. “Previše bode u oči”, dodaje. Kazala je da su nekad takve radnje obavljali poskrivećki ispod stola po tajnim restoranima, a danas se to radi za stolom, u institucijama Vlade i premijera.

Plenkoviću “palac dolje”

Plenkoviću i svima koji ga podržavaju Orešković daje ‘palac dolje’. On je, kaže, došao na vlast nakon afere ‘Konzultantica’ kada je osuđen Tomislav Karamarko. Plenković prema njezinim riječima djeluje simpatičnije, naočitije, govori pet stranih jezika, no njegov krimen je da ne može politička stranka biti talac jednog čovjeka, a Orešković se pita “može li cijela država biti talac jedne klijentelističke interesne skupine, a to je danas HDZ”.

Agrokor

Govoreći o lex Agrokor, kaže: “Nitko nikada nije dobio niti jedan izračun na uvid, niti jedan jedini obrazloženi dokument koji bi potvrdio da je isključivo ovakav način rješavanja krize u Agrokoru moguć”, rekla je Orešković. Tvrdi da je Agrokorovu krizu određena skupina ljudi iskoristila.

Smatra da je USKOK trebao ispitati kako je došlo do reorganizacije vlasničkog udjela. “Imamo situaciju da su predsjednik Vlade i članovi Vlade posegnuli za postupkom koji je izravno suprotan odredbama zakona o Vladi. Da se dogodilo samo to i ništa više, takva Vlada ne može više upravljati ovom državom, sada ni ikada više”, kazala je Orešković.

O budućnosti društva

Kazala je da to kako će društvo u konačnici izgledati ne ovisi samo o kvaliteti pravnih pravila. “Kada govorimo o kontrolnim mehanizmima korupcije, oni su danas krajnje neadekvatni, no to ovisi i o društvenoj klimi. Čini mi se da su, zbog vladavine HDZ-a posljednjih 25 godina, svi ti standardi debelo pali – danas imamo obeshrabrene građane među kojima vlada apatija”, dodala je. Njezina retorika ne polazi od toga može li se, nego se mora.

Ocjena predsjednici – “Nula”

Predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović je dala ocjenu 0, smatra da joj “nešto magli pogled na stvarno stanje u državi u smislu kako građani žive”. Kada vidi neprimjerene pojave, trebala bi reagirati, kaže Orešković.

Tu daje primjer kiretaže na živo, nije čula da je predsjednica o tome išta rekla. “Čini se da je izolirana i odsječena od procesa kojima bi se trebala baviti, a dominantan fokus joj je na osobnoj promociji”, komentirala je Orešković.

Najviše joj zamjera odnos prema institucijama države, primjerice načina na koji je došlo do Lozančićeve smjene jer do danas, kaže, “nismo dobili niti jedan konkretan razlog što je on napravio; nismo dobili ni odgovor o njezinu putu u SAD 2017.”, kazala je Orešković.

Govoreći o predsjedničinu odlasku u Rusiju, Orešković kaže da se “brendiranje ne treba asocirati uz nekontrolirano padanje u zagrljaj i ljubljenje pobjedničkog pehara ekipe koja nije njezina”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari