Pratite nas

Pregled

Predsjednica u Mađarskoj traži objašnjenje za blokadu

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović počela je posjet Mađarskoj koji namjerava iskoristiti kako bi razjasnila situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), obrazloživši to problemima između Hrvatske i MOL-a.

Tijekom jednodnevnog radnog posjeta Budimpešti koji je započela susretom s premijerom Viktorom Orbanom u mađarskom parlamentu, a sastat će se i s predsjednikom Janosom Aderom, Grabar-Kitarović će pokušati dobiti objašnjenje za mađarsku blokadu, nakon što se i Slovenija prije nje izjasnila da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo jer Zagreb ne želi provesti kompromitiranu arbitražnu odluku o hrvatsko-slovenskoj granici.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.

Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.

Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži OECD-u, organizaciji koja ima 35 država, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, uputila pismo početkom godine, nakon što je premijer Andrej Plenković  tijekom posjeta Davosu u siječnju razgovarao s glavnim tajnikom Joseom Angelom Gurriom.

Premijer Plenković tada je naglasio da je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora.

Novu diplomatsku ofenzivu mađarska strana nije pokrenula samo protiv Hrvatske već i protiv Rumunjske kojoj je također uskratila potporu za OECD prošli tjedan na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu, zbog zatvaranja srednje katoličke škole u Targu Muresu (Marosvasarhely) koju pohađaju uglavnom mađarska djeca.

Osim na slovenskoj strani, očito je da se i na mađarskoj strani razmišlja da bi se pritiscima ili eventualno ucjenama rješavala bilateralna pitanja, komentirao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Osim razgovora s Aderom i Orbanom, predsjednica će posjetiti i Dunavsku komisiju koja se smatra jednom od najstarijih međuvladinih međunarodnih organizacija na svijetu. Na čelu Dunavske komisije kao njezin predsjednik je trenutno veleposlanik Gordan Grlić-Radman a glavni direktor njezina Tajništva je kapetan Petar Margić.

Na Korvinovu sveučilištu hrvatska će predsjednica primiti počasni doktorat te predavati na temu “Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti”.

Miro Kovač: I RH se može postaviti tvrdo što drugim zemljama ne bi odgovaralo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati