Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u New Yorku: Važno je da se zemlje jugoistočne Europe uključe u Europsku uniju

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je na skupu na rubu zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku rekla kako je jugoistočna Europa postala poligon raznih zemalja i interesa kao i napetosti između država regije te da je važno da se taj dio Europe uključi u Europsku uniju.

Grabar-Kitarović je kazala kako svjesno izbjegava termin zapadni Balkan jer to ne odražava samo zemljopisnu lokaciju.

„Balkanizacija je nažalost postala globalni termin s negativnim konotacijama poput političke nestabilnosti, nesigurnosti i fragmentacije, izolacije i getoizacije, pa zbog toga izbjegavam taj tehnički termin koji koriste Europska unija i NATO. Čak mislim da to igra ulogu i psihološke barijere za druge članice unije zbog čega su na oprezu”, rekla je Grabar-Kitarović na forumu “Održivi mir i razvoj u svijetu koji se mijenja” na rubu Opće skupštine UN-a.

Dodala je da umjesto toga moramo to područje promatrati kao jugoistok Europe jer to je Europa i tako je treba zvati. Istaknula je i kako je važno znati da jugoistočna Europa ide u pravom smjeru, a međunarodna zajednica je u proteklom desetljeću donekle izgubila usredotočenost i interes za ovaj dio svijeta.

„No zbog toga su se ispod radara razvili neki drugi procesi, pa je jugoistočna Europa ponovno postala poligon za pokazivanje geopolitičkih mišića i različitih interesa, a napetosti su rasle zbog miješanja trećih zemalja koje ne dijele naše ciljeve i vrijednosti, kao i zbog rastućih napetosti između država regije. Političke ideologije koje su stvorile temelje za prošle sukobe nisu nestale, nego su još prisutne”, naglasila je hrvatska predsjednica.

Na skupu na kojem je govorila o proširenju Europske unije, migracijama i inicijativi Tri mora rekla je da se u vrijeme kad je Europa suočena s ogromnim porastom radikalnih i populističkih pokreta i ideja i s lijeve i s desne strane, ne bi smjeli ograničiti na održavanje statusa quo u jugoistočnoj Europi .

„Naša poruka da EU gubi taj dio Europe napokon je dobila pažnju i rezultirala reakcijom koja ide u pravom smjeru. Europska unija s tim zemljama neće biti proširena, nego konsolidirana”, rekla je Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

Objavljeno

na

Objavio

Kriza “žutih prsluka” pokazuje da su Francuzi shvatili da je njihov centristički predsjednik Emmanuel Macron “laboratorijski proizvod za održavanje sustava”, izjavio je Matteo Salvini, talijanski ministar unutrašnjih poslova i vođa krajnje desnice u zemlji.

“Čini mi se očitim da je Macron laboratorijski proizvod zamišljen da blokira jedinu promjenu na horizontu”, rekao je Salvini ne spomenuvši svoju francusku saveznicu Marine Le Pen.

“Podsjećam da je još prije nekoliko mjeseci Macron bio šampion nove Europe za cijelu talijansku ljevicu. On je bio novi duh Europe, novi spasitelj Europe… Opet su pogriješili”, dodao je tijekom susreta s predstavnicima stranog tiska u Rimu.

“Jako dobro razumijem gospodarske, socijalne i kulturne motivacije koji su pokrenule pokret za koji se nadam da će postići konkretne ciljeve”, rekao je Salvini i osudio svaki oblik nasilja.

Pred više tisuća pobornika okupljenih u subotu u Rimu on je izjavio da “onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela”.

U ponedjeljak navečer očekuje se govor predsjednika Emmanuela Macrona kojim bi trebao pokušati riješiti krizu “žutih prsluka”, najgoru krizu od početka njegovog petogodišinjeg mandata.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari