Pratite nas

Naši u svijetu

Predsjednica u SAD-u na druženju s Hrvatima

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ovogodišnja međunarodna putovanja otvara posjetom američkom Srednjem zapadu, području koje naseljava veliki broj hrvatske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.

[ad id=”93788″]

Predsjednica će tijekom posjeta SAD-u boraviti u Chicagu na druženju s hrvatskom dijasporom te će 3. siječnja sudjelovati na donatorskom ručku za Udrugu osoba s invaliditetom “Bubamara” iz Vinkovaca. Koliko je veliki interes hrvatske zajednice govori činjenica kako su ulaznice za svečani ručak s humanitarnom namjenom u potpunosti rasprodane.

Chicago, grad u kojem se osjeća utjecaj Hrvata

Hrvatska zajednica u Chicagu kao i drugdje najviše je povezana putem katoličke misije pa će tako i predsjednica u nedjelju nazočiti svetoj misi u hrvatskoj crkvi Blaženog Alojzija Stepinca.

Chicago je grad koji uz hrvatsku kulturnu, gastronomsku i sportsku povijest ima svog političara hrvatskog podrijetla. Taj veliki američki grad vodio je od 1976. do 1979. američki Hrvat Michael Anthony Bilandic.

Jedan od znamena grada su i Meštrovićevi kipovi “Streličar” i “Kopljanik”, poznati i kao “Indijanci”.

Među brojnim uvaženim američkim znanstvenicima hrvatskog porijekla je i dr. sc. Jacob Matijevic. Odrastao i školovan u Chicagu ovaj inženjer uvelike je pomogao razvoju NASA-inih rovera “Sojourner”, “Spirit”, “Opportunity” i “Curiosity”. Slabo je poznat u Hrvatskoj iako je njegov doprinos NASA-inim visokotehnološkim projektima toliko značajan da je njemu u čast, posmrtno, Američka svemirska agencija na Marsu imenovala brdo “Matijevic” te dosta poznatu piramidalnu stijenu “Jake Matijevic” na koju je naišao rover “Curiosity”.

Kolinda Grabar-Kitarović će u ponedjeljak, 4. siječnja posjetiti Minnesotu te tamošnjeg guvernera Marka Daytona. Suradnja između te američke države i Hrvatske najznačajnija je u vojnom pogledu s obzirom da Nacionalna garda Minnesote obilježava 20 godina suradnje s Oružanim snagama RH.

Hrvati koji su obilježili Minnesotu

U Hrvatskoj se zaboravilo na najdugovječnijeg guvernera Minnesote, Rudolpha Georgea “Rudy” Perpicha, porijeklom Hrvata, koji je iako rođenjem Amerikanac iz Minnesote, engleski jezik naučio tek krenuvši u osnovnu školu.

Sadašnji guverner Mark Dayton radio je za guvernera Perpicha kada je 1990. ugostio predsjednika Franju Tuđmana tijekom njegovog prvog državničkog prekooceanskog međunarodnog puta.

Perpich je ujedno i nesuđeni hrvatski ministar vanjskih poslova. Iako je ponudu prihvatio, nakon što mu je istekao guvernerski mandat 1991., do realizacije te ideje nije došlo.

Perpich je ostavio dubok trag u Minnesoti. Izabran je u skupštinu te savezne države 1963. gdje je služio do 1971. kada je postao zamjenik guvernera, da bi 1976. postao guverner.

Minnesota je dala i jednog od kongresmena hrvatskog porijekla. Naime Nicholas Joseph “Nick” Begich čiji roditelji su u Minnesotu doselili iz Like (kao i otac guvernera Perpicha) izabran je 1971. u Američki kongres kao predstavnik Aljaske. Međutim kongresmen Begich je 1972. nestao u vjerojatnom padu zrakoplova koji nikada nije pronađen.

Osim u politici još jedan pomalo zaboravljeni Hrvat obilježio je ne samo Minnesotu i američki Srednji zapad nego cjelokupnu američku košarku. Radi se o Georgeu Lawrenceu Mikanu koji je bio prva velika košarkaška zvijezda u doba kada ona nije bila toliko komercijalna. Lakerse koji su svojedobno bili smješteni u Minnesoti, doveo je do čak šest naslova prvaka. Radio je i kao trener Minnesota Lakersa, a njegov brončani kip u punoj veličini nalazi se u Target centru u Minneapolisu, hramu košarke u toj američkoj državi.

Minnesota, mjesto zanimljive pobjede predsjednice Grabar-Kitarović

U Minnesotu je iz Hrvatske emigrirao i jedna on najživotopisnijih ličnosti u povijesti američke vojske. Louis Cukela, odnosno Vjekoslav Lujo-Čukela je jedan od samo 19 dvostrukih primatelja američkog najvišeg vojnog odlikovanja, Medalje časti ali i primatelj najvišeg francuskog vojnog odlikovanja, Legije časti.

Vjerojatno je uz veličinu Nacionalne garde Minnesote i mnoštvo povijesno-emigrantskih veza uvjetovalo početku 20-godišnjeg partnerstva tamošnje garde sa Oružanim snagama RH.

Suradnja dvaju snaga okrunjena je aktivnim partnerstvom u Afganistanu u sklopu multinacionalnih jedinica CS OMLT u kojima su i američkim pripadnicima zapovijedali hrvatski časnici.

Uz brojne zajedničke vježbe i humanitarne akcije u Hrvatskoj, dvije snage su se često međusobno posjećivale i na političko-zapovjednoj razini. Tijekom jedne od takvih posjeta, 2008. godine, u kampu Ripley organizirana je i prigodna vježba gađanja američkom jurišnom puškom M16. Kolinda Grabar-Kitarović, tada veleposlanica RH u SAD-u, natjecala se s američkim časnikom i hrvatskim generalima Slavkom Barićem, Mladenom Kruljcem i Matom Pađenom. Predsjednica je pobijedila hrvatske sudionike gađanja, a bolji od nje bio je američki časnik koji je svoju vojnu obuku završio na spomenutoj pušci.

Upravo ta pobjeda možda je i sjajan uvod u predavanje koje će predsjednica održati 5. siječnja u Saint Paulu na skupu posvećenom ženama vođama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Pet milijuna kuna za projekte hrvatske manjine u 12 europskih država

Objavljeno

na

Objavio

Pet milijuna kuna namijenila je hrvatska države u ovoj godini za programe/projekte organizacija hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kako bi se ta sredstva dodijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je javni natječaj na koji su prijave moguće zaključno do 15. travnja.

Kultura, obrazovanje i znanost, razvoj organizacija hrvatske nacionalne manjine, prioritetna su područja u kojima se programi mogu prijaviti, no u obzir dolaze i oni s područja sporta, turizma, gospodarstva ukoliko pridonose očuvanju nacionalnog identiteta, jačaju položaj hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu te razvijaju njene odnose s Hrvatskom.

Od ukupno pet milijuna kuna, organizacijama hrvatske manjine u Srbiji namijenjeno je 1,3 milijuna, organizacijama u Sloveniji 550 tisuća kuna, po 500 tisuća organizacijama u Austriji i Mađarskoj, a 400 tisuća organizacijama u Crnoj Gori i Italiji.

Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu, 250 tisuća u Slovačkoj, sto tisuća u Češkoj te 50 tisuća kuna organizacijama u Bugarskoj.

Najmanji iznos koji se može dobiti po projektu je tri tisuće kuna, najveći ne može prijeći ukupan iznos raspoređen za pojedinu državu.

Na javni natječaj mogu se javiti kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i dr. udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice hrvatske manjine u 12 europskih država koje promiču uvjerenja koja nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima, niti pravnim poretkom matične države, a upisane su odgovarajući registar.

Za projekte diljem svijeta 50 milijuna kuna 

Koji su uvjeti za prijavu, na koji se način podnose, koji je postupak njihova odabira i koji su kriteriji za ocjenjivanje, pitanja su na koja se odgovori mogu naći na mrežnim stranicama Središnjeg ureda www.hrvatiizvanrh.gov.hr..

Za provedbu 295 programa, Ured je u 2017., u suradnji s hrvatskim veleposlanstvima dodijelio manjinskim zajednicama u 12 europskih država 4, 5 milijuna kuna. Ukupno je te godine za infrastrukturne, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija diljem svijeta izdvojio 50 milijuna kuna, što je za trećinu više u odnosu na godinu prije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari