Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u Sloveniji: Imala sam niz upita hoću li ići, ali o tome uopće nisam dvojila

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u subotu u radnom posjetu Sloveniji na poziv slovenskog predsjednika Boruta Pahora koji je  predsjednike susjednih država, povodom početka svog drugog mandata, pozvao na Brdo kod Kranja, gdje je za njih priredio svečani formalni ručak.

Pozivu se zbog privatnih razloga nije odazvao austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen te zbog državnih obveza u domovini mađarski predsjednik Janos Ader.

Pred početak službenog ručka i razgovora o europskim pitanjima i međusobnoj suradnji na polusatnom susretu u četiri oka sastali su se hrvatska predsjednica i slovenski predsjednik, a želju da dobrosusjedske i prijateljske odnose na zasjene neka otvorena pitanja iznijeli su i u pozdravnim govorima pred početak ručka.

Pozdravljajući visoke goste, Pahor je kazao da se vanjska politika svake države gradi na dobrosusjedskim odnosima i suradnji, što je i primarni interes susjednih država i naroda. Zato je potrebno tražiti rješenja za sve probleme, a onda se i držati dogovora kad se do njih dođe, rekao je slovenski predsjednik.

Probleme uzrokuju ljudi, ali su svi problemi rješivi, a u tom bi smislu primjer ljudima da se stvari mogu riješiti trebali davati političari, kazao je među ostalim Pahor koji je istaknuo i “mediteransku dimenziju” današnjeg susreta, te je zahvalio gostima na dobrim željama.

Zahvaljujući Pahoru na gostoprimstvu i zaželjevši njemu osobno i njegovoj obitelji, te slovenskom narodu sve najbolje, hrvatska je predsjednica kazala da su sastanci poput današnjeg, iako neformalni, važni i da je potrebno poticati dijalog.

Predsjednica je rekla da nijednog časa nije dvojila da će se odazvati pozivu Pahora iako su je neki pitali hoće li to učiniti zbog medijske atmosfere stvorene oko otvorenog graničnog pitanja.

Istaknuti medijski naslovi i otvorena pitanja koja postoje ne bi trebali zasjeniti ukupnu suradnju i vrlo dobre odnose Slovenije i Hrvatske koje su susjedne i prijateljske države, te članice Europske unije i NATO saveza, istaknula je u svom obraćanju predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

S otvorenim i prijateljskim dijalogom otvorena se pitanja mogu riješiti i ja vjerujem da su naše države za to više nego sposobne, poručila je predsjednica na Brdu kod Kranja.

Istaknula je i važnost koju Slovenija i Hrvatska kao članice Europske unije imaju u širem okruženju u sklopu incijative Brdo – Brijuni, gdje svojim primjerom pomažu susjedima u približavanju euroatlantskim integracijama.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erjavec: susret Plenković-Cerar moguć ali bolje da do njega ne dođe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je u ponedjeljak kako je moguće da se na marginama summita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) koji se održava na Brdu kod Kranja u utorak sastanu slovenski i hrvatski premijer, ali da je s obzirom na aktualnu situaciju bolje da “do bilateralnog susreta ni ne dođe”.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će u utorak na sastanku na vrhu SEECP-a, a slovenski mediji nagađaju da bi tom prilikom moglo doći i do njegova susreta s domaćinom skupa, slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

Kako je objavila Slovenska televizija, njihov susret na marginama sastanka je moguć iako za sada nije predviđen.

Uvodni dio pred sutrašnji sastanak na vrhu održan je na Brdu kod Kranja u ponedjeljak, sastankom predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja koje sudjeluju u inicijativi SEECP.

Domaćin sastanka, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je u izjavi za medije da će za razgovore Plenković-Cerar na Brdu kod Kranja jamačno biti prigode.

S druge strane, dodao je Erjavec, s obzirom na različitost stajališta dviju strana o arbitraži i drugim pitanjima i s obzirom na činjenicu da je slovenska vlada u ostavci i obavlja samo tekuće poslove “možda bi bilo bolje da do bilateralnog susreta ni ne dođe”.

Erjavec je kazao da slovenski premijer Cerar za utorak uz skup ima i dogovorene bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem i predsjednikom vlade BiH Denisom Zvizdićem.

Također je rekao da je nastavak širenja EU-a jedan od prioriteta Slovenije koja od lipnja prošle godine predsjedava inicijativi SEECP, te da je u ponedjeljak na Brdu dogovoreno da nakon Slovenije jednogodišnje predsjedavanje preuzme BiH, a nakon BiH inicijativom će po njegovim riječima predsjedavati Kosovo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

24. travnja – Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima

Objavljeno

na

Objavio

Danas je obljetnica Metz Yegherna ili Velikog zločina, prvog genocida 20 stoljeća kojim je s lica zemlje izbrisano 1,5 milijuna Armenaca

Danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 103. godine od osmanskog genocida nad Armencima, prvog genocida 20. stoljeća. Osmanlije su prema procjenama pobile između 1,2 i 1,5 milijuna Armenaca.

Armenci su zbog svoj kršćanskog elementa, ali i ekonomskog statusa (Armenci su uz Židove i Grke tvorili građansku klasu i uglavnom su bili najbogatiji članovi društva, za razliku od siromašnih Turaka) bili nepoželjni u stvaranju novog carstva, koji je doživljavao preobrazbu iz jednog multietničkog društva u izrazitu jednonacionalnu državu. Od travnja do kraja ljeta 1915. protjerano je i ubijeno ili pušteno da umre preko milijun Armenaca.

Ubojstva su se nastavila sve do 1923. i procjenjuje se da je ubijeno preko 1,5 milijuna Armenaca, među kojima je i veliki broj žena i djece. Stravične su priče o ubojstvima žena i djece, kojima su gotovo u pravilu prethodila silovanja.

Do današnjeg dana genocid nad Armencima službeno je priznalo tek 29. država. Političke kalkulacije i danas su glavna prepreka mnogim državama za priznavanje genocida.
Armenskom narodu bi konačno priznanje pružilo moralnu satisfakciju, ali to bi bio i konačni početak normalizacije odnosa u regiji. Osim što su protjerani sa svog prapovijesnog teritorija, Armencima je gotovo do temelja uništena i njihova kulturna baština.

Poricanje genocida dio je istog zločina i samo produžetak istog.

(Slika datira iz 1915. godine. Armenske žene su silovane pa razapete na križ.)

Autor: Robert Panđža

Cicernakaberd – memorijalni spomenik genocida nad Armencima

Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu.

Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. Cicernakaberd u prijevodu s armenskoga znači ‘lastavičja utvrda’. S toga brda se vidi gotovo cijeli Jerevan i planina Ararat. Arhitekti projekta su Artur Tarhanjan i Sašur Kalašjan.

Muzejgenocida1

Muzejgenocida2

Kompleks se sastoji od dvanaest blokova postavljenih u krug unutar kojega u sredini na dubini od 1,5 metra gori vječna vatra. Malo dalje u nebo se uzdiže obelisk-stela visok 44 metra, obelisk koji simbolizira preporod Armenaca. On je podijeljen u dva dijela i to je simbol Armenaca u domovini i iseljeništvu. U Armeniji danas živi malo manje od 3 milijuna, a u iseljeništvu malo više od 7 milijuna Armenaca. Od kompleksa vodi park sa zidom-žalosti dugim sto metara na kojem su zapisana imena krajeva (gradova i sela) za koje se zna da su u njima izvršeni pokolji od strane osmanskih snaga tijekom Prvoga svjetskoga rata. Na području kompleksa nalazi se muzej-institut genocida nad Armencima u kojem su izložene stare fotografije, knjige, novine, časopisi, izvorne isprave, video-snimci i drugi dokumenti koji svjedoče o teškom položaju i stradavanju armenskoga naroda od osmanske vlasti.

Muzejgenocida3

Muzej-institut genocida nad Armencima

Muzej-institut genocida nad Armencima izgrađen je 7. ožujka 1995. god. prema odluci armenske vlade, a otvoren 24. travnja iste godine na 80-obljetnicu Dana genocida nad Armencima. Muzej-institut je dobio status znanstveno-istraživačke ustanove u sastavu Nacionalne akademije Republike Armenije.

Osnovni djelokrug djelatnosti jest proučavanje povijesti genocida nad Armencima 1915. – 1923. god. u doba Osmanskoga Carstva. Težište je na znanstvenim istraživanjima i prikupljanju arhivske građe i fotografija. Muzej-institut pribavlja materijale i dokumente iz raznih međunarodnih arhiva. Muzej isto tako skuplja, klasificira i arhivira svjedočenja svjedoka genocida. Prvi ravnatelj muzeja postao je doktor povijesnih znanosti (od 1998.) Lavrentij Barcegjan, tadanji zamjenik predsjednika Nacionalne akedemije Republike Armenije.

Muzejg4

Muzej je izgradilo poduzeće “Ajkimšin”. Izgradnju je financirala država, a financijski su potpomogli Svearmensko dobrotvorno vijeće i svearmenska zaklada “Hajastan”. Muzej su projektirali: Sašur Kalašjan i Ljudmila Mkrtčjan, a kip je izradio Ferdinand Arakeljan. Otvorenju prve izložbe muzeja prisustvovao je prvi predsjednik Armenije Levon Ter-Petrosjan i katolikos svih Armenaca Garegin I. (1933. – 1999.).

Plan izložbenoga postava muzeja razradili su poznati armenski intelektualci: slikar Grigor Handžjan, orijetalist Ruben Saakjan, povjesničar Lavrentij Barcegjan i druge osobe na čelu s predsjednikom potpovjerenstva, doktorom povijesnih znanosti, profesorom Konstantinom Hudaverdjanom.

Muzejg5

Na dvanaest bazaltnih pilona unutarnjega muzejskoga dvorišta uklesane su riječi Henrya Morgenthaua (1856. – 1946.), Anatolea Francea (1844. – 1924.), Fridtjofa Nansena (1861. – 1930.), Jacquesa de Morgana (1857. – 1924.), Valerija Brjusova (1873. – 1924.) i drugih očevidaca tih strašnih događaja. Na zidu jedne dvorane na površini od četrdeset pet kvadratnih metara nacrtan je zemljovid zapadne Armenije na kojem su obilježena područja pokolja i deportacija. Izložbeni prostor muzeja zauzima 2.400 m2. U stalnom izložbenom postavu muzeja nalaze se tisuće fotografije tih vremena, te publikacije o genocidu na raznim jezicima. Izložbeno područje muzeja obuhvaća dvanaest dvorana. Izložbeni postav se sastoji od pedeset i dva osnovna naslova.

Muzejg6

Muzej-institut organizira znanstvene konferencije, okrugle stolove, izdaje periodične publikacije, znanstvene zbornike, knjige i dr. Muzej-institut od 2013. god. dva puta godišnje izdaje međunarodni časopis za istraživanja genocida nad Armencima. Muzej surađuje s različitim znanstvenim ustanovama Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Rusije, SAD-a i drugih zemalja. Blizu muzeja je prostor gdje strani državnici, dužnosnici i crkveni poglavari sade spomen-drveće.

Muzejg7

Mjesto susreta Armenaca diljem svijeta

Tijekom mnogih godina spomenički kompleks Cicernakaberd posjetio je veliki broj predstavnika raznih državnih ustanova, vjerskih i nevladenih organizacija, uključujući i papu Franje. Vrhovni poglavar Katoličke crkve 2016. god. je na 100. obljetnicu genocida nad Armencima posjetio Armeniju. Tijekom svojega posjeta papa Franjo je posjetio i kompleks Cicernakaberd gdje je u muzejskoj knjizi žalosti napisao: “Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne dogode ovakve tragedije, molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim. Neka Bog čuva sjećanje armenskoga naroda! Sjećanje se ne može zatomiti ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!”

Muzejg8

Svake godine 24. travnja, na Dan sjećanja genocida nad Armencima, tisuće Armenaca u domovini i iseljeništvu dolaze na Cicernakaberd. Cicernakaberd je sveto mjesto svih Armenaca. On je isto tako i simbol jedinstva svih Armenaca diljem svijeta kao planina Ararat, kao Armenska apostolska crkva, kao armensko pismo. Ljudi koji se okupljaju na Cicernakaberdu polažu cvijeće kao znak počasti Armencima koji su poginuli tijekom strašnoga pokolja.

Artur Bagdasarov / HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati