Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednica u UN-u: Hrvatska je metafora za ono što jedna zemlja može učiniti da bi stigla na vrh svijeta

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održava govor na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda prenosimo u cijelosti.

“Vaše ekscelencije, uvažene dame i gospodo, poštovana predsjednice Opće skupštine,

Živimo u vremenima velikih prilika i ozbiljnih izazova. Više smo međusobno povezani nego ikad, ali svijet je i dalje podijeljen na različite načine.

Tehnološki razvoj omogućio je našem svijetu doista postati globalno selo. Naši građani su postali dobro informirani globalni građani i na njih snažno utječu događaji u svijetu. Oni očekuju globalno vodstvo u ovim vremenima brzih promjena i velike složenosti i traže inspiraciju u svima nama.

Što je to što ljudi traže danas? Moćne riječi? One više nisu važne. Moćna djela? Da, svakako. Ali ponajprije ono što ljudi očekuju najjednostavnije su geste koje nas povezuju, koje pokazuju našu suosjećajnost i međusobno poštovanje. Očekuju integritet i nadahnuće.

Ovog je ljeta nogomet, od svih zbivanja, bio u središtu svjetske pozornosti i na trenutak nas je ujedinio u našim težnjama za izvrsnošću.

Nakon uspjeha naše nogometne reprezentacije, primila sam brojne čestitke i poruke iz svih krajeva svijeta. Od Kine, Australije i Saudijske Arabije do Trinidada i Tobaga i Nepala. Svima zahvaljujem na lijepim riječima.

“HRVATSKA reprezentacija je stvarno izvrsno odigrala… osvojila je naša srca”, ljubazno je napisao Vishal Bagale iz Indije, a Shabbir Allam poručio je na hrvatskom: “SVI KAO JEDNO!”

Gilberto Castillo iz Kolumbije je napisao: Muy merecida para un país que se supera como gran ejemplo, después de las duras situaciones históricas vivadas. Todo un ejemplo a seguir.

Opshori Nondona, 14-godišnja djevojka iz Dhake, Bangladeša, bila je osobito uporna u slanju poruke u kojoj je napisala: “Ove godine cijeli je svijet prepoznao malu prelijepu Hrvatsku kroz strast i moć nogometa. Sada svijet zna koliko moćna jedna mala, prelijepa zemlja može biti”.

Ovo je tek mali dio takvih poruka i ono što je većini njih zajedničko, što sam mogla iščitati u svakoj od njih, jest kako je Hrvatska – zemlja koja nema veliku površinu, velik broj stanovnika ili veliko gospodarstvo – na ovaj način postala metafora za sve ove plemenite ljude, po tome što jedna zemlja može učiniti kako bi nadahnula druge i stigla na vrh svijeta, osvojivši srca ljudi širom svijeta i potičući oduševljenje zbog spoznaje kako i njihova, i svaka zemlja može učiniti isto.

“Vrijednost nacije ne mjeri se po njezinoj veličini”, istaknuo je Bernard Stem iz Francuske. I, doista, za izvrsnost ne trebate fizičku veličinu; trebate srce i upornost, i prije svega trebate podijeliti viziju s drugima i raditi zajedno kako biste postigli uspjeh. Nije važna veličina nečijeg teritorija; važna je veličina i kvaliteta ideja. Količina nije jedino mjerilo za značaj; već je i odlučnost u postizanju cilja.

Pojedinačni igrači možda jesu pokazali veliku vještinu i tehničke sposobnosti na terenu, ali uspjeh su ostvarili jer su igrali zajedno kao tim.

Ekscelencije,

Ujedinjeni narodi su mjesto gdje moramo pokazati svoju spremnost djelovati zajedno. Naši protivnici su mnogi: siromaštvo, glad, nedostatak obrazovanja, nejednakost spolova i isključivanje žena u mnogim društvima, opasnost za okoliš, ugrožena sigurnost i pogaženo ljudsko dostojanstvo. Mi – čelnici – trebamo na sebe gledati kao na tim koji treba raditi zajedno, iskoristiti prednosti svoje moći i rješavati se svojih slabosti kako bi naš svijet postao bolji i kako bismo bili nadahnuće za izvrsnost na globalnoj razini.

Trebali bismo voditi ne samo u upravljanju kriznim situacijama i rješavanju problema, već i u širenju nade i optimizma. Moramo pokazati našu humanost, solidarnost i suosjećanje. Pri tome moramo, iznad svega, poštovati jedni druge. Poštovanje je naše najvrednije sredstvo.

Naša je odgovornost kao države članice UN-a održati relevantnost, učinkovitost i djelotvornost naše organizacije i biti spremni za svaki mogući izazov.

Međutim, nije dovoljno podići svijest o najvažnijim pitanjima. Moramo također poticati usvajanje potrebnih instrumenata i okvira, a prije svega osigurati njihovu provedbu. Bez takvog pristupa ovaj će podij ostati samo globalna pozornica. Samo riječi bez djela.

Tijekom godina naučili smo, često težim putem, kako i vlade i međunarodne organizacije imaju svoje granice. To nas je također poučilo o vrijednosti i važnosti uključivosti te o važnoj ulozi koju privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedinci mogu imati na mnogim različitim područjima.

Hrvatska ima mnogo Luka Modrića i ne samo u sportu. Naši ljudi postižu izvrsnost na raznim područjima: imamo Marina Soljačića, modernog Nikolu Teslu koji razvija bežični prijenos energije; Ivu Tolić s njezinim revolucionarnim radom u biologiji molekularnih stanica; Ivana Mrvoša, izumitelja pametnog namještaja za gradove budućnosti; Matu Rimca, sa svojim električnim automobilima – navedimo njih nekoliko među bezbroj drugih.

Odgurnimo formalne granice naših ustanova dalje od sebe! Prigrlimo talent kojim smo okruženi u obilju!

Budimo nadahnuće kroz znanost i inovacije, kroz naše sjajne pojedince kod kuće i u našoj dobro organiziranoj, marljivoj dijaspori širom svijeta. Budimo nadahnuće našim predanim i neumornim radom u Ujedinjenim narodima. Djela, a ne riječi. Uključivanje, a ne isključivanje ili izolacija. Osnaživanje. Motivacija. Sve su to ključevi uspjeha.

Mi jesmo globalno selo, ali smo sve češće skloni propustiti priliku da globalnu agendu unesemo u naše domove, zajednice i obitelji. Isto tako, zaboravljamo staviti naše domove, zajednice i obitelji na globalnu agendu. Potrebne su velike tragedije uzrokovane katastrofama, globalnim krizama, ratovima i klimatskim promjenama kako bi nas podsjetile na ono što svi mi možemo izgubiti.

U današnjem svijetu takav pristup utjelovljen u multilateralizmu pod sve je većim pritiskom. To je osobito zabrinjavajuće jer države ne mogu samostalno rješavati najvažnija pitanja za čovječanstvo. Multilateralizam je nužan, ali slažem se s onima koji pozivaju na promjene u multilateralnom sustavu. Ne smijemo biti zadovoljni i moramo ponovno razmotriti desetljećima stare mehanizme i instrumente kako bismo ih prilagodili modernim vremenima i suvremenim potrebama.

Hrvatska ima mnogo Luka Modrića i ne samo u sportu. Naši ljudi postižu izvrsnost na raznim područjima: imamo Marina Soljačića, modernog Nikolu Teslu koji razvija bežični prijenos energije; Ivu Tolić s njezinim revolucionarnim radom u biologiji molekularnih stanica; Ivana Mrvoša, izumitelja pametnog namještaja za gradove budućnosti; Matu Rimca, sa svojim električnim automobilima – navedimo njih nekoliko među bezbroj drugih.

Odgurnimo formalne granice naših ustanova dalje od sebe! Prigrlimo talent kojim smo okruženi u obilju!

Budimo nadahnuće kroz znanost i inovacije, kroz naše sjajne pojedince kod kuće i u našoj dobro organiziranoj, marljivoj dijaspori širom svijeta. Budimo nadahnuće našim predanim i neumornim radom u Ujedinjenim narodima. Djela, a ne riječi. Uključivanje, a ne isključivanje ili izolacija. Osnaživanje. Motivacija. Sve su to ključevi uspjeha.

Mi jesmo globalno selo, ali smo sve češće skloni propustiti priliku da globalnu agendu unesemo u naše domove, zajednice i obitelji. Isto tako, zaboravljamo staviti naše domove, zajednice i obitelji na globalnu agendu. Potrebne su velike tragedije uzrokovane katastrofama, globalnim krizama, ratovima i klimatskim promjenama kako bi nas podsjetile na ono što svi mi možemo izgubiti.

U današnjem svijetu takav pristup utjelovljen u multilateralizmu pod sve je većim pritiskom. To je osobito zabrinjavajuće jer države ne mogu samostalno rješavati najvažnija pitanja za čovječanstvo. Multilateralizam je nužan, ali slažem se s onima koji pozivaju na promjene u multilateralnom sustavu. Ne smijemo biti zadovoljni i moramo ponovno razmotriti desetljećima stare mehanizme i instrumente kako bismo ih prilagodili modernim vremenima i suvremenim potrebama.

Dame i gospodo,

Hrvatska je ove godine obilježila svoju petu godinu članstva u Europskoj uniji. Hrvatska je primjer koji svjedoči o transformacijskoj snazi članstva u EU, o prednosti pristupanja u područje na kojem su mir, sloboda, ljudsko dostojanstvo i blagostanje standardi, a ne puki ideali. Iz tih razloga, među ostalima, Hrvatska snažno podupire daljnje proširenje EU na naše jugoistočno susjedstvo.

 

Predsjednica razgovarala s Trumpom: Bitno mi je da održavamo neprestani dijalog i suradnju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Najsmrtonosniji požar u povijesti Kalifornije i dalje se širi i guta sve pred sobom

Objavljeno

na

Objavio

Grad Paradise je doslovce zbrisan sa zemljovida i pruža sliku sudnjeg dana

Tisuće vatrogasaca i dalje se u ponedjeljak bore s najgorim požarom u povijesti Kalifornije koji je već odnio 29 života i daleko je od toga da je obuzdan, a više od 200 osoba smatra se nestalima.

U nedjelju je na putanji “Camp Firea” pronađeno šest tijela, čime je taj požar koji se širi od četvrtka sjeverno od Sacramanta, najsmrtonosniji u povijesti te države, nakon “Griffith Park Firea” 1933. godine.

Šerif okruga Butte Kory Honea je objasnio da traje jako teška potraga za tijelima te da vlasti i dalje nemaju vijesti o 228 osoba.

“Ima toliko zgarišta u nekim područjima da je jako teško odrediti mogu li tamo biti tijela”, rekao je o vatri koja je već razorila više od 45.000 hektara i oko 6453 kuća.

Jaki vjetrovi sa sjeveroistoka puhali su ponedjeljak ujutro u regiji, gdje je 4500 vatrogasaca radilo na temperaturi do 20 stupnjeva predviđenih tijekom dana i bez kapi kiše do kraja mjeseca.

Vatrogasce sa svih strana Sjedinjenih Država prate antropolozi i laboratorij DNK analize za identifikaciju tijela, od kojih ponekad ostaju samo dijelići kostiju.

U ponedjeljak ujutro Camp Fire je bio tek 25 posto pod kontrolom, ali njegova površina je smanjena na 4500 hektara. Vjetar komplicira zadatak vatrogasaca koji se bore s drugim požarom, “Woolsey Fire” u zapadnom predgrađu Los Angelesa, blizu Malibua.

U ponedjeljak ujutro opasni vjetrovi Santa Ana, vrući i suhi koji dolaze s kontinenta puhali su brže od 50 km/h po žeravici koja je već progutala 37.000 hektara.

Prema posljednjim podacima kalifornijske vatrogasne agencije CalFire “Woolsey Fire” koji je odnio dva života, u ponedjeljak je bio tek 20 posto pod kontrolom.

Više od 250.000 ljudi je dobilo nalog za evakuaciju iz domova u regiji blizu Sacramenta, Malibua i okolice.

U ta dva slučaja, točni uzroci izbijanja požara još nisu utvrđeni.

Treći požar “Hill Fire” u okrugu Ventura, sjeverozapadno od Los Angelesa i Malibua je u ponedjeljak bio 75 posto pod kontrolom.

Zbog tog požara su evakuirani stanovnici Thousand Oaksa gdje je jedan marinac u petak navečer otvorio vatru u jednom bar i ubio 12 osoba nakon čega je počinio samoubojstvo.

U Malibuu će škole ostati zatvorene najmanje do 19. studenoga.

U subotu je Donald Trump u tweetu kritizirao loše upravljanje šumama, a tu je optužbu šef sindikata kalifornijskih vatrogasaca Brian Rice ocijenio “opasno lošom”. U ponedjeljak ujutro on je zahvalio vatrogascima i hitnim službama.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Juncker: Zemlje koje su se povukle iz Globalnog kompatka o migracijama ne bi to učinile da su ga pročitale

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Europska komisija je u ponedjeljak ustvrdila da one zemlje koje ne prihvaćaju Globalni kompakt o migracijama ne znaju njegov sadržaj jer “to ne bi učinile da su ga pročitale”.

Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas je odgovarajući na upit novinara da komentira rastući broj zemalja članica koje ne prihvaćaju Globalni kompakt, tzv. Marakešku deklaraciju, citirao je predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera koji je u Berlinu izjavio da “one zemlje koje su napustile kompakt ne bi to učinile da su ga pročitale”.

Globalni kompakt odobrile su u srpnju sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koja su se povukle prošle godine. Sastavljen je nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata.

Međutim, desničarske vlade u Mađarskoj i Austriji priopćile su da neće potvrditi konačni dokument na svečanosti u marokanskome gradu Marakešu u prosincu zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.

Nakon toga Mađarskoj i Austriji pridružile su se Poljska, Češka i Bugarska.
I u Hrvatskoj je taj dokument izazvao prijepore na relaciji između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i vlade.

(Hina)

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari