Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Uložila sam ‘politički kapital’ u odnose sa Srbijom, a Beograd odgovara ‘zapaljivom retorikom’

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da je svoj “politički kapital” uložila u poboljšanje odnosa Hrvatske i Srbije i upozorila da “zapaljive izjave” iz Beograda mogu nanijeti nepopravljivu štetu odnosima dviju susjednih zemalja.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je Hrvatsku usporedio s Hitlerovom Njemačkom, rekavši da je “Hitler htio svijet bez Židova, a Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

“Uložila sam politički kapital u poboljšanje odnosa sa Srbijom, ali nisam sretna zbog zapaljive retorike koja dolazi s druge strane”, rekla je Grabar-Kitarović na institutu Brookings u Washingtonu.

“Dovoljna je jedna riječ da izazove nepopravljivu štetu”, dodala je.

Članica EU-a od 2013., Hrvatska je jedan od najgorljivijih zagovornika ulaska u EU zemalja jugoistočne Europe, uključujući Srbiju, kaže Grabar-Kitarović.

“Želimo da Srbija napreduje prema EU-u, ali mora ispuniti sve uvjete koje je ispunila Hrvatska”, istaknula je.

Na kraju višednevnog posjeta SAD-u, Grabar-Kitarović je na institutu Brookings govorila o NATO-u, odnosima sa SAD-om i stanju u jugoistočnoj Europi.

Makedonci bi na referendumu trebali glasati za EU i NATO

Makedonce, koji u nedjelju izlaze na ključan referendum za eurointegracije te zemlje, pozvala je da donesu “ispravnu odluku”.

“Znam da se ne bih smjela miješati u referendum, ali iskreno se nadam da će makedonski narod donijeti ispravnu odluku i krenuti putem EU-a i NATO-a”, rekla je Grabar-Kitarović.

Makedonci će 30. rujna na referendumu glasati o tomu hoće li se Makedonija preimenovati u Republiku Sjevernu Makedoniju.

Svrha dogovora je okončati razmirice između Atene i Skoplja u pogledu imena Makedonije koje traju već 27 godina. Pozitivan ishod dogovora mogao bi deblokirati put te zemlje prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.

O kritikama iz BiH o miješanju u unutarnje stvari: to je karakteristika nedemokratskih zemalja

Grabar-Kitarović je odbacila kritike nekih političara, bošnjačkih i probošnjačkih, iz BiH da se miješa u unutarnje odnose u toj zemlji koja u listopadu izlazi na parlamentarne izbore.

Kandidat za hrvatskog člana predsjedništva BiH Željko Komšić optužio je u utorak hrvatsku predsjednicu zbog njene izjave tijekom posjeta New Yorku da je Hrvatska zabrinuta stanjem na jugoistoku Europe, uključujući činjenicu da u BiH nisu provedene nužne izmjene izbornog zakona.

Ističući da optužbe za miješanje u unutarnje stvari obično dolaze iz nedemokratskih država, Grabar-Kitarović je istaknula da je Hrvatska jamac Daytonskog mirovnog sporazuma i dužna je brinuti se za bosanskohercegovačke Hrvate.

“Neću se umoriti u zagovaranju ravnopravnosti svih triju naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata), i ako me optužuju za miješanje u unutarnje stvari BiH”, rekla je.

Međunarodnu je zajednicu pozvala da se više bavi stanjem u BiH “jer samo jedan incident može izazvati nestabilnost cijele regije”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari