Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Velikosrpska agresija zadala je RH mnogo rana, ali rana nestalih najveća je od sviju

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u Karlovcu se obratila obiteljima nestalih povodom Međunarodnog dana nestalih osoba.

“Ovaj dan u Hrvatskoj nije samo jedan od stotina raznih međunarodnih dana, nego je dan koji nas bolno podsjeća na brojne naše nestale branitelje i civile, za kojima još tragamo.

Stoga ovo nije tek prigodni skup nego skup koji ima zadaću podsjetiti da u Hrvatskoj imamo veliki neriješen životni, humanitarni i politički problem i skup koji ujedno ima zadaću potaknuti na još veću odgovornost sve koji su nadležni za njegovo rješavanje”, rekla je predsjednica na početku naglasivši kako joj je drago da se skup održava upravo u Karlovcu koji je bio jedan od stupova obrane Hrvatske u Domovinskom ratu.

“Velikosrpska agresija zadala je Republici Hrvatskoj mnogo rana, ali rana nestalih najveća je od sviju. Materijalne štete smo obnovili, žrtve smo dostojno pokopali i možemo im s poštovanjem iskazivati počast, ali sudbinu nestalih još nismo razriješili. Taj moralni dug našim nestalima i njihovim obiteljima kao država još nismo ispunili”, rekla je Grabar-Kitarović dodavši kako je od početka preuzimanja predsjedničke dužnosti rješavanje pitanja pronalaska nestalih osoba uvrstila među svoje prioritetne zadaće.

“Posebice sam inzistirala na obnovi političkog dijaloga s Republikom Srbijom, što je preduvjet za željeni napredak prema konačnom rješavanju tog teškog humanitarnog, ali i političkog pitanja. To je bio ključan razlog mojega poziva u Hrvatsku srbijanskom predsjedniku Vučiću u veljači ove godine.

Bilo je određenih malih pomaka nakon toga sastanka u kontekstu otvaranja boljeg međusobnog dijaloga, ali potrebno je učiniti puno više, to više što nema nijednog opravdanog razloga da se odugovlači s rješavanjem ovog problema. Stoga ću na njegovu rješavanju i dalje inzistirati kao na ključnom elementu našeg daljnjeg dijaloga i pune normalizacije odnosa, kao i naše potpore ulasku Srbije u Europsku uniju”, rekla je predsjednica.

“Držim da je to politički minimum ispod kojega nitko u Hrvatskoj ne smije ići, a ujedno humanitarni maksimum, na koji imamo pravo kao država koja traži svoje građane, na koji imaju pravo sve obitelji koje još tragaju za svojim najmilijima.

Bez ostvarivanja prava na dostojanstven ukop i obilježen grob ne možemo govoriti o pravdi, moralu, europskim vrijednostima niti o bilo kakvim civilizacijskim dosezima. Želim vjerovati kako u Republici Srbiji postoji dobra volja za konačno rješavanje tog pitanja i nadam se da ćemo sljedećih dana i mjeseci postići napredak.

Kako bih ne samo politički nego i operativno dala potporu tom procesu, imenovala sam gospodina Ivicu Vrkića, gradonačelnika Osijeka, svojim povjerenikom za nestale u Domovinskom ratu. On ima veliko iskustvo u pregovorima o zatočenima i nestalima i o normalizaciji međudržavnih odnosa”.

“Znam da je vama svako čekanje predugo, ali nemamo drugog načina osim strpljivog dijaloga i istraživanja potencijalnih grobišta na temelju svake indicije i svake informacije. I ovom prigodom apeliram na savjest svih onih koji imaju informacije o nestalima: Otkrijte ih kako biste pomogli, prije svih obiteljima nestalih. To je vaša ljudska i moralna obveza.

Koliko je pronalazak nestalih zahtjevan posao, najbolje znaju oni koji se s tim pitanjem suočavaju svakodnevno, od kojih svaki put s nadom očekujete pozitivnu vijest o mogućem pronalasku neke osobe s popisa nestalih. Vi zajedno s njima težinu toga najviše osjećate.

Želim stoga i ovdje izraziti svoje poštovanje i zahvalu za uloženi trud Ministarstvu hrvatskih branitelja, a vama obiteljima nestalih posebno poštovanje što strpljivo čekate i aktivno sudjelujete u rješavanju ovoga za sve, a za vas posebno, bolnoga pitanja”.

“Znam da niste zadovoljni djelovanjem države u nalaženju vaših bližnjih i s pravom tražite više. Znam isto tako da se bolne rane u srcima nikada do kraja ne mogu izliječiti, ali mogu se bar ublažiti.

Moramo stoga i dalje odlučno i zajedno raditi kako bismo našli sve vaše i naše nestale. U tome ću vam i dalje pružati svu moguću potporu”, zaključila je predsjednica, prenosi N1

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministarstvo državne imovine: Potpisana tri ugovora o darovanju zemljišta i nekretnina u Baškoj Vodi i Makarskoj

Objavljeno

na

Objavio

Potpisivanjem ukupno tri ugovora, Ministarstvo državne imovine darovalo je u ponedjeljak Baškoj Vodi i Makarskoj zapuštene nekretnine čijim će se stavljanjem u funkciju potaknuti gospodarstvo, kultura i obrazovanje.

U priopćenju Ministarstva navodi se da su u Baškoj Vodi ministar državne imovine Goran Marić i načelnik Općine Baška Voda Joško Roščić potpisali ugovor kojim Ministarstvo općini daruje zemljište za poticanje gospodarskog razvoja i razvoja komunalne infrastrukture.

Riječ je o nekretnini koja je “desetljećima bila ničija, bez čuvara i vlasnika”, a dana je je općini i njenim ljudima “da živi zajedno s njima“, rekao je tom prilikom ministar Marić.

Načelnik Roščić istaknuo je da je riječ o dragocjenom poslu odluci i gesti Ministarstva. “Ovo je potez za vidljivi razvoj i dobrobit naše Baške Vode“, dodao je.

Ministar Marić potom je u Makarskoj s gradonačelnikom Jurom Brkanom potpisao dva ugovora. Prvim Ministarstvo daruje Makarskoj “Villu Irenu“ za potrebe muzeja Grada Makarske, u vrijednosti 5 milijuna kuna, a drugim je darovalo zgradu za projekte u kulturi, znanosti i obrazovanju.

“U suradnji s Ministarstvom doživjeli smo gotovo nezamislivo. U manje od mjesec dana od kada smo podnijeli zahtjev za ‘Villu Irenu’, potpisali smo ugovor.

Formiranje Ministarstva državne imovine promijenilo je sliku Hrvatske. Zato zahvaljujemo ministru Mariću i njegovim suradnicima na potpori i učinkovitosti“, rekao je gradonačelnik Brkan.

“Kad ovo radimo, imamo vrlo jednostavnu premisu: država ima imovinu koja je zapuštena, ona je na dohvat ruke i očiju gradu Makarskoj koja tu imovinu treba. Ovim činom, upravo takvu imovinu stavljamo u funkciju života ljudi u ovom bisernom, kamenom gradu”, rekao je ministar Marić, stoji u priopćenju Ministarstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage policije

Objavljeno

na

Objavio

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama

Ne samo u turizmu, nego dovoljno radne snage ni u policiji. Stoga, prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage! Riječ je o bivšim policajcima koji bi se mogli vratiti u sustav.

Ministar Davor Božinović za RTL objašnjava kako će to izgledati i pod kojim uvjetima, a mi smo provjerili kakva je situacija s mladim snagama koje uskoro prvi put izlaze na ulicu u plavim košuljama.

Iz civila ponovno u odoru. Mnogi bivši policajci uskoro se vraćaju u službu.

“Mi smo napravili anketu među umirovljenim policajcima i mogu reći da je odaziv veći nego što smo mi mislili. Dakle, imat ćemo i više nego što nam je u ovom trenutku potrebno angažirati”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Plan je osnovati pričuvne snage. Po njemu, to bi bili bivši djelatnici MUP-a koji su još uvijek u dobroj životnoj snazi, a mogu pomoći u nekim poslovima poput čuvanja određenih objekata, ali i ljudi koji bi na lokalnim razinama mogli organizirati policijski posao.

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama.

“Početnička plaća bi trebala biti najmanje 7 tisuća kuna, a naravno oni koji rade godinama, prema njihovom stažu i godinama još i veća. Radi se o tome da mladi koji su završili tečaj nažalost zbog niskih plaća odlaze u inozemstvo”, smatra predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić.

Ipak, interes za zanimanje policajac veći je nego lani.

Iva i Ante na korak su do izlaska iz škole. Prvog kolovoza jedni su od 743 novih mladih policajaca koji će izaći na teren. Jesu li spremni?

“Da, možemo reći da jesmo, najveću ulogu u našoj spremnosti odigrala je naša praksa tijekom ove akademske godine”, kaže Ante Leko, polaznik Policijske škole “Josip Jović”.

Spremna je i njegova kolegica iz škole, Iva Mandekić: “Nekad je bilo jako teških ternutaka pa je dolazilo i do toga, ali ipak želja za tim je prevladala”.

Najteža je, kaže Ante, bila faza privikavanja, to je bio mjesec rujan i listopad, a kasnije je sve krenulo samo od sebe.

Iako im je raspored strog skoro kao i u vojsci, oni najuporniji izdržali su do kraja. I uskoro postaju policajci.

 

Božinović: Policija jača kapacitete kako bi se što učinkovitije borila protiv ilegalnih migracija

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari