Pratite nas

Vijesti

Predsjednica za njihov Dan promaknula i odlikovala pripadnike Oružanih snaga

Objavljeno

na

U prigodi 28. svibnja, Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske, Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović donijela je na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, na prijedlog ministra obrane, odluke o promicanjima i odlikovanjima za 134 pripadnice i pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i uz to čestitala Dan Oružanih snaga, priopćili su iz Ureda predsjednice.

[ad id=”68099″]

U čin general-pukovnika promiče se general-bojnik Mate Ostović, u čin general-bojnika brigadni generali Mladen Fuzul i Slaven Zdilar, a u čin brigadne generalice brigadirka Gordana Garašić.

U čin brigadira promiču se pukovnici Željko Nakić, Božo Poljak, Dražen Sebastijan, Zlatko Radočaj, Stjepan Kužir, Darko Dogan, Damir Radočaj, Darko Vukosavić, Darko Podrug i Mirko Jakopčić.

U čin pukovnice promiču se bojnice Vlasta Zekulić, Anđelka Mikulić i Jasminka Stipić, u čin kapetana fregate kapetan korvete Davor Vrhnjak, a u čin pukovnika bojnici Damir Šlat, Sulejman Tatarević, Zvonko Matković, Tihomir Pavičić, Željko Peklarić, Zdenko Šprišić, Jasminko Gregović, Vice Olujić, Frano Tokić, Dragan Lučić, Jozo Stanić, Zdravko Šaflin, Goran Zubak i Damir Barišić.

U čin bojnice promiču se satnice Gordana Verstovšek, Ružica Brkljača, Snježana Rogić, Vlatka Jakupec i Snježana Katavić, u čin kapetan korvete poručnik bojnog broda Antonio Palošek, a u čin bojnika satnici Damir Jaušovec, Ilija Mandir, Dražen Musić, Siniša Ante Kozina, Nikola Matić, Vlado Pavlinec, Stjepan Kolar, Dražen Mazur, Robert Poljak, Denis Farkaš, Marinko Ivanković, Željko Bura, Ivan Ribar, Robert Barković, Miljenko Bregović i Marko Strunje.

Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu, odlikovan je bojnik Nino Pinter. Redom bana Jelačića, za vojne zasluge u ustroju i razvitku Oružanih snaga Republike Hrvatske odlikovan je brigadni general Boris Zdilar, a za vojne zasluge u ustroju i razvitku Oružanih snaga i iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga Redom bana Jelačića odlikovan je brigadir Ivan Turkalj. Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu i iznimnim okolnostima u miru, odlikovani su brigadir Branko Plazanić, pukovnik Željko Belić i satnik Damir Ivančić. Redom hrvatskog pletera, za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana, odlikovani su pukovnik Jerko Ivanković i pukovnica Vesna Tadić, bojnici Renato Paradi, Tihomir Tomac i Slavko Topić, satnik Željko Selak, stožerni narednici Davor Filković i Ladislav Polović, nadnarednik Jurica Mikšić, skupnik Stipo Kunčak i razvodnik Filip Vugdelija.

Za ostvarene natprosječne rezultate u izvršavanju postavljenih zadaća, pohvalom vrhovne zapovjednice pohvaljeni su pukovnici Siniša Ciglenečki, Vladimir Horvat i Milan Posel, te satnici Silvije Grgić i Marijo Mlinarić.

Čestitka za Dan Oružanih snaga

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u prigodi obilježavanja 24. obljetnice Dana Oružanih snaga i Dana Hrvatske kopnene vojske uputila je čestitku pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga RH sljedećeg sadržaja:

„Obilježavajući obljetnicu Dana Oružanih snaga i Dana Hrvatske kopnene vojske, prisjećamo se s poštovanjem svih poginulih i preminulih sudionika obrambenog Domovinskoga rata te iskazujemo počast i zahvalnost hrvatskim dragovoljcima i braniteljima, svima koji su nesebično dali svoj život i zdravlje za slobodnu, neovisnu i demokratsku Republiku Hrvatsku.

Jedna od prekretnica u suvremenoj hrvatskoj povijesti bio je Referendum o hrvatskoj samostalnosti 19. svibnja 1991., kada se velika većina hrvatskih državljana izjasnila za demokratsku, suvremenu i neovisnu državu. Unatoč tako jasno demokratski izraženoj volji, Hrvatska se vrlo brzo suočila s prijetnjom otvorene vojne agresije velikosrpske politike. Prvo postrojavanje Zbora narodne garde Republike Hrvatske 28. svibnja 1991. godine u Kranjčevićevoj pokazalo je hrvatsku odlučnost za obranu slobode.

Svoju slobodu i neovisnost obranili smo u Domovinskom ratu, a iskustva i pobjednički duh u njemu stečen ugradili smo u stvaranje suvremenih Oružanih snaga Republike Hrvatske, dopunjujući ih i dograđujući novim znanjima i sposobnostima kako bismo još više podigli razinu sposobnosti sustava obrane, koji može odgovoriti na suvremene sigurnosne prijetnje. Izgrađene vojne sposobnosti u skladu sa NATO normama te doprinos Oružanih snaga međunarodnom miru i sigurnosti, bili su važni čimbenici pri donošenju odluke o ulasku Republike Hrvatske u punopravno članstvo u NATO savez i Europsku uniju.

Oružane snage Republike Hrvatske danas su suvremena, uvažavana, i učinkovita profesionalna vojna organizacija, ustrojena i organizirana u skladu s mogućnostima hrvatske države, pripravna u svakom trenutku odgovoriti sigurnosnim izazovima. Obučene i osposobljene za tradicionalne vojne zadaće, Oružane snage jednako tako daju velik doprinos u obavljanju zadaća pomoći hrvatskim građanima u slučaju nesreća i kriza, elementarnih nepogoda, operacija traganja i spašavanja te pomoći i prijevozu oboljelih i unesrećenih.

Svoje sposobnosti za potrebe provedbe humanitarnih misija Oružane snage potvrdile su u potpori civilnom stanovništvu u protupožarnim i protupoplavnim djelovanju i na području susjednih te drugih partnerskih i savezničkih država.

Brojne pohvale koje vi, pripadnice i pripadnici Oružanih snaga, diljem svijeta dobivate sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru, govore o profesionalnosti naših Oružanih snaga, o visokoj razini odgovornosti i međunarodnoj prepoznatljivosti te snažnom vrednovanju hrvatske vojske, koja je na ponos cijeloj Republici Hrvatskoj. Stoga se u ovoj prigodi posebno prisjećamo svih pripadnika Oružanih snaga koji se nalaze na dužnosti u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru diljem Svijeta, uz želju za časno i odgovorno izvršavanje dodijeljenih dužnosti te sretan povratak svojim obiteljima i Domovini nakon završetka misije.

Izvor uspješnosti naših Oružanih snaga je domoljublje, znanje i osposobljenost hrvatskoga vojnika, dočasnika i časnika. Naša trajna obveza je nastaviti činiti sve kako bi hrvatski vojnik imao odgovarajuće uvjete za obavljanje svakodnevnih dužnosti te bio što pripravniji i još suvremenije opremljen za izvršenje zadaća koje mu se postavljaju.

Povodom ove obljetnice, čestitam svima promaknutim, nagrađenim, odlikovanim i pohvaljenim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga.

Svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, namještenicima i službenicima čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske, uz želju da s istim žarom koji nas je vodio u obrani naše Domovine, pridonosite izgradnji i jačanju sposobnosti i ugleda Oružanih snaga Republike Hrvatske i naše Domovine Hrvatske“, stoji u čestitki Predsjednice Republike.

>>Dan otvorenih vrata u vojarnama

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

Objavljeno

na

Objavio

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

U PODCASTU VELEBIT Gostovala je bivša novinarka HRT-a, a danas Laudato televizije, Nada Prkačin.

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara cenzuriraju na Filozofskom fakultetu?

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara uopće cenzuriraju?

♦ Koji su sve formalni razlozi zbog kojih se Hrvatima, profesionalcima nacionalne orijentacije daju otkazi na HRT-u?

♦ Zašto su za vrlo gledanu emisiju HTV-a TV kalendar prilozi o generalu Gotovini bili neprihvatljivi?

♦ Zašto su sa HRT-a novinarske tekstove nosili na Filozofski fakultet?

♦ Zašto se na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta određuje koliko je poginulih u Jasenovcu i na Bleiburgu?

♦ Zašto na HRT-u ne podnose riječi “revizija povijesti”?

Odgovore na ova i druga pitanje poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

 

Roman Leljak u Bujici: ‘Jasenovac je mit i povijesna prijevara Titove Jugoslavije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari