Pratite nas

Vijesti

Predsjednica za njihov Dan promaknula i odlikovala pripadnike Oružanih snaga

Objavljeno

na

U prigodi 28. svibnja, Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske, Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović donijela je na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, na prijedlog ministra obrane, odluke o promicanjima i odlikovanjima za 134 pripadnice i pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i uz to čestitala Dan Oružanih snaga, priopćili su iz Ureda predsjednice.

[ad id=”68099″]

U čin general-pukovnika promiče se general-bojnik Mate Ostović, u čin general-bojnika brigadni generali Mladen Fuzul i Slaven Zdilar, a u čin brigadne generalice brigadirka Gordana Garašić.

U čin brigadira promiču se pukovnici Željko Nakić, Božo Poljak, Dražen Sebastijan, Zlatko Radočaj, Stjepan Kužir, Darko Dogan, Damir Radočaj, Darko Vukosavić, Darko Podrug i Mirko Jakopčić.

U čin pukovnice promiču se bojnice Vlasta Zekulić, Anđelka Mikulić i Jasminka Stipić, u čin kapetana fregate kapetan korvete Davor Vrhnjak, a u čin pukovnika bojnici Damir Šlat, Sulejman Tatarević, Zvonko Matković, Tihomir Pavičić, Željko Peklarić, Zdenko Šprišić, Jasminko Gregović, Vice Olujić, Frano Tokić, Dragan Lučić, Jozo Stanić, Zdravko Šaflin, Goran Zubak i Damir Barišić.

U čin bojnice promiču se satnice Gordana Verstovšek, Ružica Brkljača, Snježana Rogić, Vlatka Jakupec i Snježana Katavić, u čin kapetan korvete poručnik bojnog broda Antonio Palošek, a u čin bojnika satnici Damir Jaušovec, Ilija Mandir, Dražen Musić, Siniša Ante Kozina, Nikola Matić, Vlado Pavlinec, Stjepan Kolar, Dražen Mazur, Robert Poljak, Denis Farkaš, Marinko Ivanković, Željko Bura, Ivan Ribar, Robert Barković, Miljenko Bregović i Marko Strunje.

Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu, odlikovan je bojnik Nino Pinter. Redom bana Jelačića, za vojne zasluge u ustroju i razvitku Oružanih snaga Republike Hrvatske odlikovan je brigadni general Boris Zdilar, a za vojne zasluge u ustroju i razvitku Oružanih snaga i iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga Redom bana Jelačića odlikovan je brigadir Ivan Turkalj. Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu i iznimnim okolnostima u miru, odlikovani su brigadir Branko Plazanić, pukovnik Željko Belić i satnik Damir Ivančić. Redom hrvatskog pletera, za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana, odlikovani su pukovnik Jerko Ivanković i pukovnica Vesna Tadić, bojnici Renato Paradi, Tihomir Tomac i Slavko Topić, satnik Željko Selak, stožerni narednici Davor Filković i Ladislav Polović, nadnarednik Jurica Mikšić, skupnik Stipo Kunčak i razvodnik Filip Vugdelija.

Za ostvarene natprosječne rezultate u izvršavanju postavljenih zadaća, pohvalom vrhovne zapovjednice pohvaljeni su pukovnici Siniša Ciglenečki, Vladimir Horvat i Milan Posel, te satnici Silvije Grgić i Marijo Mlinarić.

Čestitka za Dan Oružanih snaga

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u prigodi obilježavanja 24. obljetnice Dana Oružanih snaga i Dana Hrvatske kopnene vojske uputila je čestitku pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga RH sljedećeg sadržaja:

„Obilježavajući obljetnicu Dana Oružanih snaga i Dana Hrvatske kopnene vojske, prisjećamo se s poštovanjem svih poginulih i preminulih sudionika obrambenog Domovinskoga rata te iskazujemo počast i zahvalnost hrvatskim dragovoljcima i braniteljima, svima koji su nesebično dali svoj život i zdravlje za slobodnu, neovisnu i demokratsku Republiku Hrvatsku.

Jedna od prekretnica u suvremenoj hrvatskoj povijesti bio je Referendum o hrvatskoj samostalnosti 19. svibnja 1991., kada se velika većina hrvatskih državljana izjasnila za demokratsku, suvremenu i neovisnu državu. Unatoč tako jasno demokratski izraženoj volji, Hrvatska se vrlo brzo suočila s prijetnjom otvorene vojne agresije velikosrpske politike. Prvo postrojavanje Zbora narodne garde Republike Hrvatske 28. svibnja 1991. godine u Kranjčevićevoj pokazalo je hrvatsku odlučnost za obranu slobode.

Svoju slobodu i neovisnost obranili smo u Domovinskom ratu, a iskustva i pobjednički duh u njemu stečen ugradili smo u stvaranje suvremenih Oružanih snaga Republike Hrvatske, dopunjujući ih i dograđujući novim znanjima i sposobnostima kako bismo još više podigli razinu sposobnosti sustava obrane, koji može odgovoriti na suvremene sigurnosne prijetnje. Izgrađene vojne sposobnosti u skladu sa NATO normama te doprinos Oružanih snaga međunarodnom miru i sigurnosti, bili su važni čimbenici pri donošenju odluke o ulasku Republike Hrvatske u punopravno članstvo u NATO savez i Europsku uniju.

Oružane snage Republike Hrvatske danas su suvremena, uvažavana, i učinkovita profesionalna vojna organizacija, ustrojena i organizirana u skladu s mogućnostima hrvatske države, pripravna u svakom trenutku odgovoriti sigurnosnim izazovima. Obučene i osposobljene za tradicionalne vojne zadaće, Oružane snage jednako tako daju velik doprinos u obavljanju zadaća pomoći hrvatskim građanima u slučaju nesreća i kriza, elementarnih nepogoda, operacija traganja i spašavanja te pomoći i prijevozu oboljelih i unesrećenih.

Svoje sposobnosti za potrebe provedbe humanitarnih misija Oružane snage potvrdile su u potpori civilnom stanovništvu u protupožarnim i protupoplavnim djelovanju i na području susjednih te drugih partnerskih i savezničkih država.

Brojne pohvale koje vi, pripadnice i pripadnici Oružanih snaga, diljem svijeta dobivate sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru, govore o profesionalnosti naših Oružanih snaga, o visokoj razini odgovornosti i međunarodnoj prepoznatljivosti te snažnom vrednovanju hrvatske vojske, koja je na ponos cijeloj Republici Hrvatskoj. Stoga se u ovoj prigodi posebno prisjećamo svih pripadnika Oružanih snaga koji se nalaze na dužnosti u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru diljem Svijeta, uz želju za časno i odgovorno izvršavanje dodijeljenih dužnosti te sretan povratak svojim obiteljima i Domovini nakon završetka misije.

Izvor uspješnosti naših Oružanih snaga je domoljublje, znanje i osposobljenost hrvatskoga vojnika, dočasnika i časnika. Naša trajna obveza je nastaviti činiti sve kako bi hrvatski vojnik imao odgovarajuće uvjete za obavljanje svakodnevnih dužnosti te bio što pripravniji i još suvremenije opremljen za izvršenje zadaća koje mu se postavljaju.

Povodom ove obljetnice, čestitam svima promaknutim, nagrađenim, odlikovanim i pohvaljenim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga.

Svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, namještenicima i službenicima čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske, uz želju da s istim žarom koji nas je vodio u obrani naše Domovine, pridonosite izgradnji i jačanju sposobnosti i ugleda Oružanih snaga Republike Hrvatske i naše Domovine Hrvatske“, stoji u čestitki Predsjednice Republike.

>>Dan otvorenih vrata u vojarnama

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Biskup Košić: Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede

Objavljeno

na

Objavio

Spomendan bl. Drinskih mučenica svečano je proslavljen, u subotu 15. prosinca u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, svečanom misom zornicom koju je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s generalnim vikarom mons. Markom Cvitkušićem i katedralnim župnikom preč. Markom Karačom.

Uz brojne vjernike misnom slavlju prisustvovale su i sestre iz sisačke zajednice Kćeri Božje ljubavi.

U homiliji biskup je progovorio o mučeništvu s. Jule Ivanišević, s. Bernadete Banja, s. Berchmane Leidenix, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan koje su prije 77 godina ubijene od četnika.

“Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili ‘Marijin dom’, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi.

Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim“, rekao je biskup te u nastavku podsjetio na riječi kardinala Amata koje je izgovorio na proglašenju mučenica blaženim, a koji je istaknuo kako povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer poniznih ljudi, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi, ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage.

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na spomendanu Drinskih mučenica

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi, koje su došle u Sarajevo na poziv nadbiskupa Stadlera, otvorile su 1911. godine na Palama samostan „Marijin dom”. Tu su održavale nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost te se ta kuća, prvotno namijenjena za odmor bolesnih i starijih sestara, prozvala „gostinjcem siromaha“.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su: predstojnica č. s. Jula Ivanišević, Hrvatica, č. s. Berchmana Leidenix, Austrijanka, č. s. Krizina Bojanc, Slovenka, č. s. Antonija Fabjan, Slovenka, i č. s. Bernadeta Banja, Hrvatica mađarskog porijekla.

Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim.

Dana 24. rujna 2011. bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca kardinal Angelo Amato.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi “tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine… Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja.

Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine”, rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena.

“Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja”, kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage“, istaknuo je kardinal Amato.

Mi smo čuli Riječ Božju:

Poslanicu sv. Pavla ap. Rimljanima (Rim 8,31b-39) u kojoj Apostol snažno ističe kako nas od Krista ne može ništa na ovom svijetu rastaviti, pa bila to i „nevolja… pogibao, mač“. I nastavlja: „Poradi tebe ubijaju nas dan za danom i mi smo im ko ovce za klanje.“ I zaključuje: „U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi.“

Doista, kad je Krist za nas umro, što nam mogu njegovi mrzitelji i oni koji nas zbog njega progone i ubijaju? Koji nam podmeću i „sve zlo slažu protiv nas“ (Mt 5,11)? Gospodin u svojim blaženstvima na gori za progonjene radi kraljevstva nebeskoga kaže: „Radujte se i kličite! Velika je plaća vaša na nebesima!“ (Mt 5,12)

Tako se upravo dogodilo Drinskim mučenicama. One su bile progonjene, nad njima se vršilo nasilje i one su ubijene „iz mržnje na vjeru“. Zato su one svojim hrabrim otporom nasilnicima primjer svima nama da se ne bojimo oduprijeti se svakome tko nas zbog naše vjere progoni i pokazuje svoju mržnju. Mi ne uzvraćamo nikome mržnjom, ali branimo svoju vjeru i ljubav prema Kristu, pa i pod cijenu smrti. To je prava vjernost, za koju Gospodin u Otkrivenju sv. Ivana kaže: „Esto fidelis usque ad mortem et tibi dabo coronam vitae – budi vjeran do smrti i dat ću ti vijenac života!“ (Otk 2,10)

U Evanđelju (Lk 9,23-26) Isus nam poručuje da trebamo uzeti križ svoj i ići za njim jer: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.“

Ovaj paradoks, koji se čini nelogičnim, zapravo nam kaže kako je pravi život samo – život s Kristom i za Krista. I on nagrađuje onoga tko se je spreman za njega žrtvovati. Isus postavlja alternativu pitanjem što je vrednije: zadobiti sav svijet ili sačuvati samoga sebe? Naime, čuvajući svoj zemaljski život pod svaku cijenu često znači odreći se sebe, svojih stavova i uvjerenja. Ako je cijena vjernosti sebi, Isusu i vjeri u njega vlastiti život, što je veće: ovaj prolazni život u kojem nikada i nikako ne možemo zadobiti čitav svijet ili vječni život koji Gospodin obećava onima koji ga ljube?

Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice, znale su dobro izabrati i zato su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede.

Molimo ih da za nas zagovaraju i nama isprose hrabrost da se ne bojimo za svoju vjeru žrtvovati, da se hrabro suprotstavimo svakom nasilju i da ostanemo vjerni Kristu Gospodinu. Amen.

 

15. prosinca – Spomendan bl. Drinskih mučenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Hrvatski Sabor izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Glasovanjem o raspravljenim točkama Hrvatski sabor danas zaključuje redovito jesensko zasjedanje, a zastupnici će otići na jednomjesečni odmor.

Sabor je s 81 jednim glasom za, 4 sudržana i 11 protiv u petak izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. Zastupnici Mosta nisu glasali.

Na deklaraciju je bilo podneseno dva HDZ-ova amandmana, četiri Mostova te 15 SDP-ovih.

Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se ‘pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a’, te onaj kojim se od MVEP-a traži da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o provedbi Deklaracije.

Vlada je također prihvatila osam amandmana SDP-a – dva u cijelosti i šest djelomično. Riječ je o uglavnom o amandmanima tehničke prirode dok su oni kojima su nastojali utjecati politički i suštinski na sadržaj Deklaracije odbijeni. Među djelomično prihvaćenima je onaj kojim se u preambuli tekst mijenja te glasi: ‘Naglašavajući važnost bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski sabor pozdravlja posvećenost svih vlada Republike Hrvatske jačanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom’

Na odbijanje Mostovih amandmana reagirao je Božo Petrov. ‘Licemjerno se opet pružili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH. Ostavili ste ih na vjetrometini i na milosti drugih’, kazao je Petrov.

Kazao je da je originalni tekst Deklaracije izgledao sasvim drugačije. ‘Sve se izmijenilo u deset dana. Ja ću vam postaviti pitanje. gospodine Ljubiću, tko i kad vas je natjerao da pogazite svoju riječ i svoja stajališta, da zaboravite Hrvate koje ovdje trebate braniti, da razvodnite dodatno Deklaraciju, da usvojite dodatno SDP-ove amandmane, a oni vas na kraju prevare’, rekao je Petrov.

‘SDP ne treba trbuhozborca u vidu Mosta. Što je Most mislio pokazao je 2015. godine’, odgovorio je Petrovu SDP-ov Joško Klisović.

SDP je odlučio ne podržati Deklaraciju. Presudilo je to što Vlada nije prihvatila amandman koji kaže da ‘Hrvatski sabor osuđuje sve politike i postupke koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.’

‘Ne želimo nositi teret HDZ-ove politike iz ’90-tih prema BiH. riješite nas tog tereta, a onda tražite od nas da podijelimo’, kazao je Arsen Bauk.

Nakon što su i službeno odbijeni svi Mostovi amandmani, a uoči glasanja o samoj Deklaraciju, stanku je zatražio Božo Petrov, a nakon stanke održano je glasovanje.

Petrov: Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH

Mostu nije prihvaćen niti jedan amandman. Tako nije prošao prijedlog da se najmanje dva puta godišnje traži reakcija i izvještava Vijeće sigurnosti UN-a i brojne europske institucije, od Vijeća Europske unije do OESS-a, o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i stabilnosti i funkcionalnosti BiH. Odbijen im je i amandman kojim se traži promjena Ustava RH kako bi se svim Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo dopisno i elektroničko glasanje, onaj kojim se traži pružanje kontinuirane pravne potpore pripadnicima HVO-a te onaj o izjednačavanju u pravima studenata hrvatskih državljana, neovisno o tome je li im prebivalište u RH ili BiH, kao i prava studenata koji su djeca ratnih invalida HVO-a sa studentima djecom ratnih invalida HV-a.

„Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH, a ostavili ste ih na vjetrometini i milosti drugih”, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u raspravi o amandmanima.

Petrov se obrušio na predsjednika matičnog saborskog Odbora Božu Ljubića poručivši mu da je prvi prijedlog Deklaracije bio konkretan. „Svi ovi amandamani su stajali koji su bili u prvom nacrtu i sve se izmijenilo kroz deset dana. Tko i kad vas je natjerao da pogazite svoju riječ i svoja stajališta, da zaboravite Hrvate koje trebate braniti, da razvodnite deklaraciju”, pitao je Petrov.

Bačić: Izdignite se iznad svoji uskih stranačkih interesa

U saborskoj stanci za slobodan govor šef HDZ-ova Kluba Branko Bačić pozvao je „sve parlamentarne stranke da se danas na dan kada je potpisan Daytonski sporazum u Parizu izdignu iznad svojih uskih stranačkih interesa i podrže Deklaraciju čija je isključiva namjera poboljšati, definirati jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda i BiH”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari