Pratite nas

Događaji

PREDSJEDNICA ZABRINUTA: ‘U Njemačku je u godinu dana otišlo 93.000 ljudi’

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u četvrtak iz Vukovara kako je Hrvatsku potrebno decentralizirati i ojačati njezine gospodarske aktivnosti, istaknuvši da se u potrebi jačanja gospodarske i investicijske klime suglasila i s mandatarom Tihomirom Oreškovićem za njihova jučerašnjeg susreta na Pantovčaku.

[ad id=”68099″]

‘Ušli smo u EU i NATO i onda smo u jednom trenutku prestali razmišljati o tome gdje vidimo Hrvatsku za pet, deset, petnaest ili dvadeset godina, što je neophodno ukoliko želimo napredovati i razvijati se’, kazala je predsjednica u svom novom privremenom uredu u Vukovaru, gdje je razgovarala s predstavnicima Vukovarsko-srijemske županije te njezinih gradova i općina.

Dodala je kako ju je iznenadilo koliko je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina zaustavljeno razvojnih projekata, a bez kojih, naglasila je, nema otvaranja novih radnih mjesta niti napretka.

Ne smijemo se u potpunosti oslanjati na EU i europske fondove, istaknula je Grabar Kitarović i dodala da EU fondove treba što je moguće bolje iskoristiti, ali da Hrvatska mora aktivirati vlastite resurse kako bi potaknula razvoj.

Zauzela se za izmještanje pojedinih državnih institucija izvan Zagreba, spomenuvši za primjer Ministarstvo poljoprivrede koje bi, ili barem jedan njegov dio, moglo biti izmješteno u Osijek. ‘Držim da se to, dakako, ne može učiniti preko noći, ali tomu moramo težiti jer moramo decentralizirati Hrvatsku kako bismo je doveli do ravnomjernog razvoja’, rekla je predsjednica.

Kao jedan od ključnih problema s kojim se Hrvatska suočava navela je i depopulaciju te iseljavanje, posebice mladih u druge zemlje, iznoseći podatak da je samo u Njemačku u godinu dana iselilo 93.000 osoba.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić upozorio je na teško stanje u gospodarstvu na istoku Hrvatske, istaknuvši da se županijske i lokalne vlaste trude načiniti pomake, ali da je to teško učiniti u situaciji kada se s razine državne vlasti blokiraju brojni projekti koji dolaze iz te županije. Izrazio je nadu da će nova Vlada prepoznati interese i potrebe razvoja Slavonije.

Nakon susreta s predstavnicima lokalne samouprave i uprave, koji su nakon uvodnih govora predsjednice i župana bili zatvoreni za novinare, Grabar Kitarović razgovarala je i s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom o projektu obnove vukovarskog Vodotornja, jednog od simbola stradanja tog grada u Domovinskom ratu.

Penava je nakon sastanka novinare izvijestio da je pedsjednica prihvatila pokroviteljstvo nad projektom obnove Vodotornja, rekavši kako je Vodotoranj simbol otpora agresiji 1991., ne samo Vukovara nego i cijele Hrvatske. ‘Moramo misliti na prošlost, ali se i hrabro suočiti s izazovima budućnosti’, rekao je Penava i ocijenio kako je Vukovar nakon procesa mirne reintegracije ostao prepušten sam sebi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Izložba Hrvatska u srcu Europe

Objavljeno

na

Objavio

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom organizira Izložbu umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i  srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske – 25 godina poslije. Izložba će biti svečano otvorena u petak, 5. lipnja 2020. godine u 12 sati. O izložbi će govoriti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.

U prigodno pripremljenoj brošuri, koja se sastoji od uobičajenog pregleda izložbenog sadržaja, uvršteni su prigodni tekstovi prof. dr. sc. Pave Barišića, prof. dr. sc. Radoslava Katičića te akademika Mislava Ježića.

Izložba Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske otvorena je u siječnju 1996. godine u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tri mjeseca poslije  u UNESCO-u u Parizu, a potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO i približiti članstvu u ujedinjenoj Europi.

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje rezvedene obale. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje Srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj. Obje tradicije, latinska i slavenska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.

Izložba je upriličena uz potporu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari