Pratite nas

Događaji

PREDSJEDNICA ZABRINUTA: ‘U Njemačku je u godinu dana otišlo 93.000 ljudi’

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u četvrtak iz Vukovara kako je Hrvatsku potrebno decentralizirati i ojačati njezine gospodarske aktivnosti, istaknuvši da se u potrebi jačanja gospodarske i investicijske klime suglasila i s mandatarom Tihomirom Oreškovićem za njihova jučerašnjeg susreta na Pantovčaku.

[ad id=”68099″]

‘Ušli smo u EU i NATO i onda smo u jednom trenutku prestali razmišljati o tome gdje vidimo Hrvatsku za pet, deset, petnaest ili dvadeset godina, što je neophodno ukoliko želimo napredovati i razvijati se’, kazala je predsjednica u svom novom privremenom uredu u Vukovaru, gdje je razgovarala s predstavnicima Vukovarsko-srijemske županije te njezinih gradova i općina.

Dodala je kako ju je iznenadilo koliko je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina zaustavljeno razvojnih projekata, a bez kojih, naglasila je, nema otvaranja novih radnih mjesta niti napretka.

Ne smijemo se u potpunosti oslanjati na EU i europske fondove, istaknula je Grabar Kitarović i dodala da EU fondove treba što je moguće bolje iskoristiti, ali da Hrvatska mora aktivirati vlastite resurse kako bi potaknula razvoj.

Zauzela se za izmještanje pojedinih državnih institucija izvan Zagreba, spomenuvši za primjer Ministarstvo poljoprivrede koje bi, ili barem jedan njegov dio, moglo biti izmješteno u Osijek. ‘Držim da se to, dakako, ne može učiniti preko noći, ali tomu moramo težiti jer moramo decentralizirati Hrvatsku kako bismo je doveli do ravnomjernog razvoja’, rekla je predsjednica.

Kao jedan od ključnih problema s kojim se Hrvatska suočava navela je i depopulaciju te iseljavanje, posebice mladih u druge zemlje, iznoseći podatak da je samo u Njemačku u godinu dana iselilo 93.000 osoba.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić upozorio je na teško stanje u gospodarstvu na istoku Hrvatske, istaknuvši da se županijske i lokalne vlaste trude načiniti pomake, ali da je to teško učiniti u situaciji kada se s razine državne vlasti blokiraju brojni projekti koji dolaze iz te županije. Izrazio je nadu da će nova Vlada prepoznati interese i potrebe razvoja Slavonije.

Nakon susreta s predstavnicima lokalne samouprave i uprave, koji su nakon uvodnih govora predsjednice i župana bili zatvoreni za novinare, Grabar Kitarović razgovarala je i s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom o projektu obnove vukovarskog Vodotornja, jednog od simbola stradanja tog grada u Domovinskom ratu.

Penava je nakon sastanka novinare izvijestio da je pedsjednica prihvatila pokroviteljstvo nad projektom obnove Vodotornja, rekavši kako je Vodotoranj simbol otpora agresiji 1991., ne samo Vukovara nego i cijele Hrvatske. ‘Moramo misliti na prošlost, ali se i hrabro suočiti s izazovima budućnosti’, rekao je Penava i ocijenio kako je Vukovar nakon procesa mirne reintegracije ostao prepušten sam sebi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Zagrebu održan Okrugli stol ‘Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine’

Objavljeno

na

Objavio

U napretkovom kulturnom centru u Zagrebu je 21. ožujka upriličen Okrugli stol pod nazivom “ Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine” a koji je organiziran u suradnji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Udruge Hrvatsko zajedništvo. U najavi ovog događaja organizatori su napomenuli da se radi o znanstvenom skupu te da se isti ne organizira kao politički skup, nego je temeljna intencija bila pokušati mladima predočiti europske vrijednosti i upozoriti ih na neodrživost sadašnje opće situacije življenja na prostoru Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Napretkovog kulturnog centra prof. dr. Dražen Vikić-Topić uputio je pozdravnu riječ i preuzeo moderatorsku palicu, a svoja izlaganja iznijeli su:  dr. sc. Nediljko Matić, prof. dr. Pavo Barišić, mr.sc. Marija Šerić te akademik Mislav Ježić.

Predsjednik Napretkovog kiulturnog centra u Tagrebu pozdravljajući izlagače i okupljene goste nije zaboravio spomenuti kako je Napredak društvo koje je utemeljeno i na očuvanju hrvatskoga identiteta i kako je puno napravilo po tom pitanju. Također je kazao kako je  tema interesantna te da je Napredak otvoren i za druge teme te napomenuo  kako je dan prije u Naperetkovom kulturnom centru bio jedan događaj hrvatsko-iranskog društva.

Govoreći na temu “ Ustavno pravni položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i ideja Hrvatskoga zajedništva” dr. sc. Nediljko Matić je, između ostaloga, istakao kako su Hrvati i međusobno izloženi stalnom “ogađivanju” da BiH nije i njihova država.

– Mislim da je u ovaj “Zeman” potrebno čitati upravo Ivu Pilara da se s time prestane. Ne može se htjeti BIH, a ne htjeti da ona bude i tvoja država. Moramo ovdje biti potpuno jasni i principijelni. Hrvati kao politički narod imaju dvije države gdje su oni konstitutivan narod. To su RH i BiH. Mi smo tu jasni u tome kada tvrdimo da smo u BIH konstitivni narod uz Bošnjake i Srbe također kao konstitutivne narode. Naravno da kod toga priznajemo konstitivnost svakog građanina koji su pripadnici drugih naroda, kazao je, između ostaloga, dr. sc. Nediljko Matić.

Prof. dr. Pavo Barišić je nazočnima kroz svoju temu “ Prinosi Hrvata filozofiji i znanosti u Europi – s posebniom osvrtom na Juraja Dragišića (oko 1445. – 1520.), Josipa Stadlera( 1843. – 1918.) i Ivu Pilara (1874. – 1933.)”, pokušao približiti ulogu koju su Hrvati iz Bosne i oni koji su vezani uz Bopsnu, imali u znanstvenom smislu svojevremeno u Europi. Prof. dr. Barišić je u tom smislu posebno naglasio ulogu Juraja Dragišića, između ostaloga , kazavši:

– Juraj Dragišić je porijeklom iz Srebrenice. Srebrenicu danas znamo po jednom sasvim drugom kontekstu, kojim je ona ušla u jednu europsku priču, ali podsjetimo se , kad je Dragišić rođen, (smatra se negdje 1443. godine ili 1445. – ne zna se točno), u vrijeme, Srebrenica je već jedno stoljeće bila središte otkrića srebra, koje kontroliraju trgovci, koji su se naselili iz Dubrovnika. Oni kontroliraju svu prekomorsku trgovinu Srebrenice. Srebrenica je bila jedno malo europsko sjedište. Dragišić se obrazuje u Franjevačkom samostanu. U to vrijeme, sredinom 15. stoljeća u BiH je bilo oko 30 franjevačkih samostana. I tamo negdje oko 1463., kada Srebrenica pada pod Turke, onda je i on izbjegao prvo u Jajce, a onda i  nakon toga u Zadar, neki kažu u Dubrovnik, a onda u Italiju , gdje stječe najveće počasti, kako u svojoj crkvenoj tako i znanstvenoj razini. Stječe doktorat na bolonjskom sveučilištu, najstarijem europskom sveučilištu. Odlazi u Firencu i postaje odgojitelj sinova poznate obitelji Lorenca medici. Jedan sin je kasnije postao papa. Čovjek koji je doista stekao velike časti. O njemu su najveličastvenije govorili najveći filozofi toga doba. Kada su Medici pali on se nastanio u Dubrovniku, a bio je i sudjelovatelj Petog Lateranskog sabora. Ono što je ključno jeste činjenica da je on za svojega života sudjelovao u najznačajnijim raspravama, intelektualne i kulturne Europe, između ostaloga, kazao je prof. dr. Pavo Barišić ovom prigodom.

Mr. sc. Marija Šerić dobila je zadatak govoriti na temu “Multikulturalnost i multikonfesionalnost u Bosni i Hercegovini”. Prema reakcijama nazočnih vidjelo se odobravanje njezina znanstvenoga pristupa, ali i poznavanja materije o kojoj govori, što potvrđuje razmišljanja mnogih da mr.sc. Šerić izrasta u znanstvenika svjetskoga glasa na svom znanstvenom području.

Akademik Mislav Ježić je u svom nadahnutom i vrlo koncizno pripremeljenom te izrečenom izlaganju govorio o Europskim perspektivama Hrvata u Hrvatskoj i BiH, nimalo se ne libeći govoriti i o onim pitanjima koja su “škakljivija” i u koja se upuštaju samo najbolji poznavatelji situacije. Koncizno je izrekao svoja stajališta ali i nadu za kvalitetnijem i jačem pristupu problemu Hrvata u BIH kako hrvatske političke elite tako i svih drugih segmenata europskoga društva.

U kulturnom dijelu programa nastupila je mlada glazbenica Lucija Štivičić na klasičnoj gitari. Prema procjenama uglednih svjetskih profesora glazbe, ali i po izvedenih skladbama riječ je o velikom talentu i početku jedne velike glazbene karijere.

Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska – to je cilj moje politike!

Objavljeno

na

Objavio

Dan otvorenih vrata za Hrvate Bosne i Hercegovine

Hrvati su najstariji konstitutivni narod u BiH i jedan su od stupova moderne hrvatske države, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na Danu otvorenih vrata za Hrvate iz BiH u svome uredu.

– Vi u BiH niste gosti, pridošlice ni nacionalna manjina, nego njezin najstariji konstitutivni narod koji ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s druga dva naroda u zajedničkoj domovini BiH, rekla je Grabar-Kitarović.

Poručila je da BiH nije nacionalna država jednog naroda, već država triju konstitutivnih naroda. Ta činjenica “jamči vaša ustavna prava i tu činjenicu dužni smo braniti, tumačiti i promicati. To je, slikovito rečeno, prag vaše konstitutivnosti i ravnopravnosti i s tog praga nema uzmaka. Zajedno s vama na tom pragu stoji Hrvatska”, rekla je Grabar-Kitarović.

Smatra da Hrvati u BiH imaju pravo birati svoje političke predstavnike koji će ih “legitimno predstavljati i zastupati na svim razinama vlasti”, kao i pravo na nacionalne, kulturne, obrazovne i medijske ustanove te pravo na ravnopravnu javnu uporabu hrvatskog jezika. Istaknula je da Hrvati, tražeći ta prava ne zahtijevaju “ništa više od drugih” te da je to na najbolji način za očuvanje BiH kao države, a da se time u BiH ugrađuju europske vrijednosti.

“Naše srce kuca isto”

Predsjednica je ustvrdila da su bosanskohercegovački Hrvati, uz “sunarodnjake i sve domoljube u Hrvatskoj” te uz iseljeništvo, “jedan od triju stupova moderne hrvatske države i naše pobjede u Domovinskom ratu”. Grabar-Kitarović je kazala kako je susret s Hrvatima iz BiH “izraz kontinuiteta politike izgradnje nacionalnog zajedništva”, koju je zacrtao Franjo Tuđman.

“Ne samo vi Hrvati koji živite u BiH kao njezin autohtoni narod, nego i Hrvati koji su iselili iz BiH, kao i oni iseljeni iz Hrvatske, dio su nedjeljivog hrvatskog bića. Naše srce kuca isto”, istaknula je. Založila se za uspostavu mehanizama za povezivanje Hrvata u Hrvatskoj, BiH i iseljeništvu kako bi se omogućilo da se svi hrvatski “nacionalni resursi” stave “u funkciju demografske obnove i opstojnosti u našim domovinama, jačanja našeg gospodarstva te političke i kulturne afirmacije u svijetu.”

“To je cilj moje politike: hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska koja će i vama biti siguran oslonac, a susjedima dobar susjed, zaključila je Grabar-Kitarović. Po njezinim riječima, BiH je druga domovina hrvatskog naroda i Hrvati su u BiH prisutni više od tisuću godina. Oni su, poručila je hrvatska predsjednica, “učinili sve za opstanak Bosne i Hercegovine kao države”.

Istaknula je da je Hrvatska pružila “najveći mogući politički i vojni doprinos” obrani i opstanku BiH, da su bosanskohercegovački Hrvati na referendumu 1992. glasali za neovisnost BiH te da su pristali na stvaranje Federacije BiH kako bi doprinijeli “suradnji, miru i povjerenju”. Također, podsjetila je da je Hrvatska zbrinula stotine tisuća prognanika iz BiH “ne gledajući njihovu vjeru i naciju” te da je omogućila humanitarnu pomoć i “naoružavanje svih obrambenih snaga”. Poručila je da sve navedeno zaboravljaju ili prešućuju neki u Bosni i Hercegovini.

Europska unija treba BiH

Hrvatska se predsjednica založila za intenzivnije pregovore o pristupanju BiH Europskoj uniji, ali pod uvjetom da su Hrvati ravnopravan narod. “BiH sa svim svojim posebnostima treba Europskoj uniji, ali to može biti samo s Hrvatima kao ravnopravnim konstitutivnim narodom”, poručila je i dodala da je pristupanje BiH Europskoj uniji od velike političke, kulturne i sigurnosne važnosti za EU.

EU, a i ostali utjecajni međunarodni akteri, će “učiniti veliku pogrešku s nesagledivim posljedicama”, ako ne podupru europski put BiH, smatra Grabar-Kitarović. “Put nije jednostavan, ali želimo pomoći i spremni smo pomoći, a vi Hrvati BiH jamstvo ste da konačan cilj može biti uspješno ostvaren”, istaknula je.

Hrvati u Republici Srpskoj u BiH

Danu otvorenih vrata prisustvovao je banjalučki biskup Franjo Komarica koji je za Hinu rekao da su Hrvati u jednoj polovici BiH, odnosno u Republici Srpskoj, svedeni na “ostatak ostataka”. Komarica se nada da će državno vodstvo Hrvatske još više pomoći onima koji žele ostati, “i to ne kao ljudi drugog ili dvadesetdrugog reda, nego kao ravnopravni sa susjedima”, te onima koji se žele vratiti, a vratiti se, prema Komarici, želi četiri tisuće obitelji.

Banjalučki je biskup ustvrdio da se predsjednica trudi pomoći, ali da pomoć trebaju pružiti i drugi akteri, misleći na hrvatsku vladu, Sabor i hrvatske predstavnike u BiH. Hrvatski predstavnici u BiH “trebaju dići odlučnije i više glas za one Hrvate koji su teško obespravljeni i nemaju temeljna ljudska prava”, poručio je Komarica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari